Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Dejan Jović: Hrvatska - država nastala na "zločinu referenduma"

 
 
Mislio sam kako sam s Dejanom Jovićem, glavnim analitičarem Predsjednika Ive Josipovića, završio u prošlom broju HF-a. Bio sam ga čak i „amnestirao“ kao „sigurnosni problem“, a tu odgovornost stavio na teret njegovu šefu, gdje ona uostalom od početka i „stanuje“. Ali eto njega opet, ovoga puta u trostrukoj ulozi, kao glavni analitičar, profesor na FPZ-u i glavni urednik časopisa Politička misao kroz koji je i progovorio objavivši svoj članak pod dugačkim, dvorečeničkim naslovom: „Samo u mitovima svaki narod želi državu. U stvarnosti - ne“. Baš su mu „sjeli“ rezultati škotskog referenduma pa je odlučio „nabiti“ Hrvatsku pod zemlju.
http://www.externalrelations.stir.ac.uk/img/site-images/DrJovicforweb.jpg
Dejan Jović
 
No, krenut ću s kraja, ustvari iza zadnje točke članka s napomenom koja tamo stoji. „Dejan Jović je redovni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i glavni i odgovorni urednik Političke misli. On je i glavni analitičar Predsjednika Republike Hrvatske. Stavovi iznijeti u ovom članku su samo autorovi i ne izražavaju službeni stav nijedne institucije“. Čudne li, a lažljive napomene, barem kad je u pitanju Jović, Josipovićev glavni analitičar, i Jović autor ovoga člančića, a za FPZ, koga briga, njegov ugled znanstvene ustanove „raste i cvate“. Nije Jović kod Josipovića zaposlen kao glavni veterinar pa se brine o tamošnjim pantovčačakim magarcima dopodne, a popodne iz hobija piše političke komentare za koje onda nikoga nije briga. U „normalnim“ demokratskim, liberalnim državama čak ni to ne bi prošlo. Ili, a to je pravi primjer za Jovića, kad bi glavni veterinar dopodne na Farmi Pantovčak liječio oboljelog magarca, a popodne ga dopalo liječenje drugog magarca oboljelog od iste bolesti, recimo „u fušu“, on bi primijenio iste metode liječenja, iste „analize“, inače bi jedan od magaraca mogao otegnuti papcima. Tako je i s Jovićem, nema tu nikakve podvojenosti pa je jedna analiza „službena“, a druga je „neslužbena“. Taman posla.
 
Upozorili smo na to čim je Josipović doveo Jovića na Farmu, no to traje li traje, već skoro pet godina. Mi naravno ne znamo sadržaj Jovićevih „glavnih“ analiza“, one su vjerojatno i državna tajna, ali po postupcima Ive Josipovića kako u domovini, ako tako za nju smijem reći, tako i prema inozemstvu, potpuno je jasno kamo one smjeraju i kamo Josipovića vode.
 
Jovićeva mina pod temeljima moderne države Hrvatske
 
S fusnote idemo ravno u središte članka s pitanjem: Postoji li na svijetu država čiji je predsjednik unajmio takvoga „glavnog analitičara“ koji javno udara, ruši temelje države kojoj predsjeda? Ne znam za takav slučaj, ako tko zna neka nam piše, a možda znaju Jovićevi kolege gospoda profesori s FPZ-a, morali bi, pa neka takav slučaj(eve) „obrade“ i objave kao izvanredno otkriće u Političkoj misli. Ako još nema Nobelove nagrade za politologiju, poslije takvoga otkrića bit će i nje. Taj temelj pod kojega je Dejan Jović postavio svoju „analitičku“ minu referendum je o hrvatskoj samostalnosti i suverenosti. Da nije bilo Domovinskog rata bio bi to glavni temeljni kamen hrvatske samostalnosti i suverenosti, ovako je on odmah iza njega. Moglo bi se čak i ustvrditi kako je Domovinski rat, pored ostaloga, sela i gradova, ljudi... obranio i sam referendum.
http://www.koreni.rs/wp-content/uploads/2014/01/Dejan-Jovi%C4%87-650x367.jpg
Jović taj referendum ne samo delegitimira, već „rastura“, što rekli Srbi „k'o beba zvečku“. Jednostavno on tvrdi kako je referendum održan skoro tako da je netko „biračkom, glasačkom tijelu“ u vrijeme njegova održavanja držao pištolj na čelu, i tjerao ga da zaokruži „da“. To je elementarni „prijevod“ njegova članka - ostalo su bezvezarije, trice i kučine, suvišne rečenice i riječi. Zaključno: Hrvatska je nastala na zločinu referenduma, tvrdi glavni analitičar. Nakon ovoga ostaje još odgovor na pitanje kako ju srušiti, na ponovljenom referendumu ili kako drugačije? Možda da nam Ivo Josipović „oktroira“ ustav s jednim člankom: Hrvatska se vraća u Jugoslaviju. Tvrdi Jović i ovo: „Agresivnost i nasilje bile su glavne karakteristike naših „referenduma o nezavisnosti“. Oni su održani kao jedna vrsta uvertire u rat, ili prve epizode rata, a ne s ciljem stvaranja mira.“ Nije dakle izvršena nikakva agresija na Hrvatsku, već je Hrvatska izvršila „agresiju“ na Srbiju - referendumom što je samo za neupućene u Jovićeva stajališta „kopernikanski obrat“ u tumačenju uzroka  rata „na ovim prostorima“.
 
Politički pamflet
 
Nakon ovih uvodnih  napomena zavirimo malo u „glavnu analizu“  člančića iz Političke misli. Prvo što je vidljivo iz njega Dejan Jović je premirao od straha u noći škotskoga referenduma. A što ako, ne daj Bože, prođe? Onda je ujutro doživio trijumfalno olakšanje. Nije prošao! U takvoj euforiji je vjerojatno sastavio ovaj člančić, miljama dalek od objektivne politološke analize, a blizak ideološkom pamfletu te je još panegirik liberalizmu, slobodama i demokraciji u Britaniji. Kakav sjajan referendum, posebno još i stoga što nije prošao. Ne znam podučava li Dejan Jović svoje studente o Sjevernoj Irskoj, kako tamo stvari stoje danas, što je bilo jučer? Od Britanije, zadnjeg Rimskog carstva inače svašta lipoga možemo naučiti, pa i o tim je l' te slobodama. O porobljavaju, kolonizaciji svijeta o skoro istrjebljenju domorodaca na dva kontinenta (pomogli i ostali, naročito „veliki“ Europljani) o stoljetnoj trgovini robljem, o izumu u jednom ratu koncentracijskih logora… i o još puno toga lipoga, slobodarskog, demokratskog. Što bi inače ozbiljan politolog zaključio tek na temelju 2 (slovima: dva) propala referenduma o samostalnosti, održana u razmaku od skoro dvadeset godina, onoga u Quebecu i ovoga u Škotskoj?
 
Usput u Quebecu je razlika između pristaša samostalnosti i protivnika bila skoro u granicama statističke pogrješke. Za svijet - ništa, ponešto za Quebec i Škotsku, Kanadu i Britaniju, svakako za oba slučaja uvidio bi poneke specifičnosti i to bi bila objektivna analiza. Ona bi svakako sadržavala i konstataciju kako škotski referendum i nije tako strašan poraz suverenista, kako su Englezi puno toga obećali u pravcu jačanja škotske autonomije, ako ne slažu. Zatim, kad jednom zaiskri iskra državne samostalnosti, ona tinja, ne gasi se tek tako, pa pitanje kako će on odjeknuti u Sjevernoj Irskoj, što će biti sa Škotima kad Englezi izađu na referendum o izlasku iz EU-a.
 
UN ima 193 države članice, dolaze i nove, recimo kurdska, neke bi se mogle podijeliti, primjerice Irak kojega su baš Britanci tako „skrpali“ itd... Koliko je njih nastalo samo i isključivo referendumom? Ovoga trenutka ne mogu se sjetiti niti jedne „ozbiljnije“ isključivo „referendumske“ države, osim donekle Norveške. Što bih dublje zagazio u povijest - tamo takvih nema. Države su, žalosne li činjenice, uglavnom nastajale (i nestajale) u osvajačkim i oslobodilačkim ratovima, raspadom carstava koja se nisu raspadala na referendumu. Tako je Škotska završila u UK-u, tako su nastale i sve države iz bivše Jugoslavije - baš sve uključujući i Crnu Goru, u ratu ili kao rezultat rata - da se zadržimo u „regionu“. Referendumi, na žalost, nisu bili dostatni za mirni razlaz, što je bilo jasno puno prije nego su se uopće i održali.
 
I ovdje moramo zastati. Stižu nove vijesti. Najprije je Predsjednik Josipović dao izjavu o neslagamnju s Jovićem, a zatim ga i otpustio. Učinio je to kako bi se predizborno distancirao od svoga dugogodišnjega glavnog analitičara. Ne će ići, previše se Jovićeva „minuloga rada“ nakupilo na Pantovčaku, Josipović je vjerojatno dobro svladao njegovo „gradivo“ pa može nastaviti i kao "sâm svoj glavni analitičar". Zna se dakle tko mora otići.
 

Mato Dretvić Filakov

Nema razlike između kraljevih oblasti i markićkinih i kujundžićevih regija

 
 
Hvala Hrvoju Hitrecu glede napada na teritorijalni, poglavito županijski ustroj Hrvatske, koji me podsjetio me na Vidovdanski ustav, pa ću tim tragom nastaviti. Vidovdanski ustav Kraljevine SHS je taj koji je ukinuo tradicionalne hrvatske županije, tamo gdje su postojale dakako, i teritorijalno podijelio novu državu na oblasti, okruge, srezove i opštine (službeni nazivi!). „Oblasti“ su najveća ustrojstvena jedinica koja ne smije brojiti više od osamsto tisuća stanovnika, pa ni u slučaju kad se dvije ili više manjih „oblasti“, recimo samoupravno, odlukama svojih skupština, povežu.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e1/Podjela_Kraljevine_SHS_na_33_oblasti.jpg
Teritorij Hrvatske svojom uredbom osobno je podijelio srpski kralj Aleksandar na šest „oblasti“: Zagrebačku sa sjedištem u Zagrebu, Osječku u Osijeku, Srijemsku (i Zemun je tu, još uvijek) u Vukovaru,  Primorsko-krajinsku(!) sa sjedištem u Karlovcu, Splitsku u Splitu i Dubrovačku sa sjedištem u Dubrovniku. Pritom je Međimurje dao Mariborskoj oblasti, Baranju Novosadskoj, Bačkoj, a Boku otkinuo od hrvatskih krajeva i predao crnogorskoj Zetskoj oblasti. Istra, Rijeka, Zadar… bili su pod okupacijom talijanskoga iredentizma i fašizma.
 
Aleksandrov banovinski i SPC-ov svetosavski rastroj Hrvatske 1929. stiže, opet kraljev, sada na temelju njegova oktroiranog ustava od šestoga siječnja 1929. „riječni“, „bratstvo-jedinstveni“ banovinski ustroj - na banovine po imenima rijeka: Dravska, Savska, Drinska, Vrbaska, Primorska, Zetska, Dunavska, Moravska i Vardarska. Zanimljivo je kako se ni ovoga puta kralj Aleksandar nije usudio Zemun pripojiti nekoj srpskoj banovini - i on je smatrao kako je Zemun „naš“, ili barem nije „njihov“, a mogao ga je pripojiti i Vardarskoj, toliko mu je bila jaka i neograničena volja. U sedam od devet banovina živješe Hrvati, a Hrvatska bješe razlomljena na njih šest.
 
Svetosavski patrijarsi Srpske pravoslavne crkve Hrvatsku teritorijalno danas vide (pisah i o tomu ovdje početkom ove godine, a gdje bih se smio citirati) kao i patririjarh Irinej o pravoslavnom Božiću kao: „Dalmaciju, Hrvatsku, Slavoniju, Liku, Kordun i Baniju“. Ustvari su oni pravi i iskreni „dečaci“: Hrvatska im je samo jedna od ne znam, primjerice „zemalja“. Nje, ako se ne ćemo lagati, u mozgu SPC-a zapravo ni nema.
 
Kako to rade „naši“
 
Nu pustimo sada razne Srbe, svetosavske, velike i male, kraljevske, četničke…, nego pogledajmo što nam razni naši(?) nude kao budući preustroj bidne nam Hrvatske, kako bi se „uštedjelo“, smanjila korupcija i postalo to nešto, je l' te – učinkovitije. Prvo je nastala ta neka „statistička Hrvatska“ podijeljena na tri regije-jedinice za  „obračun“. Usput je skočio HDSSB hoteći Slavoniju regionalizirati i ustavno usamiti. Samo je mrvica nedostajala pa da ne uskoče u takav ustavni sporazum sa SDP-om, ako me još pamćenje služi, o pet regija. Kojih pet? Volio bih znati. E pa to je vrlo približno s vidovdanskih  šest oblasti. Dodamo li još tomu kako bi IDS sigurno tražio poseban status za Istru, skoro da nam se vratila 1921.! Ministar Arso Bauk je već bio upravno podijelio Hrvatsku na pet regija, ali se onda od toga odustalo najvjerojatnije iz prozaičnog razloga što bi, a bliže se izbori, Kukurika mogla kadrovirati samo na pet, a ne kao do sada na dvadeset mjesta.
http://www.matica.hr/slike/vijenac/vijenac388/STG40201.gif
Je li kralj Aleksandar uzor našim ustavotvorcima?
 
Inicijativa U ime obitelji preko izbornog sustava također je zaigrala s pet „izbornih regija“. Kako li bi se krojile njezine „regije“? Ivo Josipović u svojim ustavnim promjenama, koje će ako ga izaberete provesti milom, referendumom uz supotpis Zorana Milanovića, a ako Zoka ne će - i on će prikupljati potpise o teritorijalnom ustroju za „pet do osam regija“, pa će volju provesti ako treba i referendumskom silom.
 
Čemu toliki napori, možda je bolje da nam i on „oktroira“ jednoga Ustava. Kojih pet' i koliko su one suglasne s onim svetosavskim „ustrojem? Koja je šesta, koja sedma, koja osma? I tzv. „desničari“, kao prof. Mile Kujundžić bi Hrvatsku regionalizirali na jedno njih pet šest, recimo „regija“: S tugom, jadom i žalošću moram ustvrditi kako su prijedlozi glede ovoga pitanja daleko ispod razine rješenja Ustava SRH od 1974. Teritorijalno ustrojbeno SRH je tada imala deset „zajednica općina“, recimo „županija“ i 114 općina - ni komunistima  eto nije padalo na pamet razlomiti Hrvatsku na „pet, šest, do osam“ regija. Glavna značajka ovoga ustroja su bile relativno velike općine. Posljedica je bio razvoj općinskih središta i zaostajanje ostalih naselja, sela u skoro svakoj općini u Hrvatskoj. Naročito je to bilo vidljivo u neizgrađenosti komunalne infrastrukture, vodovoda, kanalizacije, cesta, telefonije, liječničkih usluga… Mnoga naselja su tek dobivanjem statusa općine nakon 1993. nadoknadile zaostatak u tom dijelu razvoja svojim sredstvima, uz pomoć države i svoje županije.
 
Priprema „regija“ za ralje globalizacije
 
Inače prokleta je neistina kako sadašnji ustroj puno košta i stoga što lokalnoj, gradskoj i županijskoj samoupravi pripadaju mrvice od ukupnog poreznog kolača. Neki su troškovi vjerojatno i preuveličani, ali oni se mogu smanjiti i strožom kontrolom, recimo plaća „grado-načelničkih lola“, dopuštenjem da mogu zaposliti samo jednu ljubavnicu(ka) a ne dvije(dva), organiziranjem zajedničkih službi za više općina i sl. Ukratko postojeći sustav ne treba dirati već ga poboljšati, pa i vraćanjem Županijskog doma kao drugog doma Hrvatskoga (državnog) sabora.  
 
Što je bit sadašnjih nastojanja u rasturanju županijskoga, gradskog i općinskog ustroja? Novu „regiju“ udaljiti od države s jedne strane i od lokalne zajednice s druge strane. Tako relativno samostalna, a slabija od države, postala bi podatniji plijen globalizacije, njezina zemlja, šume, voda, zrak, „resursi“… Osim što je razmontiranje županija napad na nešto što relativno dobro funkcionira, atak na stoljetnu tradiciju, ona je još jedan od poteza tzv. „detuđmanizacije“, projekta kojega smo odavno označili dekroatizacijom Hrvatske. Donekle je shvatljivo kad tako postupaju oni s „ljevice“ - dakako i neprihvatljivo - ali kad s njima stupaju oni s „desnice“ (HDSSB, prof. Kujundžić, dr. Markićka…) onda jedino što mogu zaključiti kako ih je napala ona vrana koja ne samo da „pije“ mozak već im je iskljucala i oči. Paradoksalno, a on obožava tu riječ, jedan od rijetkih „saveznika“ u ovom problemu mi je Zorana Milanović. On se do isteka mandata, hvala Bogu, ne će pačati u ovo pitanje. Na „branik“ županija i općina trebao bi stati i HDZ i jasno reći što o tome misli.
 

Mato Dretvić Filakov

Komisija "Iustitia et pax" o referendumu udruge U ime obitelji – s odmakom, po savjesti...

 
 
Pretprošle nedjelje u javnosti je vladao dojam da poglavari Katoličke Crkve u Hrvatskoj bez zadrške podupiru inicijativu udruge „U ime obitelji“ za referendum, kojim se predlaže izmjena izbornog zakonodavstva. Prošle nedjelje tog dojma više nije bilo. U crkvi u koju nedjeljom odlazim na misu, župnik je pretprošle nedjelje nakon mise informirao vjernike da mogu potpisati za referendum, prošle nedjelje ni to nije rekao.
https://impious.files.wordpress.com/2011/02/0240007-48.jpg
Velika većina vjernika nije obraćala pozornost na stol na kojem se nudio potpis za referendum a ni na stolić u crkvi na kojem je stajalo nekoliko komada Glasa Koncila od 28. rujna u kojem na prvoj stranici stoji najava priopćenja Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“: Zahtjev za referendum potpisati – po savjesti. Bolje informirani su primijetili da Hrvatska biskupska konferencija jasno razlikuje referendum kojim se tražilo definiranje braka u skladu s naukom Katoličke Crkve i referendum kojim se predlažu izmjene izbornog zakonodavstva.
 
Katolička Crkva u Hrvatskoj bila je svjedokom primjene svih modela izbornog zakonodavstva a preko svojih vjernika koji žive u demokratskim zemljama, crkveni poglavari lako su se mogli informirati o primjeni i učincima pojedinih modela u zemljama vjekovne demokratske tradicije. Za razliku od mnogih vjernika, koji su potpisivali za referendum uvjereni da je sadržaj referednuma „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“, crkveni poglavari su primijetili da vjernici nisu informirani o sadržaju referenduma i mogućim željenim i neželjenim posljedicama koje bi mogle proizići iz referenduma udruge „U ime obitelji“. Stoga crkveni poglavari pozivaju vjernike i državljane „neka se dobro informiraju i prouče ponuđena rješenja te prema vlastitoj spoznaji i savjesti odluče hoće li potpisati zahtjev za pokretanje referenduma“. 
 
Referendum o izmjeni izbornog zakonodavstva Crkva ne podržava kao što je podržala referendum vezan uz brak i obitelj „jer je u skladu s njezinim moralnim naukom, a to je da je brak zajednica muškarca i žene te da je obitelj utemeljena na toj zajednici i nijedna druga zajednica u usporedbi s njome ne može imati iste učinke i prava“. Crkveni poglavari nemaju recept za najbolje izborno zakonodavstvo za Hrvatsku a u Priopćenju Komisije HBK-a „Iustitia et pax“, vjerojatno zbog potrebe sažetosti, referendum udruge „U ime obitelji“, Komisija naziva „Referendumom o preferencijalnom glasovanju“ iako to nije jedino što se referendumom traži.
 
U svakom slučaju, dobro je što je Glas Koncila, makar i sa zakašnjenjem, objavio Priopćenje Komisije HBK-a jer obvezuje vjernike da se dobro informiraju i ispitaju hoće li predložene promjene izbornog sustava pridonijeti većoj demokratičnosti te promicati i služiti općem dobru društva te prema tomu odluče hoće li dati svoj potpis za referendum ili predložiti bolje izmjene i dopune izbornog zakonodavstva.
 
Priopćenje Komisije HBK-a „Iustitia et pax“
 
Zahtjev za referendum potpisati – po savjesti
 
Tiskovni ured HBK-a objavio je u ponedjeljak 22. rujna priopćenje Komisije HBK-a „Iustitia et pax“ o referedumu, Hrvatima Bunjevcima, o slobodi medija i obnašanju javnih dužnosti u Republci Hrvatskoj, koje je potpisao predsjednik Komisije sisački biskup Vlado Košić, a koje u cijelosti glasi:
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcReM77i8lVrA_dv2MVrAxziCgcjllbcxkUXJOeUOmjQ91hja996
1. Referendum o preferencijalnom glasovanju.
U slučaju referenduma vezanog uz brak i obitelj Crkva ga je podržala jer je u skladu s njezinim moralnim naukom, a to je da je brak zajednica muškarca i žene te da je obitelj utemeljena na toj zajednici i nijedna druga zajednica u usporedbi s njome ne može imati iste učinke i prava.
S obzirom na referendum o preferencijalnom glasovanju i promjeni izbornog sustava Stalno vijeće HBK-a je reklo da nema ništa protiv ako pridonosi plodonosnijoj i većoj demokratičnosti te uz to promiče i služi općem dobru društva. „Pogotovo ako se njime ne krše pozitivni držvni zakoni i propisi RH, te pri tome ne narušavaju kršćanske vrijednosti koje su važna sastavnica hrvatske kulutre. U tom vidu dana je mogućnost građanskoj inicijativi 'U ime obitelji' skupljati potpise i ispred crkve.“.
 
Pozivaju se stoga vjernici i građani neka se dobro  informiraju i prouče ponuđena rješenja te prema vlastitoj spoznaji i savjesti odluče hoće li potpisati zahtjev za pokretanje referenduma. Ne ulazeći u sadržaj referendumskih pitanja, niti zakonodavan rješenja  samog provođenja referenduma, odbacujemo mogućnosti stavljanja moratorija na referendume u Republici Hrvatskoj. To bi, naime, značilo suspenziju demokratskoga političkoga uređenja, a to je protivno Ustavu Republike Hrvatske.
 
Očekuje se također da nositelji dužnosti mogu biti samo oni koji su moralni, čestiti, koji se brinu za javno-opće dobro, a ne za privatne interese. Svjesni smo da je to ideal koji je ponekad teško u potpunosti ostvariti. Na taj ideal treba uvjek imati pred očima i prema njemu težiti. U tom vidu potiče se zakonodavca neka uredi zakonodavni okvir tako da se ne izgubi iz vida ideal koji treba u obnašanju javnih dužnosti ostvarivati.“ (Glas Koncila, 28. rujna 2014.)
 

Pavao Blažević

Utorak, 01/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2288 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević