Jadranka Kosor i Ivan Jarnjak su „zaboravili“ kad su nečasno smjenjivali heroinu Jadranku Cigelj

„Faites vos jeux messieurs!

Les jeux sont faits, rijen ne va plus.“

U obavijesnim sredstvima pojavljuju se različite brojke o broju „nevladinih“ udruga. Ministarstvo uprave niti je potvrdilo niti demantiralo tvrdnju da u Hrvatskoj ima 40.000 udruga. Nije moguće znati ni koliko je ukupno članstvo svih udruga  jer ista osoba, kao npr. Suzana Jašić, istodobno je jedna od vodećih osoba u udruzi GONG i u udruzi B.a.B.e. Na jednom od prosvjeda petnaest udruga u Zagrebu, Trgom bana Jelačića hodalo nije bilo ni 15 osoba.

Nije moguće znati ni s koliko novaca raspolažu udruge jer pored novca koje dobivaju iz Državnog proračuna, neke udruge dobivaju financijska sredstva od domaćih i stranih institucija radi ostvarivanja određenih ciljeva. Ne treba, naravno, zbog toga što neke udruge dobivaju sredstva od različitih domaći i inozemnih institucija zaključiti da rade protiv općih interesa hrvatske nacije.

Bilo bi međutim naivno a priori tvrditi da sve tzv. nevladine udruge pridonose ostvarivanju poželjnih ciljeva. Znamo da su neke  međunarodne organizacije preseljavale hrvatske izbjeglice iz Hrvatske u SAD, Kanadu, Australiju, Novi Zeland i druge prekomorske zemlje uvjerene da čine dobro. Odselio je ne mali broj Hrvata koji su tvrdili da nisu mogli dobiti hrvatsko državljanstvo ili da su u braku s osobom nehrvatske narodnosti iako je to objektivno bilo protivno hrvatskim općim interesima i interesima tih obitelji koje su iz BiH, Vojvodine, Kosova i drugih područja preko Hrvatske odselile u nepovrat.

Da među četrdesetak tisuća udruga u Hrvatskoj ima i onih koje neodgovorno i nenamjenski troše novac te svjesno ili nesvjesno rade na ostvarivanju ciljeva protivnih općim hrvatskim interesima, pokazao je slučaj Jadranke Cigelj, Hrvatice, Zagrepčanke, utemeljiteljice HDZ-a u Prijedoru 1990., silovane logorašice u srpskom logoru Keraterm. Iako u svom intervjuu Glasu Koncila nije prozvala ni jedno od udruga da rade za tuđe interese nego ustvrdila da i takvih ima, na nju su okrutnu vatru osule neke od etabliranih udruga.

Njezinu smjenu s mjesta predstojnice Ureda za udruge prva je zatražila Vesna Pusić a slijedile su je B.a.b.e i neke druge „nevladine“ udruge koje su uspjele podvalom letka Jadranku Cigelj ne samo smijeniti s mjesta predstojnice Ureda nego također izbaciti iz HDZ-a.

Jadranka Kosor, tada ministrica branitelja i potpredsjednica Vlade, povjerovavši da je letak autentičan uradak Jadranke Cigelj, proglasila ga je skandalom za Vladu te pokrenula postupak njenog izbacivanja preko temeljnog ogranka HDZ-a u naselju Pešćenica u kojem je Jadranka Cigelj bila članica. Ivo Sanader Jadranku Cigelj nije smijenio kad ju je napala Vesna Pusić ali je popustio kad je njenu smjenu zatražila Jadranka Kosor, BaBe, Centar za mirovne studije, Gong, Iskorak, Kontra, Zelena akcija, Ženska mreža Hrvatske i dr.

Kolateralna žrtva bio je tjednik Hrvatsko slovo jer je objavio članak u obranu Jadranke Cigelj. Koliko mi je poznato, u obranu Jadranke Cigelj objavljeni su članci u prijašnjem Fokusu i Hrvatskom listu. Sanader sigurno nije ni slutio da će i njega jednom, kao Jadranku Cigelj, Damira Polančeca, Dragana Primorca, Marija Zubovića, Jerka Rošina… po hitnom postupku izbrisati njegova nasljednica Jadranka Kosor. Je li Jadranka Kosor očekivala da će joj BaBe, Ženska mreža Hrvatske, Kontra, Iskorak i njima slične udruge uzvratiti potporom sada kad je muči statusna tjeskoba, ne znam. Je li potporu Baba očekivao Ivan Jarnjak, bivši predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i bivši glavni tajnika HDZ-a, također ne znam. A mogao ju je očekivati jer je u Vijeće za građanski nadzor sigurnosnih službi postavio Sanju Sarnavku, vodeću osobu Baba i zadužio udruge koje su organizirale prosvjede potpore Radiju 101.

Možda je Sanader popustio pred bijesom udruga jer je znao ili pretpostavljao da jedna broj njih uživa potporu moćnih lobija koji će odlučivati o ulasku Hrvatske u EU. Mogao je to znati jer su iz pregovora s Bruxellesom bile i ostale isključene hrvatske udruge proistekle iz Domovinskoga rata.

Čini se da se i Milanović uplašio potpore koju bivšoj ministrici Mireli Holy pružaju „nevladine udruge“ jer zna ili pretpostavlja da barem neke od njih uživaju svakovrsnu potporu različitih lobija daleko moćnijih od poznatih hrvatskih moćnika. Mirela Holy, koju BaBe drže hrabrom, nekonvencionalnom  i stručnom ali koja „očito ne može opstati u političkoj areni lukavih igrača i zakulisnih spletki koja ne zna kako se vode političke igre“, itekako se pokazala vještom u političkoj igri. Odmah se pred Milanovićem i partijom posula pepelom. Time je izbjegla brisanje iz partije, osigurala mjesto zastupnice i potporu nevladinih udruga i nekritične javnosti. Vješto je skrenula pogled neinformirane javnosti na poruku poslanu mobitelom i ne prestaje se tobože kajati što ju je poslala kao da ne zna da se sada u Vladu, ministarstva, Hrvatski sabor i druge državne informacije primaju podobni bez ikakva natječaja.

Ona spominje „kraljeve smeća“ koji su joj prijetili. Javnost odmah  pretpostavlja da su to neki domaći kraljevi smeća i kraljevi otpada. Hrvatska javnost još nikad nije čula obrazloženje zašto u središtu Beča i u drugim velikim gradovima mogu raditi spalionice smeća i u čijem interesu svjesno ili nesvjesno neke udruge uvijek žestoko reagiraju protiv izgradnje spalionica smeća. Nikad nisu pronađeni podmetači požara pod pokretnu spalionicu smeća na deponiju Jakuševec.  Nitko ne pita Hrvatsku koliko košta izvoz smeća u spalionice u Francusku i Njemačku.

U hrvatskome tisku je objavljena informacija da je u Zagrebu, koji je bogat podzemnim vodama, onečišćeno i zagađeno 12 zdenaca. Sumnja je bačena na građevinske poduzetnike ali tek sam prije tjedan dana pročitao u jednim dnevnim novinama da Hrvati nepotrebno kupuju vodu u plastičnim bocama a svjedoci smo da se u našim kafićima osim domaćih voda, nude i bočice uvozne vode po nevjerojatno visokim cijenama (15 kn).

Mirela Holy se nije oglasila o budućnosti najvećeg deponija otpada i smeća u naselju Jakuševec. Taj deponij je trebao biti zatvoren još 2010. a još se ne zna kad će biti zatvoren i gdje bi bilo buduće odlagalište otpada i smeća. Malobrojni vlasnici kuća i zemljišta bliže Jakuševcu ušutkano je mjesečnim naknadama a pokrene ih se da svojim traktorima izađu na cestu tek kad se progovori o mogućoj spalionici smeća  odnosno kompostiranju otpada. Mirela Holy se pokazala doraslom sudjelovati u namještenoj igri.

Nevladine udruge nastavljaju igru. Nakon što su već jednom preko udruga u Hrvatski sabor ubačeni njihovi volonteri koji su kasnije dobili poslove po ministarstvima i drugim ustanovama, ponovno se javlja GONG i druge udruge „Platforme  112“ s prijedlozima na Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskog sabora.

Svoj poziv volonterima GONG je prije obrazložio  na slijedeći način:

„Internship program je uvođenje volontiranja studenata i mladih profesionalaca u državna tijela radi dodatne edukacije i prakse studenata. Više o programu pročitajte na www.gong.hr. Studenti svojim mentorima (saborskim zastupnicima) pomažu obavljanjem raznih poslova, kao npr. iščitavanja prijedloga zakona i pripremanja materijala za sjednice, praćenja medija i nastupa, istraživanjima legislative ostalih zemalja, pružanjem pomoći pri komunikaciji s građanima itd.“

Od volontera se ne traži stručnost ali među uvjetima je životopisa i pismo motivacije za sudjelovanje u programu. Udruge „Platforme 112“  među ostalim prijedlozima pokazuju interes da sudjeluju u radu saborskih radnih tijela kao vanjski članovi tih odbora za što se prima naknada a poseban interes pokazuju za Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji do sada nije imao vanjske članove. „Nejasno je zašto se kod imenovanja pojedinih vanjskih članova odbora u Prijedlogu odluke navodi „imenuje se“, a kod većine drugih odbora navodi se formulacija „može se imenovati“. Potrebno je u svim člancima koji se odnose na imenovanje vanjskih članova odbora jasno naznačiti da se članovi imenuju, tj. da svaki odbor mora imati vanjske članove, a ne da imenovanje ostaje kao mogućnost. “Svjesni da takvo što ne bi prihvatio ni jedan parlament članica EU-a, Saboru poručuju da bi, bude li prihvatio ono što nitko ne će, Hrvatski sabor prednjačio među svim svjetskim parlamentarnim demokracijama. „Zalažemo se za uključivanje vanjskih članova u rad svih saborskih odbora bez iznimke čime se postavlja i visoki standard otvorenosti, inkluzivnosti i stručnosti Hrvatskoga sabora po čemu bi on prednjačio među svim svjetskim parlamentarnim demokracijama. Stoga predlažemo da se institut vanjski članova dosljedno predvide za sve odbore.“

Među udrugama koje čine „Platformu 112 – za Hrvatsku vladavinu prava“, nema ama baš ni jedne od hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Vidjet ćemo hoće li Hrvatski sabor „prednjačiti među svim svjetskim parlamentarnim demokracijama“. Vjerujem da čitateljima Hrvatskog fokusa prijevod nije potreban.

Popratno pismo i Komentari na Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora

Poštovani!

Poslovnik Hrvatskoga sabora regulira važna pitanja za demokratsko funkcioniranje parlamenta poput prava i dužnosti zastupnika u Saboru, javnosti rada Sabora, sastava i načina rada radnih tijela posebice kroz sudjelovanje zainteresirane javnosti u radu pojedinih radnih tijela, a posebice u smislu instituta tzv. vanjskih članova odbora. Smatramo da izmjene Poslovnika trebaju biti usmjerene na osnaživanje parlamenta kao središnje političke institucije za osiguranje legitimnosti i otvorenosti ukupnog političkog procesa, kao i za djelotvoran nadzor nad izvršnom vlasti gdje se sve više koncentriraju zakonodavne inicijative, ali i ukupno oblikovanje javnih politika. Stoga Vam šaljemo komentare Platforme 112 na Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskog sabora (u privitku).

Nadamo se da ćete naše komentare razmotriti te nam kao predstavnicima zainteresirane javnosti omogućiti da aktivno pratimo rasprave o ovoj temi, po uzoru na prethodni okrugli stol u Saboru na kojem je raspravljena ocjena Platforme 112 o prvih 112 dana rada Vlade.   

S poštovanjem!

Danela Žagar

GONG

Trg bana Jelačića 15/4

10 000 Zagreb

M: + 385 (0)91 4825 450

T: +385 (0) 1 4825 444

F: +385 (0) 1 4825 445

E: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

6. lipnja 2012. godine

IP 225/2012

Komentari na Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora

Poslovnik Hrvatskoga sabora regulira važna pitanja za demokratsko funkcioniranje parlamenta poput prava i dužnosti zastupnika u Saboru, javnosti rada Sabora, sastava i načina rada radnih tijela posebice kroz sudjelovanje zainteresirane javnosti u radu pojedinih radnih tijela, a posebice u smislu instituta tzv. vanjskih članova odbora. Smatramo da izmjene Poslovnika trebaju biti usmjerene na osnaživanje parlamenta kao središnje političke institucije za osiguranje legitimnosti i otvorenosti ukupnog političkog procesa, kao i za djelotvoran nadzor nad izvršnom vlasti gdje se sve više koncentriraju zakonodavne inicijative, ali i ukupno oblikovanje javnih politika.

Naredna je godina presudna za obnovu društvene uloge i ugleda Hrvatskog sabora koja bi trebala dobiti na važnosti u uvjetima članstva RH u EU gdje nacionalni parlamenti dobivaju na značenju i ovlastima u kontekstu Lisabonskog ugovora i prepoznatog problema demokratskog deficita između upravljačkih elita i građana širom Europske unije. Za hrvatske je građane posebno važno da Sabor kao institucija te svi njegovi zastupnici, bez obzira na stranačku pripadnost, budu sposobni i voljni nadzirati provedbu svih reformi proisteklih iz pregovora, a koje još nisu nepovratne, posebice u pogledu njihovih učinaka po život hrvatskih građana. Očekujemo da Sabor doprinese transparentnosti europskih poslova koje de voditi Vlada te ciljano radi na uključivanju građana u raspravu o svim strateškim pitanjima pozicioniranja i razvitka Hrvatske u EU-u, ali i izvjesnih diskusija o budućnosti Europske unije.

U skladu s izloženim prioritetima, izlažemo i naše primjedbe na tekst Prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskog sabora:

- Zalažemo se za uključivanje vanjskih članova u rad svih saborskih odbora bez iznimke čime se postavlja i visoki standard otvorenosti, inkluzivnosti i stručnosti Hrvatskog sabora po čemu bi on prednjačio među svim svjetskim parlamentarnim demokracijama. Stoga predlažemo da se institut vanjski članova dosljedno predvide za sve odbore.

- Nejasno je zašto Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Odbor za vanjsku politiku neće imati vanjske članove odbora iako se radi o izuzetno važnom odboru gdje posebice dolazi do izražaja demokratska kontrola nad sigurnosno-obrambenim službama i snagama, kao i važnost kontrole parlamenta nad izvršnom vlasti, a čije odluke vrlo često imaju izravne posljedice na pitanja zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda. Stoga tražimo da ovaj Odbor dobije vanjske članove iz redova stručnjaka za sigurnosna pitanja kao i predstavnika organizacija za zaštitu ljudskih prava.

- Nejasno je zašto se kod imenovanja pojedinih vanjskih članova odbora u Prijedlogu odluke navodi „imenuje se“, a kod većine drugih odbora navodi se formulacija „može se imenovati“. Potrebno je u svim člancima koji se odnose na imenovanje vanjskih članova odbora jasno naznačiti da se članovi imenuju, tj. da svaki odbor mora imati vanjske članove, a ne da imenovanje ostaje kao mogućnost.

- Smanjivanje broja vanjskih članova predviđeno je kod Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina sa šest na četiri člana, a posebno su izostavljeni predstavnici iz reda udruga žena i mladih. Navedeno smanjivanje broja članova neće pridonijeti kvalitetnijem predstavništvu pojedinih skupina društva i zagovaranju zaštite njihovih prava i interesa. Stoga predlažemo da se broj vanjskih članova ovog Odbora ne smanjuje.

- U članku 12. Prijedloga odluke nije jasno zašto se smanjuje broj članova Odbora za zakonodavstvo iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika sa devet na šest članova.

- U svim člancima koji definiraju djelokrug saborskih odbora predlažemo da se eksplicira odredba o nadležnosti odbora za nadzor nad provedbom obveza proisteklih iz pregovora RH s EU kao i nad djelovanjem RH u institucijama EU u određenom području javnih politika koje pokriva svaki odbor. Slijedi prijedlog izmjene uvodne formulacije tih članaka: „U djelokrugu su Odbora xxx poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, uključujući provedbu svih obveza proisteklih iz pregovora RH i EU-a te djelovanje RH u institucijama EU-a, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela područjima koja se odnose na…“

- U članku 7. Prijedloga odluke određuje se da se na radna mjesta u klubove zastupnika mogu imenovati osobe bez prethodne provedbe javnog natječaja odnosno oglasa za prijam u državnu službu. Razumijemo da stranke žele imati mogućnost odabira svojih ljudi u klubove no za kvalitetu parlamentarnog rada važno je da se istodobno radi o kompetentnim ljudima te da bi za njih trebali biti propisani neki minimalni kriteriji kompetentnosti ispod kojih se ne smije idi npr. poznavanje engleskog jezika, VSS. i sl. Plaće navedenih zaposlenika bi trebale biti isplaćene iz proračuna samo djelomice (npr. da Sabor uplaćuje doprinose te da imaju sva prava kao svi ostali službenici, ali da dodatnu naknadu dobiju od stranke). Nadalje, državnom službeniku koji je izabran bez procedure javnog natječaja državna služba bi morala prestati raspuštanjem kluba, tj. prestankom mandata trenutnog saziva Sabora.

- Člankom 19. Prijedloga odluke briše se 2. stavak članka 73. koji propisuje da Odbor za pravosuđe razmatra izvješće o radu Državnog odvjetništva te da Odbor može pokrenuti postupak za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika. Nejasno je niti je obrazloženo zašto se radnom tijelu ukida ova mogućnost. Naime, Odbor za pravosuđe ne bi trebao izgubiti nadležnost razmatranja izvješća o radu Državnog odvjetništva i pokretanja postupaka za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika.

- Prijedlog odluke u članku 46. predviđa da Zastupnik može najaviti da de Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Zastupnik koji ne podnese zahtjev u roku od 24 sata gubi pravo na najavu zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika do kraja tekuće sjednice. A ukoliko zastupnik najavi zahtjev zadnji dan tekuće sjednice, a ne podnese ga u roku, gubi pravo na najavu zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika na idućoj sjednici Sabora. Navedenim odredbama ozbiljno se ograničava pravo zastupnika da podnose zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika u svim sljedećim slučajevima ukoliko u prvoj najavi nisu poštivali rok za bilo kojeg razloga, opravdanog ili neopravdanog. Stoga predlažemo da se rok produlji na najmanje tjedan dana.

- U članku 251. stavku 3. potrebno je uvrstiti obavezu objavljivanja statistike glasanja zastupnika u Hrvatskom saboru po pojedinim točkama dnevnog reda. Navedeno je u skladu s tehničkim mogućnostima koje postoje u Hrvatskom saboru te u skladu s demokratskim standardima razvijenih parlamentarnih demokracija.

Dodatno, predlažemo da Sabor ne može raspravljati o prijedlozima Vlade ukoliko, uz njeno mišljenje, nije dostavljeno i izvješće o provedenom savjetovanju sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Kodeks bi se trebao primjenjivati i na dokumente koje predlaže i donosi Sabor (npr. strategije) primjerice da se nacrt dokumenta objavi barem 15 dana prije rasprave.

Konačno, smatramo propuštenom prilikom što pri izradi Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora nije provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, posebice u ovom trenutku kada Sabor još nema imenovane vanjske članove radnih tijela. Naime, Sabor je mogao primijeniti minimalne standarde savjetovanja kako ih navodi Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, (N.N., 140/2009.) što je doduše dokument koji je donijela Vlada RH, a ne Sabor. Od posebnog je značaja odredba o objavi nacrta određenog propisa na internetskoj stranici predlagača s rokom od 15 dana za komentare. Smatramo potrebnim da se i na razini Sabora definiraju minimalni standardi savjetovanja za sve postupke pripreme odluka i propisa koje inicira Hrvatski sabor, a u skladu s odredbama navedenog Kodeksa. U tu svrhu predlažemo da se uz izmjene Poslovnika izmijeni i dopuni Pravilnik o javnosti rada Hrvatskoga sabora i radnih tijela.

Na kraju, podsjećamo na jedan od središnjih zahtjeva Platforme 112 – za Hrvatsku vladavine prava, koalicije koja okuplja šezdeset organizacija civilnog društva čije se zajedničko zagovaranje nadograđuje na praćenje završetka pregovora u Poglavlju 23. Naš je prijedlog da se u Saboru uspostavi centralno tijelo, nastavno na Nacionalni odbor za praćenje pregovora koje bi pratilo provedbu pristupnih obveza s naglaskom na temeljne reforme koje trebaju osigurati trajnu i stvarnu vladavinu prava. Uz to, svakako smatramo ključnim pojačati kapacitete i aktivnost pojedinih radnih tijela za nadzor nad reformama što je moguće i putem pododbora sa specificiranim zadaćama nadzora nad ključnim reformama u pojedinom resoru kao i putem godišnjeg plana tematskih rasprava koji prati ritam provedbe reformskih dokumenata i praćenja na razini EU-a.

Uz izmjene i dopune Poslovnika Hrvatskog Sabora, kao i Pravilnika o javnosti rada Hrvatskog sabora, smatramo da treba osigurati i njihovu što kvalitetniju primjenu. U tu svrhu predlažemo i da se svakako u što skorije vrijeme pripremi, usvoji i objavi nova integralna (pročišćena) verzija Poslovnika Hrvatskog sabora. Također, predlažemo da do kraja ove godine Tajništvo Hrvatskog sabora, a uz potporu i naputke Predsjedništva i Odbora za Ustav, pripremi Smjernice za djelotvoran parlamentarni rad za sve zastupnike, a posebice za predsjednike radnih tijela, u kojem bi se osim na Poslovnik osvrnuli i na odredbe Pravilnika o javnosti rada Hrvatskoga sabora i radnih tijela te pružili specifične praktične sugestije zastupnicima o tome kako povećati djelotvornost., učinkovitost i kvalitetu parlamentarnih aktivnosti.

Platforma 112 je kao inicijativa koja promiče participativnu demokraciju zainteresirana za suradnju s Tajništvom Hrvatskog sabora u pripremi jednog takvog praktičnih dokumenta koji bi doprinio educiranosti i kvaliteti rada zastupnika među kojima je u ovom mandatu čak mnogo novih, što smatramo velikom prilikom za njihovu uspješnost.

Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava čine sljedeće organizacije:

B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuda ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama - Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama "Put u život - PUŽ", Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, Zelena akcija.

Amnesty International Hrvatska, Brodsko ekološko društvo, Centar inkluzivne potpore IDEM, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomod Vukovar, Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN Pakrac, Eko Pan, Eko-eko Komin, Ekološko turistička udruga Šolte, Eko-Zadar, Forum za slobodu odgoja, Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir, Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Hrvatski savez slijepih, Iskorak - Centar za prava seksualnih i rodnih manjina, Koalicija udruga Info zona,

Koalicija udruga u zdravstvu, Koordinacija udruga za djecu, Krka Knin, Kurziv - platforma za pitanja kulture, medija i društva, Lezbijska grupa Kontra, MIRamiDA Centar regionalne razmjene mirovnih iskustava, Mreža mladih Hrvatske, Projekt građanskih prava Sisak, Radio Mreža, Roditelji u akciji, Udruga Delta, Fade In – Fantastično dobra institucija, Savez udruga stanara Hrvatske (SUSH), Socijalna politika i uključivanje (SPUK), Udruga za pomod i edukaciju žrtava mobbing, Udruga za pomod osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda CENZURA PLUS, Udruga za razvoj civilnog društva SMART, Volonterski centar Zagreb, Zelena Istra, Zeleni Osijek, Zeo Nobilis, Ženska soba.

Zrinko Horvat