Get Adobe Flash player
Aktualni Normalni opet nenormalan

Aktualni Normalni opet nenormalan

Neposredni izbor predsjednika RH treba "negdje...

Zbog

Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

Zbilja hrvatskog biračkog tijela u svijetlu filozofije Hannah...

George Soros -

George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

»Zamišljao sam sebe kao neku vrstu...

Politička trgovina cvjeta

Politička trgovina cvjeta

Kupuje se i prodaje izravno i(li) uz...

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Je li previše toga znao, ipak je bio dobar i s Bakarićevom...

  • Aktualni Normalni opet nenormalan

    Aktualni Normalni opet nenormalan

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:54
  • Zbog

    Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:28
  • George Soros -

    George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:03
  • Politička trgovina cvjeta

    Politička trgovina cvjeta

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:20
  • Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 10:59

U svim demokratskim državama u ovakvoj situaciji Vlada bi podnijela ostavku

 
 
"NIKAD GORE" preko cijele naslovne stranice Jutarnji list definira stanje u Hrvatskoj. Da bi to konkretizirao u podnaslovu tvrdi: HRVATSKA EKONOMIJA JE NAJGORA U EU, GORA OD GRČKE, VLADA JE PRESPORA, PRIVATNICI MRTVI, SOCIJALNA KATASTROFA.

Zoran Milanović najnepopularniji od kada je došao na vlast

U idućem broju Jutarnji list preko cijele naslovne stranice donosi naslov: "GLAD I BIJEDA" s tvrdnjom da siromašnim nikada nije bilo gore nego sada. U jednom od brojeva Jutarnji list donosi rezultate istraživanja javnog mijenja u Hrvatskoj te tvrdi "MILANOVIĆ JE NAJNEPOPULARNIJI PREMIJER U POVIJESTI" te tvrdi da HDZ uvjerljivo vodi ispred SDP-a a da je podrška Vladi pala na svega 17 %. Dakle, Jutarnji list koji nazivaju Vladin bilten, koji je stalno neargumentirano veliča Vladu i skrivao neuspjehe jer mu je Vlada oprostila stotine milijona duga iz dana u dan opisuje politiku Milanovićeve Vlade kao katastrofalno a stanje u zemlji alarmantno. Ako tako piše Jutarnji list nije teško zaključiti da je stanje još gore i da Hrvatsku ova Vlada vodi u propast odnosno da je Kukuriku koalicija izgubila svaki legimitet.
 
U svim demokratskim zemljama u ovakvoj situaciji zbog katastrofalnog stanja i gubljenja legimiteta Vlada bi podnijela ostavku i raspisala prijevremene izbore. Ako to ne bi učinila Vlada to bi onda učinio predsjednik Republike koji je odgovoran za stanje u Hrvatskoj. Dakle, stanje u državi toliko je alarmantno i teško da su prijevremeni izbori nužnost, jedini spas. Nažalost, umjesto da u  skladu sa svojim ustavnim ovlastima i dužnostima predsjednik Josipović raspiše prijevremene izbore kako bi spasio Hrvatsku on radi upravo suprotno, pomaže Vladi kako bi spriječio prijevremene izbore i održao na vlasti Kukuriku koaliciju još punih 18 mjeseci što je dovoljno da se Hrvatska strmoglavi u provaliju iz koje se godinama neće moći izvući. Da bude sve još strašnije Kukuriku koalicija besramno najavljuje da će odustati od bilo kakvih reformi te da ju jedino zanima kako PR-om i napadima na HDZ sačuvati vlast 18 mjeseci.
 
Država tone, a oni slave zločinca Titu
 
Da opet citiram Jutarnji list od 30. lipnja koji donosi članak pod naslovom "NEMA REFORMI SAMO PR POTEZI I NAPADI NA HDZ" s nadnaslovom "MILANOVIĆEVA STRATEGIJA ZA POVRATAK REJTINGA SDP-u". Dakle, oni žele očuvati vlast  i ne žele ništa poduzeti da se problemi rješavaju, da se provedu nužne reforme. Dakle, može se reći da ta strategija Kukuriku koalicije odustajanja od svih reformi i nužnih promjena te obnavljanje ideoloških borbi i napadima na HDZ najgore što nam se može dogoditi. Dakle, umjesto rješavanja problema i nužnih reformi Kukuriku koalicija i predsjednik države otvaraju nove ideološke borbe i sukobe. U šumi Brezovica kod Siska i Ivo Josipović i Zoran Milanović umjesto programa rješavanja gospodarskih, socijalnih i drugih problema kao glavno pitanje i glavni zadatak istakli su povratak titoizmu i obrani Titina poprsja u predsjedničkim dvorima.  
http://www.vreme.com/g/images/988056_28-03.jpg
Ovih dana na istoj liniji javio se i bivši predsjednik Stipe Mesić, počasni predsjednik antifašista koji vidi izlaz u povratku na titoizam i socijalizam s ljudskim likom i koji smatra kao i Josipović i Milanović da je glavni problem u Hrvatskoj ideološke naravi te da  se povratkom na titoizam i obranu titoizma mogu stvoriti uvjete za održavanje sadašnje vlasti. Dakle, vlast neće rješavati gospodarske probleme, neće provodi nužne reforme nego će se baviti ideološkim pitanjima i obnavljanjem ideoloških sukoba. Nije ih sram to javno reći. I predsjednik Josipović u strahu od prijevremenih izbora sve čini da održi takvu nenarodnu vlast koja vodi Hrvatsku u propast. Josipović ništa drugo ne radi nego se bavi promidžbom i koristi svoju dužnost predsjednika kako bi na račun proračuna i poreznih obveznika cijelu svoju funkciju stavio u ostvarivanje jedinog cilja, dobivanje drugog mandata. Iako predsjednička kampanja nije počela, još su daleko predsjednički izbori on se ponaša kao da su izbori već sutra, pojavljuje se na raznim  televizijama i medijima nekoliko puta dnevno, stalno govori ali nikada ništa ne kaže, ide kao pčelica maja od događaja do događaja, "od cvijeta do cvijeta", mnogo ječi i zveči ali izbjegava povući bilo koji potez koji je dužan povući kao predsjednik države. On je po Ustavu dužan postaviti pitanje Vladi zašto ne rješava nagomilane probleme. Zašto izbjegava reforme i zašto sve što radi radi naopako, suprotno interesima hrvatskog naroda.
 
Hrvatska politika i vodeći političari bave se regijom i putuju po regiji i rješavaju regionalne probleme a ne bave se Europskom unijom. Zato je nakon godinu dana u Europskoj uniji Hrvatska u težem položaju nego što je bila prije godinu dana. Ne samo da je pogrešno hrvatska vanjska politika usmjerena na regiju a ne na Europsku uniju nego su i pokidane tradicionalne veze sa pravim strateškim parterima i povijesnim prijateljima hrvatskog naroda a uspostavljenje su čvrste veze sa britanskom politikom koja je uvijek bila protiv nacionalnih interesa hrvatskog naroda. Angela Merkel prima Aleksandra Vučića sa svim počastima a izbjegava susret sa Zoranom Milanovićev u Dubrovniku. Vesna Pusić odbija se susresti jer navodno nema vremena sa zamjenikom gospođe Merkel  njemačkim ministrom gospodarstva s Igmarom Gabrijelom. A Nijemci nude velike investicijske projekte koji mogu ne samo Hrvatsku izvući iz gospodarske krize nego i Hrvatsku čvrsto gospodarski integrirati u gospodarski srednjeeuropski i europski prostor. Riječ je o projektima nizinske pruge Rijeka.
 
Zagreb, energetskim projektima, ulaganjima u turizam i projektima malih i srednjih poduzeća. Za neke od tih projekata poput modernizacije željezničke mreže moguće je dobiti čak 85 % sredstava iz EU fondova. Gospođa Pusić kao eksponent britanske politike i zapadnog balkanskog regiona ne radi to slučajno nego s ciljem onemogućavanja njemačkog prodora na Balkan što je glavni cilj britanske politike. Umjesto orijentacije na Europsku uniju i Njemačku Hrvatska traži načina da hrvatsko tržište otvori Rusima koji vrlo uspješno kupuju Hrvatsku. Ruska nacionalna banka ušla je s velikim novcima u Agrokor, Rusi žele kupiti Inu, naftovod i sve što se može kupiti a od strateškog je interesa. Vesna Pusić i Vrdoljak rade na tome što će još više produbiti sukob sa Njemačkom i Sjedinjenim Američkim Državama te ozbiljno dovesti u pitanje smisao ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Umjesto da koristimo članstvo u Europskoj uniji Hrvatska traži investicije u islamskim zemljama i Rusiji i dolasku kapitala nedefiniranog podrijetla koji dovode u pitanje pripadnost i integraciju Hrvatske ne samo u Europsku uniju nego i suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama kao strateškim partnerom.
http://static.politika.co.rs/uploads/rubrike/142974/i/1/tad-jos.jpghttp://static.limundoslike.com/slika-TITOVA-BISTA--41923209v288h216.jpg
Dakle, ova Vlada i predsjednik Josipović ne samo s Lex Perkovićem, nego i cijelom svojom politikom s predsjednikom Republike ugrožava hrvatske nacionalne interese. Hrvatska pokušava ugurati i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu mimo kriterija u Europsku uniju ne postavljajući ni jedan uvjet za svoju podršku. Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu Srbija je obnovila sve svoje grozne lažne optužbe protiv Hrvatske tretirajući današnju Hrvatsku kao ustašku Hrvatsku. U Srbiji je rehabilitirano četništvo i velikosrpska politika. Dodik ovih dana ponovno najavljuje odcjepljenje Republike srpske što je jedan od ciljeva Memoranduma 2 velikosrpske politike. Vlada i dalje u Vukovaru inzistira na ćirilici pod firmom borbe za prava nacionalne manjine a ustvari radi na stvaranju uvjeta za provođenje jednog od bitnih ciljeva Memoranduma 2 velikosrpske politike, obilježavanja Vukovara kao srpskog grada. I Josipović i Vesna Pusić tropoljupcem se pozdravljaju s Nikolićem i Vučićem kao velikim prijateljima Dakle, guraju četničku a ne demokratsku Srbiju u Europsku uniju. Hrvatski političari ne traže da mijenja svoju politiku, prihvaćaju velikosrpsku i britansku strategiju pretvaranja velikosrpske agresije u navodni građanski rat. Hrvatska politika je legalizirala Republiku Srpsku kao etnički čistu srpsku državu i faktično je odustala od podrške Hrvatima u borbi za ravnopravnost. Hrvatska ne želi jasno postaviti zahtjev da bez rješavanja nacionalnog pitanja Hrvata u Bosni Hercegovini neće podržati put Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i NATO.
 
Što treba raditi?
 
Pobjedom na trima izborima u zadnjih godinu dana HDZ je stekao ne samo legimitet i pravo da zatraži prijevremene izbore nego i obvezu da to mora učiniti. Taj zahtjev ne smije biti samo formalan i preko medija nego treba biti pripremljen i dokumentiran. HDZ treba zatražiti izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora na kojem bi se glasalo o nepovjerenju Vlade, treba dobro pripremiti argumentaciju i dokazati da bez promjene sadašnje vlasti ne samo Kukuriku koalicija nego i predsjednika države nema spasa za Hrvatsku. Treba pokazati i dokazati da svaki novi dan donosi nove probleme jer će svaki novi dan biti gore nego prošli dan a bolje nego budući dan. Treba narodu pokazati da ni on ne smije biti pasivan. Sigurno je da sadašnja vlast neće jer ima većinu u Saboru izglasati sama sebi nepovjerenje, da će braniti svoju vlast do kraja jer su svjesni da više neće nakon izbora biti u Saboru i na vlasti. Međutim, treba koristiti i druge demokratske borbe kako bi se natjerali na ostavku i prijevremene izbore.
Potrebno je odmah početi s pripremama za referendum kojim bi se ova vlast natjerala na prijevremene izbore zajedno s predsjedničkim izborima. Prikupljanje potpisa treba učiniti u isto vrijeme kada će se najesen prikupljati potpisi za referendum o promjeni izbornog sustava.  
 

Prof. dr. sc. Zdravko Tomac, Katolički tjednik

Ministar, a za trideset i jednu godinu nije uspio savladati hrvatski standardni jezik!

 
 
Onima koji su se ponadali kako nakon „umornoga“ ministra od zdravlja Rajka Ostojića ne može doći „umorniji“ i gori izgleda je nada uzaludna. Stigao je novi i odmorni ministar Siniša Varga koji se u Hrvatskom saboru u odgovoru o arapskim brojkama koje pokazuju neke dugove ispričao kako mu hrvatski nije „materinji jezik“ pa će u komunikaciji griješiti „u gramatici“. Brine me to ministrovo duboko nerazumijevanje i nerazlikovanje hrvatskoga standardnog jezika koji je ustavna kategorija, od „materinjeg“. Jer koga briga kojem je ministru koji jezik „materinji“, a koji možda „očinski“, za djecu - ministre samohranih očeva, recimo, pri čemu niti jednom standardni  hrvatski, onaj ustavni, to nije. Ako zbog ničega onda zbog činjenice što su se njegovi „standardi“ od njihova rođenja do zaposjedanja ministarskih „funkcija“ ponešto i mijenjali.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQtQNzoHqyn0-dJbaunVt9jHTiyD7lWzZC4c-8G1UNrinZ2nn5b
Kod ministra Varge osobito zabrinjava činjenica što on od 1983. do 2014. i nakon što je ovdje završio studij nije uspio ovladati  hrvatskim standardnim jezikom, valjda u govoru i pismu, dakle za punih trideset i jednu godinu! Pitam se kako će onda uspjeti ovladati „gramatikom“ tako kompleksnog sustava zdravstva, koji sadrži čak i taj jezik, njime se koristi, za samo dvije tri godine, pa mu još udariti i reformu, novu „gramatiku“. Kad mu je samo za jezik hrvatski, a koji je u svakom pogledu „kotačić“ toga sustava, barem zasad, nije bilo dostatno preko tri desetljeća, onda mu za zdravstvo treba najmanje dvostruko? Teško će to njegovi djelatnici i korisnici živi dočekati.  
 
Osim što ne vlada hrvatskim jezikom, ometa ga „materinji“, ministar i bivši ravnatelj HZZO-a ne vlada ni brojkama, arapskim u dekadskom sustavu. Nije naime znao odgovoriti na pitanje zastupnika Ivbana Šukera koliki su dugovi sustava prema veledrogerijama. Bidne brojke nit' su hrvatske, nit' su Vargi „materinjske“, samo su brojke (i kune) pa bi barem njih morao znati točno, a kako se radi o dugovima u lipu i kad ga probude u pola noći, a kamo li u pol bijela dana. Eto ne zna pa će to Šukeru dati „napismeno“. Bit će jednoga lijepoga dana, vjerojatno dok se sabornici budu uokolo izležavali i odmarali, a i pribedasta javnost će biti, zbog vrućine, malo prilijena za probleme.
 
Slabo dakle naš ministar uči slova i brojke i „gramatiku“, zakopan je u „majčinskom“ prapočetku tamo negdje u Kanadi (anglofonoj ili frankofonoj?) ali politiku odugovlačenja s istinom, muljanje, zataškavanje, doziranje informacija… je svladao, a da fotelju nije stigao ni ugrijati. Politička mu je inteligencija bit će na oko tristo „kvea“, „kvocijenta“. Izgleda kako vrijedi neko pravilo da uvijek poslije lošega dolazi gori, pa ćemo, „kukala nam majka“ još poželjeti Rajka. A ni Rajka biti ne će, zdravstvo bi se moglo razboljeti, pa i umrijeti. Ili će ga u cijelosti „autsorsati“, iako taj glagol nema ikakve veze s hrvatskim, ali koga to briga!
 

Tomislav Gradišak

Zašto njegujete nazivlje?

 
 
Kulturni kolokvij bio je posvećen rjeđoj obljetnici suradnje s Hrvatskim radijom. Pitanje ugledne hrvatske jezikoslovke i glavne urednice najdugovječnijeg jezikoslovnog časopisa glasilo je. »Zašto ste se odlučili da se, uz svoju profesiju bavite i nazivljem«? Martina je gostu te emisije nedavno rekla iz koje se knjige može najbolje naučiti hrvatsku gramatiku. Zašto je ta osoba postala simbolom borbe novih jezikoslovaca protiv svih koji žele sačuvati hrvatski jezik. Kao što su ga u osnovi, bolje čuvali hrvatski jezikoslovci u nekim drugim vremenima. Od ovih današnjih, kada imamo hrvatsku državu. Osobito bolje od današnjih ljubitelja neke međunarodne podupirane jezikoslovke. Pa i od hrvatske dalekovidnice. Sve ovo razmatrat će se u svjetlu jedne neobilježene obljetnice. Suradnje današnjeg Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i jednog strukovnog društva, današnjeg Društva za plastiku i gumu (DPG).
http://www.glas-koncila.hr/photos/velika/1338375789_5_30_photo.jpg
Sanda Ham
 
Kulturni kolokvij dr. sc. Blanke Jergović bio je posvećen 30. obljetnici neprekinute suradnje gosta sa znanstvenim programom Hrvatskoga radija. Kao što je to običaj, tri su osobe postavile pitanja gostu. Prvi, jazz kritičar D. Hrvoj, temeljeći se na gostovoj 55-godišnjoj suradnji s Hrvatskim radijom na području jazza, pitao je zašto voli vokalistice? Uglednog slovenskog sveuč. prof. K. Kuzmana, koji je ostavio neizbrisiv trag na razvoj alatničarstva u Sloveniji,  osnivanjem Centra za alatničarstvo, TECOS, zanimalo je zašto se gost odlučio baviti alatničarstvom i  plastikom? Gostov otac načinio je prvi kalup za preradu plastike, popularnog bakelita za potrebe današnjeg Elektro-kontakta još 1931. Gost se počeo baviti s plastikom dva desetljeća kasnije, učeći alatničarski zanat u Tvornici računskih strojeva (nestala) i Elektro-kontaktu. Punih 16 godina prije filma Diplomac s D. Hoffmanom, kojem je tada plastika predočena kao budućnost. Za ovu priču najvažnije je treće pitanje, ono koje je postavila ugledna hrvatska jezikoslovka i glavna urednica časopisa Jezik, prof. S. Ham. Pitanje je glasilo, što me je potaklo da se počnem već početkom šezdesetih godina baviti nazivljem. Pojednostavljeno, kada je gost pedesetih godina konstruirao kalupe i strojeve za preradu plastike, sve je vrvjelo od diza, šneka ilibolcna. A to mu se nije sviđalo. I počeo je tražiti hrvatske riječi. Drugo, imao je tijekom studija izvrsnog učitelja, prof. N. Maleševića koji je još 1947. postavio osnove stvaranja stručnog nazivlja. Koje mnogi od današnjih tvoraca takvog nazivlja ne poznaju. A suradnici iz IHJJ-a nisu im prenijeli važne spoznaje za potrebe najvažnijeg projekta od nacionalnog interesa, Strune. Treći razlog zašto i dalje ustraje na hrvatskom nazivlju, ali ne i purizmu je činjenica da ne može podnijeti da mu jezikoslovci iz IHJJ, postupak injekcijskog prešanja (nebitno je li najbolje rješenje) pretvaranju bez pitanja u injekcijsko tiještenje što znači ubrizgavano istiskivanje ili ne znaju da je habanje samo jedno od 4 vrste trošenja.
 
O čemu se razgovaralo u Kulturnom kolokviju?
 
Zapravo borba za hrvatsko nazivlje postaje sve besmislenija. U velikoj mjeri zahvaljujući hrvatskim znanstvenicima koji misle da trebaju plaćati što objavljuju na stranim jezicima kako bi ušli u neke eksploatatorske podatkare (baze podataka). Pa nisu više u stanju napisati članak na hrvatskom jeziku. U tomu su već niz godina podupirani od onih koji su još 1991. tražili ukidanje svih znanstvenih časopisa na hrvatskom jeziku. A o posljednje dvije godine nema smisla ni pisati ili govoriti. Ideal im je postala neka hrvatska naučnica koja se poziva da je osnovni kriterij procjene naziva jezika »je li se bre razumemo«. I priča li priča o tome kako hrvatski jezikoslovci o ničem pojma nemaju. Pa tvrdi na dalekovidnici kako su srpski i hrvatski jedan jezik. Netko to podupire, da jednog dana ne bi trebalo plaćati na sjednicama u EU-u prevođenje s i na 4 jezika koji čine jedan nadsustav.
 
O tome je napisan tekst pod nazivom Jezik ne podnosi takva otkrića (Vjesnik, 26. studenoga 2010.). Samo uvodni dio. »Čini se da bi trebalo ipak jednom zauvijek shvatiti da je hrvatski jezik pravi sustav, ali i da je dio nadsustava četiriju jezika. Naime komentirano je senzacionalno naučno otkriće! Kajkavski i čakavski integralni su dijelovi srpskoga jezika. To je naučno otkriće izazvalo pravu buru, održavanje tribina, nespremnost kvalificirane znanstvene zajednice da zauzme stav. Pritom je najmanje važno što je objava toga naučnog otkrića djelomice plaćena novcem hrvatskih poreznih obveznika. Objavljena je knjiga u kojoj se tvrdi da su hrvatski i srpski jedan jezik. Čitao sam i čuo više zagovaratelja ove teze i u Hrvatskoj.«
http://booksa.hr.s17504.gridserver.com/slike/automatika/news/1480/1237547499_0.74012400_8395_.jpg
I to nam to ponovno tumači hrvatska dalekovidnica ovoga proljeća. A trebalo je samo pročitati rad »Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika« u Raspravama Zavoda za hrvatski jezik (1994.). No autorica koja smatra da hrvatski jezikoslovci pojma o ničemu nemaju, te za nju pretpotopne 1994. očito nije pročitala taj rad.
 
»Hrvatski je jezik pravi sustav kao i ostali jezici«, pisalo je u izvornom članku. Ako mi netko od naučnika, osobito dijalektologa, dokaže da je torlački dijalekt integralni dio hrvatskoga jezika, priznat ću da je srpski i hrvatski jedan jezik.
 
Je li torlački, dijalekt hrvatskoga jezika?
 
Brine šutnja. Starih boraca kao što su bili profesori Lj. Jonke i S. Babić, koji su u obrani prava na hrvatsko stručno nazivlje nazočili sjednici jednog komiteta Jugoslavenskog zavoda za standardizaciju  1967. ili nema ili nisu više aktivni. A sadašnji aktivni zaposleni su ucijenjeni, osobito posljednjih godina.
 
No jedna jezikoslovka se ne da. Za koju mi je njezina bivša studentica Martina, na terasi kafića na moru ovih dana rekla (nema posao, pa i rad u turizmu je dobro došao za diplomirane jezikoslovce): »Želite li naučiti hrvatsku gramatiku, uzmite onu prof. S. Ham.«
 
I da se ne duži. Toj jezikoslovki je pred stanovito vrijeme provaljeno u sandučić elektronske pošte i sadržaj predan tisku. Tadašnja dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku je moralno osuđena zbog takva ponašanja, a tvrdi da su to izmislili novinari. No ni s novom dekanicom nije lakše. Njezin izbor za dekanicu biografijom koju ima, a uključuje i dokazano prepisivanje tekstova prof. S. Ham, slučaj je za vrlo podrobnu analizu stanja duha u akademskoj zajednici.
 
Treba maknuti sve koji su istinski borci za hrvatski jezik
 
No nije jedino to što se stavlja na teret prof. S. Ham. Časopis kojeg tako uspješno uređuje, objavio je vrlo argumentirane kritike Pravopisa, koje bih prvenstveno nazvao Jozićevim. Premda ga potpisuje IHJJ. To je poprimilo takve razmjere da je zatražena smjena glavne urednice časopisa Jezik. Naravno, da je to Predsjedništvo Hrvatskoga filološkog društva odbilo.
 
Čini se da su odlaskom riječkog dvojca prošla vremena kada je IHJJ i njegovo Upravno vijeće moglo zagovarati nešto na liniji one hrvatske naučnice koja tako visoko cijeni ostale hrvatske jezikoslovce. Jozićev pravopis nadam se da ipak nije konačno rješenje za očuvanje hrvatskoga jezika.
 
Međutim zbog Pravopisa pao je u drugi plan projekt od najveće nacionalne važnosti. Projekt Struna kojeg sada tako uspješno vodi prof. M. Bratanić. No već treću godinu ga ne financira Hrvatska zaklada za znanost. Zaista šteta. Ono što je objavljeno do sada, a nije usuglašeno među strukama, moglo bi razorno djelovati na stanje strukovnog nazivlja u Hrvatskoj. Ne može biti u jednom slučaju nešto maksimalno naprezanje, ako je to naprezanje kojeg izaziva maksimalna sila na početnu ploštinu.

U tom svjetlu treba promatrati neobilježavanje jedne obljetnice. One o 40 godina uspješne suradnje IHJJ-a i DPG-a. Premda pravodobno upozoren, dr. sc. Ž. Jozić je uporno odbijao sastanak s predstavnicima DPG-a. Dva su humboldtovca, prof. dr. sc. M. Lončarić kao ravnatelj tadašnjeg Zavoda za hrvatski jezik i gost u Kulturnom kolokviju dogovorili potpisivanje sporazuma o suradnji još 1973. U veljači ove godine objavljen je trorječnik polimerstva s 12.400 hrvatskih naziva, 22 tisuće engleskih istoznačnica i 28 tisuća njemačkih istoznačnica. Koji je definitivno glavnu sastavljačicu, Ranku Čatić uveo trajno u povijest izradbe hrvatskoga strukovnog nazivlja. Nijedan hrvatski naziv u rječniku nije unesen bez suglasnosti stručnjaka IHJJ-a. Sve što su predložili istinski poznavatelji hrvatskoga jezika je prihvaćeno. Ali bili su to stručnjaci-jezikoslovci koji su imali razumijevanja za stručna objašnjenja. Nisu samostalno mijenjali injekcijsko prešanje u ubrizgavano istiskivanje.
 
Trorječnik uzor rada na strukovnom nazivlju
 
Valja zaključiti. U svjetlu jedne neobilježene obljetnice izronila su brojna pitanja. Tko nam vodi fakultete? Tko je postao neprijeporna središnjica u razvoju hrvatskoga jezika i ima li za to pokriće? A svi koji se tome obrazloženo odupiru, svojim izravnim radom ili kao urednici trebaju bili likvidirani sa scene. Kao nepotrebna smetala. Onima kojima je do hrvatskoga jezika kao do preklanjskoga snijega.
 

Prof. Igor Čatić

Anketa

Tko nadzire DORH?

Četvrtak, 04/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2369 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević