Get Adobe Flash player
Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Hrvatski su nogometaši u Rusiji pokazali ljubav prema...

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Od igrača nikoga ne treba izdvajati, jedino treba...

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Zdravku Mamiću čestitam rođendan 16. srpnja i predlažem ga za...

Junaci nacije i ponos Kroacije

Junaci nacije i ponos Kroacije

Svjesno se, poslije odlaska Kalinića, pokušala stvoriti nezdrava...

Propao puč u SDP-u

Propao puč u SDP-u

Klijentelistima Grbinu, Ostojiću, Obersnelu i Jovanoviću je jedino do...

  • Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:55
  • Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 13:54
  • Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 14:00
  • Junaci nacije i ponos Kroacije

    Junaci nacije i ponos Kroacije

    utorak, 10. srpnja 2018. 14:23
  • Propao puč u SDP-u

    Propao puč u SDP-u

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:26

Prema postojećem Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor izbori će biti opet neregularni

 
 
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U  Republici  Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu  kao  zajednici  slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.Međutim, uzurpatori iz političke kaste boljševičkog mentalnog sklopa su promijenili Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na 5. Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina ranije je bilo od 1 do 3 srpske nacionalne zajednice, a ostalih najmanje 4. Ukupno je bilo od 5 do 8 zastupnika nacionalnih manjina. Ukinuli su kvorum za valjanost referenduma. Smanjili su broj zastupnika dijaspore na 3. Povećali su od 4.prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 250 tisuća. 110 zastupnika koji su glasovali za ratifikaciju Istanbulske konvencije izabralo je manje od trećine registriranih birača na izborima 11. rujna 2016. godine!
http://d2l2idrff2c2gb.cloudfront.net/styles/16_9_desktop/s3/articleimages/plenkovic.jpg
Andrej Plenković - autokrat, koji svakodnevno guši političke i medijske slobode
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina i HDZ grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske  (vidi priloženu tablicu).
 
ZAHTJEVI GRAĐANSKE INICIJATIVE "GLASUJMO IMENOM I PREZIMENOM":
 
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova,
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača,
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem,
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača?
 
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević? Na moj zahtjev da mi Hrvatski sabor dostavi presliku isprave koju je potpisao Arsen Bauk s tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobio sam odgovor od potpredsjednika sabora Furia Radina da takvih tabličnih prikaza Hrvatski sabor nema, a od Ustavnog suda dobio sam odgovor da prema 64. članku Zakona o Ustavnom sudu oni nisu u mogućnosti dostaviti takve podatke (čl. 64. Ustavna se tužba može podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka odluke). Prema Zakonu o pristupu informacijama Ustavni sud je dužan dostaviti tražena podatke ukoliko ih posjeduje! Od ministra uprave Lovre Kuščevića još nisam dobio odgovor niti za broj birača na dan 21. rujna 2014. ni na dan 13. svibnja 2018. godine. Od 2008. godine broj birača prema prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva trebao je stalno padati.
 
Osam od 10 izbornih jedinica krivnjom HDZ-a, SDP-a i Mosta, odnosno Davorina Mlakara, Arsena Bauka, Dubravke Jurlina Alibegović, Ivana Kovačića i Lovre Kuščevića odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Visoka prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih  glasova omogućila je velikom broju poznatih političara, da s vrlo malim brojem dobivenih preferencijskih glasova dobiju zastupničko ili ministarsko mjesto poput novog predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (808), Jasena Mesića (910), Tomislava Sauche (534), Kažimira Varde (456), Darinka Kosora (497), Marije Puh (369) i ostali, a Davor Božinović (475) ministra unutrašnjih poslova. Ukupno je takvih zastupnika bilo 43 na izborima 11. rujna 2016. godine.  Na njih se oslanja Andrej Plenković da stabilno poput diktatora vlada Hrvatskom, jer on može što hoće kako je izjavio u Hrvatskom saboru.
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
 
Datum
S
B
P
B - P
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
3,487.034
355.329
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
3,481.226
610.911
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
3,472.329
270.054
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
3,472.329
294.841
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
3,468.507
309.011
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
3,464.685
296.098
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
3,458.803
314.884
89,40
11.01.2015.    P
4,220.997
3,788.039
3,458.803
329.236
89,74
08.11. 2015.  HS
4,188.977
3,759.844
3,448.000
311.844
89,76
11.09. 2016.  HS
4,169.473
3,742.546
3,433.139
309.407
89,76
21.05.2017.    L
4,157.561
3,719.556
3,428.098
291.458
89,46
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https:// www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj  (http: www. izbori.hr),
B - P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i
p = B / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative "More je kopno" nisu.Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma.
 
Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Hrvatski državljani bi se složili da bude dovoljno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
 
Ustavotvorni referendum bi važio ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Bože Petrova i ostalih čelnika parlamentarnih stranaka.
       
Referendumska pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje "
 
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.
 
Granica broja zastupnika trebala bi biti od 90 do 130. Granice koju predlaže građanska inicijativa od 100 do 120 mogu dovesti do problema zbog brzog smanjivanja broja stanovnika slavonskih županija, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Statistička regija Jadranska Hrvatska je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 20.856 stanovnika, a Kontinentalna Hrvatska 89.644. Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka županija su zajedno izgubile 24.329 stanovnika, a mogu biti kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica, izborna jedinica s najmanjim brojem stanovnika ili birača. Grad Zagreb kao izborna jedinica je povećao broj stanovnika za 9.780. Istočna Hrvatska (Slavonija) kao moguća izborna jedinica je izgubila 44.658 i ostale županije Sjeverozapadne Hrvatske 30.477 stanovnika. Minimalni broj od 15 zastupnika po izbornoj jedinici može brzo izazvati prekoračenje broja zastupnika Hrvatskog sabora granicu od 120 pa ga u Ustav ne bismo smjeli staviti niti nametati razmjerni izborni sustav s preferencijskim glasovanjem svih birača.
 
Prijedlozi građanske inicijative "Narod odlučuje" o tri preferencijska glasa i izbornom pragu od četiri posto su besmisleni bez definiranih izbornih jedinica. Izborni prag i broj preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima.
 
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica zbog manipulacija brojem birača izborne jedinice statističke regije Jadranska Hrvatska imale bi više zastupnika od izbornih jedinica statističke regije Kontinentalna Hrvatska. Statistička regija Jadranska Hrvatska s 1,411.935 stanovnika imala je 90 birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska s 2,872.850 stanovnika 85.
 
Više birača od stanovnika na lokalnim izborima prošle godine imali su: Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Punat iz Primorsko-goranske, Baška Voda, Komiža, Makarska, Okrug, Supetar, Sutivan,  Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Nin, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Starigrad i Vir iz Zadarske županije i Trpanj iz Dubrovačko-neretvanske županije. Bolje bi bilo broj zastupnika izbornih jedinica odrediti razmjerno broju stanovnika izborne jedinice što je prema preporukama Venecijanske komisije moguće.
 
2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi: Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice ispunjava sve zahtjeve iz referendumskih pitanja.
Predsjednik Vlade Plenković o GI Narod odlučuje: ‘Referendumom nas marginalci i isključive političke opcije žele vratiti 50 godina unatrag’. Komentirajući referendumsku inicijativu Narod odlučuje kojom se traže promjene, od izbornih pravila do prava zastupljenosti manjina, ocijenio je da referendum nije način za odlučivanje o izbornom sustavu neke zemlje te poručio da će se boriti protiv prisutnog trenda populizma. Drži da takve inicijative imaju za cilj oslabiti HDZ te spuštanjem izbornog praga steći politički legitimitet. “Neodgovorni populizam s briljantnim idejama poput necijepljenja djece ili napuštanja Europske unije vratio bi hrvatsko društvo 50 godina unazad. HDZ koji vodim protiv tog trenda se odlučio boriti. Referendum nije način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Jasno je koje marginalne i isključive političke opcije stoje iza referenduma. Ne znam kako su inicijatori tih ideja koji se često pozivaju na suverenizam zaboravili da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen kao jedan od preduvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske. To je bila državotvorna politika dr. Franje Tuđmana koju oni očito ne razumiju”, rekao je.
 
Razgovor o poboljšanju izbornog sustava je potreban, ali ne putem referenduma ili zlorabeći pojedine skupine u društvu, dodao je Plenković. Ističe pritom da je HDZ najveći zagovornik preferencijalnog sustava glasovanja jer im je takav sustav “donio niz izbornih pobjeda”. “Uz zadržavanje granice od 10 posto prikupljenih glasova liste, nemamo ništa protiv zaokruživanja većeg broja kandidata na listi, kao i uvođenja preferencijalnog glasa na lokalnim izborima. Želimo uvesti dopisno glasovanje za hrvatske državljane izvan Hrvatske, a tražimo i modele da uskladimo izborne jedinice s brojem birača”.
 
Vlada Andreja Plenkovića već nas je vratila pedeset godina unatrag ovakvim odnosom prema referendumskom odlučivanju i ocjenama nedemokratskih režima! Zabrana povijesnih istraživanja Jasenovca i Jadovna, prešućivanje komunističkih zločina i cenzura na HRT podsjeća nas na progone hrvatskih domoljuba nakon Karađorđeva 1971. godine. Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH - nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara? Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 16.166, Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 9.100 birača što je 41,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Članova većih parlamentarnih stranka zajedno je manje od broja potpisnika peticije "Glasujmo imenom i prezimenom". Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača.
 
Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,72 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima. Oko 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,61 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.
 
Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi favoriziranoga SDSS-a.
 
SDP smatra da referendumske inicijative za promjenu izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije diskriminiraju slabije u društvu. Upravo je zato SDP predložio promjenu Ustava za koju očekuje i potporu vladajućih. Pozvali su sve saborske zastupnike da potpišu njihovu inicijativu i nakon skupljenih potpisa stavili su u saborsku proceduru prijedlog promjena Ustava vezanu za neposredno odlučivanje birača na referendumima. "Ustavni okvir kojeg sada imamo nije uređen. Pitanja raspisivanja, provođenja i odlučivanja na referendumu trebaju se urediti po uzoru na brojne moderne europske zemlje. Treba se pobliže odrediti i koja pitanja ne mogu biti tema referenduma kako se ne bi ograničavale osobne slobode", kazao je predsjednik SDP-a Davor Bernardić.
 
"Referendumske inicijative kojima se prikupljaju potpisi za izmjene izbornog zakona i otkazivanja Istambulske konvencije usmjerene su protiv onih koji su slabiji. Iskorištavaju rupu u Ustavu nastalu promjenama 2010. godine. Naš se prijedlog zaista može nazvati "Narod odlučuje" jer želimo da se o promjenama Ustava i zakona odlučuje glasovanjem na referendumu s kvalificiranim brojem glasova koje bi ta inicijativa dobila", kazao je bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk odgovoran za sprječavanje referendumskog izjašnjavanja birača o izbornim pravilima 2014. godine.
"Predložena promjena Ustava odnosi se samo na članak Ustava koji određuje način na koji se provodi referendum. Prva promjena je smanjenje broja prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma na 200.000. Druga promjena je definiranje tema koje ne mogu biti tema referenduma, po uzoru na Sloveniju, a to su teme smanjivanja temeljnih prava i sloboda građana, poreznog sustava i proračuna, izvršavanja međunarodnih ugovora, obrane i nacionalne sigurnosti te pitanja koja se odnose na izbore i imenovanja iz nadležnosti Sabora. Treća grupa promjena odnosi se na većinu potrebnu za donošenje odluka na referendumu. Da bi referendum uspio, referendumska odluka trebala bi biti podržana s najmanje 25 posto birača, odluka o organskim zakonima trebala bi imati potporu 40 posto građana, a za promjenu Ustava potpora bi trebala iznositi 50 posto plus jedan glas", kazao je Peđa Grbin.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković komentirao je prijedlog SDP-a o promjeni Ustava kojim bi se precizno uredilo pitanje referenduma. U praksi se pokazalo da je po pitanju referenduma potrebna jasnija i preciznija regulativa. Je li potrebno zbog toga mijenjati Ustav ili je dovoljno promijeniti zakon, odgovorit će stručnjaci nakon analize. Pitanje jest je li potrebno mijenjati Ustav samo radi referenduma jer je neke stvari moguće regulirati izmjenama zakona, rekao je ministar pravosuđa.
 
Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema "Kodeksu dobre prakse o referendumu" preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se kvorum za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Bivšem ministru uprave Arsenu Bauku i zastupniku Peđi Grbinu dostavio sam 19. studenog 2014. godine prijedloge tri i šest izbornih jedinica i izbor zastupnika mješovitim izbornim sustavom.
 
OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU HDZ-a
 
Gruba manipulacija brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj
 
Poštovani gospodine Plenkoviću,
Potpisnik sam peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima, član udruge "Korektiv" i jedan od osnivača HDZ-a u Vrbanima te načelnik Stožera civilne zaštite tijekom Domovinskog rata. Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za odr-žavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske. U prilogu Vam dostavljam CD s analizama kretanja broja birača koji dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj počevši s prvim krugom izbora za predsjednika Republike Hrvatske 25. siječnja 2000. godine 22 dana nakon održanih izbora za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine. Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju Građanske inicijative U ime obitelji (GIUIO) 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi Arhiv izbora i referenduma).
 
Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo! Dakle GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi Arhiv izbora i referenduma). Zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kazneno sam prijavio bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i odgovorne osobe tvrtke APIS IT d.o.o. 12. listopada 2015. godine DORH-u.
 
Molim Vas da razmotrite navedene činjenice i omogućite referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili da sadašnja saborska većina ugradi zahtjeve GIUIO u promjene Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Prema Ustavu RH imate pravo uz supotpis predsjednice Republike raspisati referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države. Kao prvi korak za ostvarenje "Nove hrvatske paradigme" raspišite referendum za promjenu izbornih pravila i promijenite Zakon o referendumu! Prema postojećem Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor izbori će biti opet neregularni zbog odstupanja broja birača od zakonom utvrđenog iznosa od ± 5 % od prosjeka deset izbornih jedinica u osam od deset od 2007. godine.
S poštovanjem! 
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, Ožujska 12, 10 000 Zagreb

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Utorak, 17/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 650 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević