Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Plenkovićev HDZ odudara od hrvatskih nacionalnih vrijednosti

 
 
Uz poziv HNES-a Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi da podnesu neopozive ostavke
Predsjedništvo Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta, s potpisom predsjednika, profesora Zvonimira Šeparovića, temeljem Etičke prosudbe o zabrinjavajućem stanju u Hrvatskoj, pozvalo je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da zajedno s Vladom podnese neopozivu ostavku. Vijest je objavljena 8. prosinca 2018. godine, i na žalost, osim na nekim portalima nije dobila zasluženo mjesto u javnosti. Dio odgovornosti zacijelo leži i na dosta zakašnjelom reagiranju HNES-a koji nije pravovremeno prepoznao totalno urušavanje zemlje i naroda pod dirigentskom palicom Plenkovića i njegovih lukrativnih slugu. Drugi razlog je što HNES nije na najbolji način prezentirao osudu javnosti. Primjerice, tiskovnom konferencijom, zakupom prostora u medijima, dogovorenim intervjuima sa zainteresiranim medijima. U demokratskim zemljama takva bi osuda bila prvorazredna vijest, ali u našoj situaciji potkupljenih i dirigiranih medija, ali i općeg straha novinara za gubitak posla, takva vijest ostaje na marginama, ili bolje rečeno odložena ad acta. Narodski u košu!
https://zdrug.hr/wp-content/uploads/2017/08/HNES_osuda_2017-702x336.jpg
Možda je jedan od razloga i njena nedorečenost. Naime, u osudi se ne spominje veleizdajničko djelovanje 'premijera' i predsjednika HDZ-a  Plenkovića. Nakon nabrojenih djela štetočinskog djelovanja doista je čudno da nije izrečena i takva osuda, jer i među, do sada izrečenim presudama ovoga suda, ima primjera pojedinaca s manje štetnim djelovanjem za hrvatski narod i državu. Je li to previd ili nešto drugo!? Jer nakon što je Predsjedništvo navelo i nabrojilo sva štetna djela Plenkovića i njegove vlade za opće nacionalne i državne interese, zaključilo je: Sve navedeno upućuje na zaključak da je sadašnja koalicijska vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem napustila vrijednosti Tuđmanove Hrvatske, da je dovela do ugroze temeljnih nacionalnih državnih vrijednosti i da je, suprotno svom obećanju,  postala nevjerodostojna pa je stoga pozivamo da podnese neopozivu ostavku.
 
U tekstu etičke prosudbe iscrpno su navedene sve bitne činjenice u svim područjima društvenoga života koje potkopavaju interese hrvatskoga naroda i države: u gospodarstvu, nebrizi za ključne nacionalne prirodne resurse, pravosuđu, demografskoj slici Hrvatske,  neuspjehu reformi u svim područjima, napose zdravstvu, mirovinskoj i zdravstvenoj reformi, reformi školstva i obrazovanja, nejednakom odnosu spram svih totalitarizama – fašizmu, nacizmu i komunizmu, nepostojanju vanjske politike koja, dakako, ne štiti nacionalne interese i konstitutivnost Hrvata u BiH te teritorijalnu cjelovitost države, nepoštivanju volje naroda u referendumskim pitanjima Istanbulske konvencije, tzv. Marakeškog sporazuma te izbornoga zakonodavstva (manipuliranje referendumskim inicijativama) ugrozi hrvatske kulture i hrvatskoga jezika, zanemarivanja istraživanja i procesuiranja zločina – iz razdoblja komunističke Jugoslavije i počinjenih u Domovinskom ratu, kritika koalicijske vlade sa stajališta nepoštivanja volje glasača i uloge pojedinih partnera (primjerice antidržavnog i antinacionalnog djelovanja Milorada Pupovca), nedopustiv odnos prema hrvatskim braniteljima i njihovim udrugama te antihrvatsko djelovanje pučke pravobraniteljice koja u duhu velikosrpskih i optužbi pete kolone iz Hrvatske, u nas i svijetu promiče laži o ustaškom karakteru nacije i države.
 
Ono što se može, uz sve dobre strane teksta, zamjeriti je nedostatak taksativnog navođenja šteta po područjima, primjerice u gospodarstvu, demografiji – svuda gdje je to moguće, a za što postoje mjerila. Mislim da je trebalo više govoriti o nepotizmu i koalicijskim sporazumima Plenkovićeve vlade nastalim, ne voljom glasača, već trgovanjima, ucjenama, lukrativnim projektima. Kako god govorili o tome trebat će pripremiti jednu ozbiljnu studiju koja bi u svim područjima pokazala istinito stanje i što možemo očekivati danas i sutra. A sutra je već danas! Ono što HNES nije u ovakvom integralnom tekstu mogao obraditi su kontinuirane laži i poluistine o nepostojećim vladinim uspjesima. Primjerice, Vlada se stalno hvali sa dugotrajnim rastom BDP-a od 2,7-2,8 posto, što je jedan od najnižih postotaka u EU-u i koji ne može osigurati stabilnost ekonomije, dugoročni razvoj i smanjivanje pogubnih demografskih kretanja. To se odnosi i na sva izvješća, poput Eurostata, koja pokazuju, u svim područjima, drugačiju sliku od one koju možemo vidjeti na Plenkovićevom HRT-u, srodnim televizijama i ostalim medijima!
 
HNES-ovoj prosudbi nedostaje slika kompetitivnosti članova Plenkovićeve vlade za obnašanje dužnosti u područjima u kojima vode resore. Primjerice, može li ministrica Nada Murginić, koja se nikada nije ozbiljno i stručno bavila demografijom voditi to područje? A rezultate svakodnevno vidimo na autobusnim kolodvorima, zračnim lukama i kupnji karata u jednom smjeru! Može li ministar Lovro Kuščević, nakon što su po rezultatima poslovi njegova resora, između 140 država, svrstani na 135 mjesto uz Veneuzelu i slične zemlje? Da ne govorimo o zatiranju spomenutih narodnih inicijativa i štetočinskom odnosu spram hrvatskoga naroda i njegovih vrijednosti. Može li ministrica Divjak nakon neuspješnih i nestručnih eksperimentiranja u sustavu obrazovanja voditi to ključno područje? Može li ministrica za kulturu Nina Obuljen Koržinek, nakon afera HAVC i antihrvatskog djelovanja u filmskoj industriji, stanja u kulturi – napose u zatiranju hrvatskoga jezika na različite načine, ostati na svom radnom mjestu? Može li ministrica vanjskih poslova  Marija Burić Pejčinović, nakon što je radila za srbijansku vladu, s obzirom na očiti sukob interesa, skandale u Ministarstvu, neuspjehe oko primjene izbornog zakonodavstva u BiH ostati na svom radnom mjestu? I tako redom. Neka nova izvješća morat će analizirati rad Hrvatske narodne banke i kontroverze oko tobožnjih uspjeha a da ne govorimo drugih ustanova koje su na državnom proračunu, poput Pupovčevih Novosti, koje uz izdašnu Vladinu pomoć, pljuju po svemu hrvatskom, kako u našoj domovini, tako i u međunarodnim okvirima.  S druge strane hrvatske novine i časopisi skupljaju milodare kako bi opstali. Ili prestaju izlaziti. Dakako, po Plenkoviću tu ništa nije sporno!
 
Što se zapravo dogodilo?
 
Pitanje je svih pitanja što se zapravo dogodilo da jedna zemlja, koja je hrabrošću svojih branitelja, narodnom slogom i odlučnošću, mudrom rukom i pameću vođena od dr. Franje Tuđmana postane zemljom beznađa, iseljavanja, zemljom nesretnih i apatičnih ljudi, zemljom nesloge i razdora, zemljom u kojoj hrvatski narod nakon što je mislio da je svoj na svome postane optuživan za nepostojeće zločine od NDH do Domovinkoga rata, ustaštvo, zemljom u kojoj je na tisuće njenih odvažnih i hrabrih sinova nakon Domovinskoga rata diglo ruku na sebe, zemljom u kojoj častohlepni dužnosnici nameću našem narodu strane vrijednosti i tuđe interese,  ili ih se uopće i ne pita?! Zemljom u agoniji! Što se dogodilo s tim ponosnim narodom? Zašto taj narod šuti pred silnim ugrozama koje su mu nametnule brojne dosadašnje vlade, a napose ova današnja, tzv. narodna – demokršćanska, hadezeovska, tuđmanovska! Zašto šute radnici, intelektualci, poljoprivrednici, studenti, nezaposleni i oni koji glavom bez obzira bježe u neke obećane zemlje? Zašto šute hrvatske nacionalne ustanove? Primjerice, Matica hrvatska, HAZU? Katolička Crkva? Tuđmanovski dio HDZ-a, ako ga Plenković i njegove sluge nisu do kraja skršile? Hrvatsko sveučilište?
 
Vraćam se na predmet HNES-ove etičke prosudbe i zahtjeva da predsjednik Vlader Plenković i Vlada zbog zabrinjavajućeg stanja države podnesu neizostavnu ostavku. Danas malo komu nije jasno da od dolaska Plenkovića na čelo stranke i vlade dolazi do rastakanja i rasapa Tuđmanovog HDZ-a i pretvaranja u globalističko-liberalno-soroševsko-bruseljsko poslušničku stranku upregnutu u osobne ambicije Andreja Plenkovića i svite oko njega. Stranka postaje anacionalna, sklona stvaranju koalicija, uglavnom s onima koji ne dijele njen izvorni demokršćanski karakter. Plenkovićev HDZ odudara od hrvatskih nacionalnih vrijednosti što je vidljivo po njegovu antihrvatskom djelovanju, od progona domoljuba u stranci, ucjena stranačkih kolega, nagrađivanja po sustavu batine i mrkve, umjesto istine manipulacije lažima, objedama, vrijeđanjima, bahaćenjem, Potjemkinovim selima kao tobožnjim uspjesima, aferama i škandalima, nepotizmom, antidomovinskim odnosom prema procesuiranju srpskih zločina, korištenjem medija u osobne svrhe i svrhe stranačkog instrumentarija i odanih poslušnika itd. Jasno je da je Plenković razvio snažnu infrastrukturu koja s antihrvatskih pozicija vodi Hrvatsku u totalni bezdan. Ta infrastruktura ni preza ni pred čime.
 
Glavni janjičar i jeruzalemski vitez
 
Ako biskupe i katolike treba poniziti što se protive usvajanju Istanbulske konvencije treba ih prevariti s tzv. Interpretativnom izjavom, i izjavom da ne znaju čitati. Dakako, tu izjavu mogu biskupi objesiti mačku o rep. U akciju Plenković šalje tzv. demokršćane viteza Reinera i Hvaljen Isus i Mariju, odnosno Lovru Kuščevića. Ljude iz prvih redova i oltara hrvatskih crkvi, koji zajedno s kardeljevcem Plenkovićem primaju crkvene sakramente. Vjerodostojno, zar ne? A naši blagi biskupi istima dijele sakramente, pozdravljaju ih i čuvaju im sjedeća mjesta u prvim redovima, zahvaljuju se na dolasku!? Kako je Plenković naredio da se o Marakeškom sporazumu ne raspravlja na hrvatskom Saboru, glavni njegov janjičar Gordan Jandroković ne stavlja tu temu, itekako važnu za hrvatske nacionalne interese, pred saborske zastupnike. Ti ljudi koji služe, poput ovih nekoliko spomenutih, pokazuju stanje amnezije i mimikrije. Tzv. jeruzalemski vitez preko noći zaboravlja da se svojevremeno pjenio u sabornici o promjeni naziva Sabora u Hrvatski Državni sabor. O Lovri Kuščeviću i njegovim bocama s likom Poglavnika i pozdravom Hvaljen Isus i Marija, da ne govorimo. Mi smo sekularna država, ponavlja Lovro mantru, svojega gazde, ali je li i hrvatski narod sekularan?!  Tako se svi pomalo, čim se kojekakvi izbori približavaju, nađu pod Plenkovićevim skutima. To je tek dio opisa lika i djela čovjeka od kojega HNES traži neopozivu ostavku ili  djelić iz bogatog opusa prepoznatljivog antihrvatskog zlotvora, koji je počeo s uništavanjem svjetonazorskih temelja stranke kojoj je na čelu, rastakanjem i razdorom u hrvatskom narodu, hrvatskim  braniteljima i njihovim udrugama, hrvatskim nacionalnim ustanovama i nacionalnim vrjednotama. Naravno, Plenković se zna lažno predstaviti kao domoljub, drži govore pred braniteljima (doduše na zakazanom mjestu i vremenu pred odabranom publikom - što ranije to bolje!) postavlja vijence i nešto čeprka po njima i tome slično. No taj isti domoljub, na početku rata dezerter, tjera državne ustanove da glasuju za zakone i mjere koji su protivni hrvatskim nacionalnim interesima. Ili narod uopće ne pita što o njima misli! A sve nas koji ne mislimo kao on i njegova bratija, sa svojim poslušnim orjunaškim medijima, naziva ognjištarima, konzervativcima, nepismenima! Kako to nedjelo nazvati nego veleizdajničkim? Ima li neki drugi izraz?
 
Primjeri veleizdajništva u Hrvata
 
U svojoj povijesti prve i druge Jugoslavije te ove Plenkovićeve, vlasti o kojoj govorimo, Hrvati su u svojim redovima imali brojne veleizdajnike. Sjetimo se iz prve Karađorđevićeve samo nekoliko takvih: Grgu Budislava Anđelinovića (koji je 5. prosinca 1918. na početku nove države, kao šef zagrebačke žandarmerije na Trgu bana Jelačića naredio pogrom nad nedužnim ljudima koji su prosvjedovali zbog nasilnog ulaska Hrvatske u novu tamnicu naroda). Nekoliko dana kasnije u beogradskoj će skupštini izjaviti kako se ponosi što je okrvavio ruke tim hrvatskim izdajicama. Njemu možemo pridružiti orjunaškog kolegu Niku Bartulovića, Đuru Vilovića, Vladimira Predavca… Iz druge Titove Jugoslavije: Vladimira Bakarića, Jakova Blaževića, Josipa Vrhovca, Stipu Šuvara, Milku Planinc… Iz redova Plenkovićeva HDZ-a, uz rušitelja te stranke Plenkovića osobno, Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića, Lovru Kuščevića, Željka Reinera, najpouzdanijeg saradnika Šeksa… Oporba je također u jakom sastavu: Todor Bernardić (s očevom braniteljskom pozicijom i imenom današnji čelnik osuđen je na propast u toj orjunaško-prosrpskoj stranci. Dakle, jedino djed Todor jamči kakav takav uspjeh), Nenad Stazić, Arsen Bauk, Vesna Pusić, Anka Mrak Taritaš, Ivan Vrdoljak, Blaženka Divjak i brojni drugi. Ima među njima ljudi, ako ne sa svima, s kojima bi Andrej Plenković rado sklopio veliku koaliciju jer se u biti radi o ljudima istog idejnog sklopa i svjetonazora. Možda su u nekim aspektima i puno pošteniji od njega jer otvoreno istupaju sa svojim stavovima za razliku od Plenkovićevih mimikrija i laži. Mogli bi na kraju postaviti si lagano pitanje. Po čemu se, primjerice, svjetonazorom razlikuju: Grga Anđelinović, Đuro Vilović, Vladimir Bakarić, Jakov Blažević, Davor – Todor Bernardić, Ivan Vrdoljak, Anka Mrak Taritaš, Vesna Pusić, Milorad Pupovac i Rada Borić… od lika i djela Andreja Plenkovića? Ni po čemu, bio bi moj odgovor. Podsjetimo se samo na odnos prema simbolima prošlosti, hrvatskoj povijesti, u novije vrijeme Istanbulskoj konvenciji, izbornom zakonodavstvu, marakeškom sporazumu… Rusi bi rekli: adnavo duhaistomišljenici. Ipak ima jedna nijansa. Po simbolici stranaca koji stoje iza njihove veleizdaje i putovima osvajanja vlasti. No to su ipak samo nijanse. Zato za sam kraj poslušajmo Staru pjesmu, 1909. velikog Antuna Gustava Matoša. Nadam se da u pjesmi prepoznajete lik i djelo stranca, glavnoga lika osude HNES-a.
 
O, ta uska varoš, o, ti uski ljudi,
O, taj puk što dnevno veći slijepac biva,
O , te šuplje glave, o, te šuplje grudi,
Pa ta svakidašnja glupa perspektiva!
 
Čemu iskren razum koji zdravo sudi,
Čemu polet duše i srce koje sniva,
Čemu žar, slobodu i pravdu kada žudi,
Usred kukavica čemu krepost diva?
 
Među narodima mi Hrvati sada
Jesmo zadnji, robovi bez vlasti,
Osuđeni pasti i propati bez časti.
 
Domovino moja, tvoje sunce pada,
 Ni umrijeti za te Hrvat snage nema,
Dok nam stranac, majko, tihu propast sprema.
 

Mijo Ivurek, Zagreb

Nova podvala Ujedinjenih naroda na putu k novom svjetskom poretku

 
 
Globalni kompakt o sigurnim i regularnim migracijama - tzv. Marakeški sporazum, nigdje nisam našla preveden na hrvatski jezik, pa sam uz pomoć google prevoditelja (prijevod nije savršen), prevela samo 23 točke i 10 ciljeva koji obvezuju!A VLADA na 125. sjednici zaključuje: Globalni kompakt nije obvezujući dokument, u Marrakech ide ministar Davor Božinović. Postavlja se pitanje zbog čega se uopće prihvaća, kada nije obvezujući, a svaki od 10 ciljeva počinje sa OBVEZUJEMO SE? Koja je to kontradikcija?
https://www.age-platform.eu/sites/default/files/conv-istanb-en.jpg
Preko humanitarizma do NEW AGE - 19. rujna 2016. godine, šefovi država i vlada okupili su se na globalnoj razini u okviru Opće skupštine UN-a o pitanjima migracija i izbjeglica. Ovo je poslalo važnu političku poruku da su pitanja migracija i izbjeglica postala glavna pitanja na međunarodnom planu. Pri usvajanju Deklaracije za izbjeglice i migrante iz New Yorka, 193 zemalja članica UN-a prepoznale su potrebu za sveobuhvatnim pristupom ljudskoj mobilnosti i pojačanu suradnju na globalnoj razini i obvezali se na:
• zaštititi sigurnost, dostojanstvo i ljudska prava i temeljne slobode svih migranata, bez obzira na njihov migratorni status i uvijek;
• podržavaju zemlje koje spašavaju, primaju i smještaju velik broj izbjeglica i migranata;
• integriranje migranata - rješavanje njihovih potreba i kapaciteta, kao i onih koje primaju zajednice - u okvirima i planiranju humanitarne i razvojne pomoći;
• borba protiv ksenofobije, rasizma i diskriminacije prema svim migrantima;
• razvijati, kroz proces koji vodi državu, neobvezujuća načela i dobrovoljne smjernice o postupanju s migrantima u ranjivim situacijama; i
• jačati globalno upravljanje migracijama, uključujući uključivanje IOM-a u obitelj UN-a i razvoj Globalnog sporazuma za sigurnu, urednu i redovnu migraciju
https://ec.europa.eu/home-affairs/news/marrakesh-political-declaration_en
 
Cilj 1: Maksimiziranje pozitivnog učinka redovne migracije za razvoj
Obvezujemo sena jačanje globalne baze podataka o međunarodnim migracijama poboljšanjem i ulaganjem u prikupljanje, analizu i širenje točnih, pouzdanih, usporedivih podataka, razvrstane po spolu, dobi, statusu migracija i ostalim značajkama koje su relevantne za nacionalnu pripadnost kontekstima, uz poštivanje prava na privatnost sukladno međunarodnom pravu i zaštiti ljudskih prava i osobnih podataka.Nadalje se obvezujemo da ćemo osigurati da ti podaci potiču istraživanje, vodstvo koherentno i politika utemeljena na dokazima i dobro informirani javni diskurs, te omogućuje učinkovitost praćenje i vrednovanje provedbe obveza tijekom vremena.
Akcija 1: Prepoznajte i podijelite dobru praksu koja zemljama omogućuju bolje poznavanje profila njihovih dijaspora i usvajanje ili optimizaciju strategija koje promiču njihov gospodarski, socijalni i kulturni  potencijala za razvoj, istodobno i analizirajući potencijalne prepreke usvajanju i optimizaciju tih dobrih praksi.
Akcija 2: Pridonijeti smanjenju troškova doznaka i olakšavanju doznake koje šalje migranti u svoje zemlje podrijetla, posebice podržavanjem inovativnih ili postojećih inicijativa potencijal koji nudi digitalizacija. Partneri se mogu odnositi, na primjer, na obavljeni rad. Afrički institut za novčane doznake i njegova mreža žarišnih točaka.
Akcija 3: Promicati inicijative koje podupiru poduzetništvo i produktivno ulaganje među mladima ljudi iz afričke dijaspore (kao što je glavni program MEETAfrica, razvijen u okviru Rabatovog procesa), te poticati ove mlade ljude da koriste svoje vještine u korist zemalja svog podrijetla.
Akcija 4: Analizirati osnovne uzroke i napraviti praktične preporuke (osobito putem organizacija tematskih sastanaka o ovoj temi) s ciljem poboljšanja uključivanja po  pitanju  razvojne  politike.
 
Cilj 2: Postići zajedničko razumijevanje uzroka nepravilnih migracija i prisilnogpremještanje u regatnom procesu Rabat. Obvezujemo se stvoriti povoljne političke, ekonomske, društvene i ekološke uvjete za
ljude  da vode miran, produktivan i održiv život u svojoj zemlji i da ispune svoje osobne aspiracije, istodobno osiguravajući da ih očajanje i pogoršanje okoline prisile ako žele živjeti negdje drugdje kroz nepravilnu migraciju. Nadalje seobvezujemo osigurati pravovremenu i potpunu provedbu 2030. dnevnog reda za održivi razvoj da se oslanjaju i ulažu u provedbu drugih postojećih okvira, kako bi se poboljšao sveukupni učinak Global Compacta i kako bi se olakšalo sigurne, uredne i redovite migracije.
Akcija 5: Promicati sustavnije uključivanje pitanja vezanih uz korijene uzroka nepravilnosti migracija i prisilnog raseljavanja u strategije i programe socioekonomskog razvoja na nacionalnoj razini, te u programe razvojne suradnje, istovremeno promovirajući vlasništvo kao  postojeći regionalni normativni okvir.
 
Cilj 3: Promicati redovnu migraciju i mobilnost, posebno mladih ljudi i žena,između Europe i Sjeverne, Zapadne i središnje Afrike, te unutar tih regija
Obvezujemo se jačati naše napore kako bismo pružili, stavili na raspolaganje i širili točne, pravovremene, dostupne i transparentne informacije o aspektima vezanima uz migracije na državnom nivou, nivou zajednica migranata u svim fazama migracije. Nadalje, obvezujemo se upotrijebiti ove informacije kako bi se razvile migracijske politike koje pružaju visoki stupanj predvidljivosti i sigurnost za sve uključene aktere.
Akcija 6: Poticati uspostava razmjene mreža između ustanova za strukovno osposobljavanje i agencije za zapošljavanje u Europi i Africi, kako bi se iskoristile pune koristi od vještina mladih migranata i prilagoditi tehničku obuku potrebama tržišta rada. Posebna pažnja će biti biti plaćanje  za aktivnosti usmjerene na žene i mladež.
Akcija 7: U skladu s nacionalnim zakonodavnim okvirom, promicati projekte koji imaju za cilj ojačati prenosivost prava i socijalne zaštite redovnih migranata i njihovih obitelji, na primjer, kroz zaključivanje i provedbu odgovarajućih bilateralnih, regionalnih ili međunarodnih  konvencija.
Akcija 8: Prepoznavanje  dobre prakse i faktora  uspjeha koji mogu voditi u relevantni razvoj politike i podržati mobilnosti unutar regije, posebice kroz analizu postojećih studija o kružnim migracijama, osobito na regionalnoj razini.
 
Cilj 4: Poticati olakšavanje postupaka izdavanja viza
Obvezujemo se ispuniti pravo svih pojedinaca na pravni identitet pružajući svim našim državljanima dokaz nacionalnosti i relevantne dokumentacije, omogućujući nacionalnim i lokalnim vlastima  utvrditi pravni identitet migranta prilikom ulaska, boravka i povratka, kao i osigurati učinkovite procedure migracije, učinkovitu uslugu i poboljšanu javnu sigurnost. Mi nadalje seobvezujemo  osigurati odgovarajućim mjerama da migrantima  bude izdana  dokumentacija i dokumente koji se odnose na državnu evidenciju, kao što su potvrde o rođenju, braku i smrti, u sve faze migracije, kao sredstvo za osnaživanje migranata da učinkovito ostvaruju  svoja ljudska prava.
Akcija 9: U duhu partnerstva, nastojite otvoriti dijalog o pojednostavljenju viznog režima putem sastanaka i tehničkih treninga.
Akcija 10: Podrška akcija osmišljena za poboljšanje pristupačnosti, učinkovitosti i transparentnosti raznih nacionalnih sustava za izdavanje viza, uključujući podršku za izradu lokalnih informacijskih  struktura ili uspostavljanje internetskih portala informiranja
 
Cilj 5: Promicati mjere kojima je cilj jačanje zaštite izbjeglica i drugih silnicaraseljenih osoba
Obvezujemo seprilagoditi opcije i putove za redovitu migraciju na način koji olakšava mobilnost rada i pristojan rad koji odražava demografske,  stvarnosti tržišta rada, optimizira mogućnosti obrazovanja, održava pravo na obiteljski život i odgovara potrebama migranata u situaciji ranjivosti, s ciljem širenja i diversifikacije dostupnosti putova za sigurnu, urednu i redovnu migraciju.
Akcija 11: Identificirati postojeće prekogranične i regionalne inicijative zaštite u jednoj od podregija dijaloga i predložiti akcije dionicima u cilju poboljšanja zaštite izbjeglica i prisilno raseljene osobe. Posebna pažnja će se posvetiti da se najviše uzme u obzir ranjive osobe, najboljim interesima djece i potrebama maloljetnika bez pratnje.
 
Akcija 12: Promicati usvajanje lokalnih, nacionalnih i regionalnih akcijskih planova s ciljem definiranja postupke za djelotvoran odgovor, osobito u slučaju masovnog raseljavanja ljudi.
Cilj 6: Promicati integraciju izbjeglica i prisilno raseljenih osoba u domaćinazajednice
Obvezujemo se na pregled postojećih mehanizama za regrutiranje kako bismo jamčili da su oni pravedni i etički, te zaštititi sve radnike migrante od svih oblika iskorištavanja i zlostavljanja kako bi se jamčilo  dostojanstvo  rada i maksimiziranje socioekonomskog doprinosa migranata u obje zemlje zemlje podrijetla i odredišta.
 
Akcija 13: Promicati integraciju izbjeglica i prisilno raseljenih osoba, uspostava kampanja podizanja svijesti s jedne strane u lokalnim zajednicama i na lokalnoj razini, a  s druge strane, na izbjeglice i tražitelje azila, koji pokrivaju svoja prava i obveze u Zemlji domaćina.
 
Akcija 14: Podijelite iskustva i dobre prakse koje promiču pristup radu i koje dopuštaju ljudima  koji imaju koristi od međunarodne zaštite da postaju samodostatni.
 
Akcija 15: Poboljšati mogućnosti otkrivanja nacionalnih vlasti u vezi s krijumčarenjem migranata i osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, trgovanje ljudima, kao i područje integriranog upravljanja  kontrolom granice.
Cilj 7: Izgraditi kapacitete javnih institucija s kompetencijom na područjima integriranog upravljanje granicom i sprečavanje i borbu protiv krijumčarenja migranata kao neljudska bića
Obvezujemo se odgovoriti na potrebe migranata koji se suočavaju sa situacijama ranjivosti, što može proizlaze iz okolnosti u kojima putuju ili uvjeta s kojima se suočavaju u zemljama porijekla, provoza i odredišta, pomažući im i štiteći njihova ljudska prava, u skladu s našim obvezama prema međunarodnom pravu. Nadalje, obvezujemo se održati najbolje interese djeteta u svakom trenutku, kao primarno razmatranje u situacijama gdje su djeca i primijeniti pristup koji odgovara na spol u rješavanju ranjivosti.
 
Akcija 16: Jačati suradnju pravosuđa i policije na bilateralnim, međuregionalnim i  regionalnim međunarodnim  razinama u pogledu razmjene informacija, posebnu pažnju posvećujući financijskom  istraživanju.
 
Akcija 17: Nastaviti i pratiti napore usmjerene na razvijanje i provođenje odgovarajućih mjera zakonodavnih  i institucionalnih  okvira na nacionalnoj i regionalnoj razini, u skladu s 2000 Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i relevantnih dodatnih Protokola o krijumčarenju migranata i trgovini ljudima.
Cilj 8: Poboljšati zaštitu migranata i osoba kojima je potrebna međunarodna zaštitakoji su bili krijumčareni kao žrtve trgovine ljudima.
Obvezujemo sena međunarodnu suradnju kako bismo spasili živote i spriječili migrante od smrti i ozljeda, kroz pojedinačne ili zajedničke operacije traganja i spašavanja, standardizirano skupljanje i razmjenu relevantnih informacija, preuzimajući kolektivnu odgovornost za očuvanje života svih migranata, u skladu s međunarodnim pravom. Nadalje seobvezujemo popisati one koji su umrli ili nedostaju, za olakšavanje komunikacije  s pogođenim obiteljima.
 
Akcija 18: Omogućiti razmjenu dobre prakse u vezi s podizanjem svijesti i informacijama o riziku od nepravilnih migracija i trgovanja ljudima, usmjeravajući se, posebno, na djecu i žene i uključivanje svih zainteresiranih strana država, dijaspore, mediji, društvene mreže, građanski društvo, međunarodne organizacije i privatni sektor u razmjenu informacija.
 
Akcija 19: Formulirati konkretne odgovore u vezi zaštite i pomoći ljudima  koji su pogođeni s krijumčarenjem  i  koji su žrtve trgovine ljudima, posebice žena i djevojčica (prijem strukture, pravni savjeti, socijalne, psihosocijalne i zdravstvene usluge, tumačenje, reintegracija itd.) i promicati njihovo uključivanje u nacionalne, regionalne i subregionalne inicijative i politike.
Cilj 9: Jačanje kapaciteta nadležnih tijela radi poboljšanja i osiguranja
identifikacijskih procesa i izdavanja  putnih isprava.
Obvezujemose intenzivirati zajedničke napore za sprječavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata, jačanje kapaciteta i međunarodne  suradnje  radi sprečavanja, istrage, kaznenog progona i kažnjavanja  krijumčarenja migranata kako bi okončali nekažnjivost krijumčarskih mreža. Obvezujemo se osigurati da migranti ne budu odgovorni za kazneni progon za činjenicu  da su bili predmet krijumčarenja, bez obzira na potencijalni progon za druga  kršenja nacionalnog prava. Također se obvezujemo identificirati krijumčarene migrante kako bismo zaštitili  ljudska  prava, uzimajući u obzir posebne potrebe žena i djece, te pružanje pomoći osobito onim  migrantima  koji  su  krijumčareni  u teškim okolnostima, u skladu s međunarodnim pravom.
 
Akcija 20: Razmjena najboljih praksi vezanih uz povratak, ponovni prihvat i reintegraciju na nacionalnoj, regionalne i prekogranične razine (posebice kroz regionalne konzultacije).
 
Akcija 21: Promicati uporabu inovativnih tehnika identifikacije. Na tematskom sastanaku o povratku, i reintegraciji, koji je bio organiziran u Bruxellesu 2016. g predložena je  između ostalog, uporaba videokonferencija za identifikaciju ili pre-identifikaciju, sustavnija upotreba otisaka prstiju, ili pribjegavanje zajedničkim akcijama za složene slučajeve. Ovisno o potrebama, pružiti podršku (tehničku pomoć, vršnjačku  podršku ili obuka) određenoj skupini zemalja kako bi im pomogli da instaliraju tehniku na mjestu.
Cilj 10: Poticati programe koji osiguravaju siguran povratak i održivu reintegracijumigranata, u punom poštivanju njihovih prava i dostojanstva
Obvezujemo se poduzeti zakonodavne ili druge mjere za sprečavanje, borbu i iskorjenjivanje trgovine ljudima, osobito u kontekstu međunarodne migracije jačanjem kapaciteta i međunarodne suradnje  za istragu, kazneni progon i kažnjavanje trgovine ljudima, obeshrabrujući potražnju koja potiče iskorištavanje koje vodi trgovini ljudima i okončava nekažnjivost mreža krijumčarenja. Mi dalje seobvezujemo da ćemo  poboljšati identifikaciju, zaštitu i pomoć migrantima koji su postali  žrtve trgovine ljudima, posvećujući posebnu pozornost ženama i djeci
 
Akcija 22: Organiziranje međusobnih sastanaka između europskih i afričkih gradova i drugih nadležnih tijela, kako bi se omogućilo uzajamno učenje u upravljanju migracijama, uključujući i održivo povratak, izgradnja na postojećim mrežama (kao što je inicijativa grad-grad) i kapitaliziranje dostignuća.
 
Akcija 23:Ojačati potpomognute programe povratka i promicati akcije usmjerene na pratnju, uključujući sve vraćene migrante u razvojnim politikama i programima na lokalnoj razini. 2030 Agenda za održivi razvoj ima za cilj, u svom cilju 10.7, "Olakšati uredno, sigurno, redovitu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi, uključujući i provedbu planirane i dobro upravljane migracijske politike ". Rabatov proces od svog osnutka dosljedno promiče pozitivan potencijal redovitih migracija i ključnu ulogu dijaspore za zemlje podrijetla, tranzita i odredišta. jačanje sinergija između migracija i razvoja predstavlja prioritetnu domenu i specifičnost Rabatovog procesa. https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/20180503_declaration-and-action-plan-marrakesh_en.pdf
Taj dokument ne treba ratifikaciju u državama koje su na njemu radile, što znači da neće proći saborsku proceduru koja podrazumijeva raspravu, njegovo usvajanje, a potom i potpis predsjednice.U dokumentu za koji Vlada donosi zaključak da ne obvezuje, 19 puta se spominje riječ obvezujemo se, samo u ovih 10 akcije, bez cjelovitog dokumenta.
Vlada se obvezuje;
• otvoriti urede ili ojačati  postojeće službe za praćenje kretanja migranata i vođenje evidencije o njima.
• osigurati sve uvjete za normalan život migranata, što podrazumjeva, smještaj, posao, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, naravno sve iz Proračuna RH. Nigdje ne stoje drugi izvori funanciranja.
• olakšati izdavanje svih potrebnih dokumenata, (" ispuniti pravo svih pojedinaca na pravni identitet pružajući svim našim državljanima dokaz nacionalnosti i relevantne dokumentacije," Znači da se Vlada obvezuje migrantima bez ikakvih dokumenata izdati sve potrebne hrvatske dokumente."da migrantima  bude izdana  dokumentacija i dokumente koji se odnose na državnu evidenciju"
• otvoriti tržište rada, omogućiti normalan obiteljski život, mogućnost obrazovanja." zaštititi sve radnike migrante od svih oblika iskorištavanja i zlostavljanja kako bi se jamčilo  dostojanstvo rada "
• jačati borbu protiv krijumčarenja migranata
• jačati borbu protiv trgovine ljudima i pružiti svu materijalnu, socijalnu i zdravstvenu pomoć žrtvama trgovine ljudima.
To je samo dio obveza, koje ne obvezuju! Kada se usporede prava za koja se Vlada obvezala prihvaćanjem Marakeškog sporazuma, koji ne obvezuje, proizlazi de će migranti imati povlašten status u odnosu na domicilne hrvatske državljane.
Pod tim podrazumjevam;
• pravo na smještaj koji nemaju deložirani hrvatski državljani, jer im je ovršnim zakonom to pravo oduzeto.
• pravo na dostojanstvo rada bez izrabljivanja, koje nemaju radnici hrvatski državljani u poduzećima  gdje mjesecima rade bez plaće ili uz minimalac, u poduzećima  u stečaju i privatnim poduzećima bez sindikalne i bilo koje druge zaštite, gdje rade na crno, a plaća im se u kojekakvim potrošačkim bonovima.
• pružanju socijalne i zdravstvene zažtite, gdje hrvatski državljani mjesecima i po više od godinu dana čekaju na preglede i operacije, gdje su centri za socijalnu skrb spori i neučinkoviti za mnoge hrvatske državljane, a migrantima se Vlada obvezala promtno pružiti zaštitu.
• a o povećanju nesigurnosti i povećanju kriminala da ne govorim.
• Promicanje  integracije  migranata u postojeće društvo iz europskog iskustva odvija se teško ili gotovo nikako. Migranti ne prihvaćaju običaje i kulturu zemlje domaćina, već naprotiv naturaju i traže od zemlje domaćina da usvoji njihove običaje i kulturu, što neminovno dovodi do sukoba migranata i terorističkih akcija. Poznat je slučaj sa burkama ;
• Francuska je prva zabranila nošenje ovakve odjeće u travnju 2011., a iste godine je zabranu uvela Belgija. Europski sud za ljudska prava nedavno je objavio da zabrana ne krši pravo na privatni i obiteljski život, kao ni zakone o vjerskoj slobodi i diskriminaciji. Austrijaje je donijela Zakon o integracij, a  nošenje burki austrijski premijer Kurz uopće ne smatra isticanjem vjerskog simbola već znakom “paralelnog društva” koje Austrija ne misli tolerirati migrantima.
• Muslimanski roditelji tražili su ukidanje svinjetine u svim školskim kantinama jednog predgrađa Montreala. Gradonačelnik Montreala je to u predgrađu Dorval odbio, “Muslimani moraju shvatiti da se moraju prilagoditi Quebecu i kanadskim običajima, tradicijama i načinu života, jer je to država u koju su odlučili useliti. Oni moraju shvatiti da se moraju integrirati i naučiti živjeti u Quebecu. Moraju shvatiti i da ONI moraju promijeniti svoj stil života, a ne Kanađani koji su ih tako velikodušno primili. Oni moraju shvatiti da Kanađani nisu ni rasistički ni ksenofobični, prihvatili su mnoge imigrante prije muslimana (dok obrnuto ne vrijedi, u tim muslimanskim državama ne prihvaćaju ne-muslimanske imigrante). To što ima više drugih naroda, Kanađani nisu spremni odreći se svoga identiteta i svoje kulture. A Kanada je zemlja dobrodošlice, ne samo od strane gradonačelnika Dorvala koji pozdravlja strance, takvi su kanadski ljudi u cjelini." https://croative.net/gradonacelnik-montreala-muslimanima
To je poanta koju migranti ne prihvaćaju, a to znači da su oni došli u tuđu zemlju, koja im može biti dobar domaćin, ali isto tako oni moraju prihvatiti i usvojiti Zakone zemlje domaćina! Upravo je to sporno kod integracije muslimanskog svijeta u kršćanski svijet.
Tim se pitanjem otvaraju nova pitanja
• koji je krajnji cilj migracija?
• zašto je migrantima cilj Europa?
• tko financira migrantske valove?
• tko stoji iza očito potaknutih migracija?
Ne radi se o nedostatku humanizma i suosjećanju za žrtve krijumčarenja ljudima, kod protivnika Marakeškog sporazuma, već se razlozi  kriju  upravo u odgovorima na ova pitanja! Istanbulska konvencija i Marakeški sporazum, su podvala Ujedinjenih naroda, na putu k novom svijetskom poretku NEW AGE. O toj sam temi pisala https://hrvatskepraviceblog.wordpress.com/2018/01/21/istambulskom-konvencijom-da-novog-svjetskog-poretka/
 

Lili Benčik

Predugo su nas političari varali…

 
 
Zar je jedan dječak morao umrijeti i jedna djevojka biti brutalno pretučena, da bi se dva cijela grada digla na noge? Staro i mlado, lijevi i desni, neutralni, muško i žensko, ustali su protiv nepravde i rekli: Dosta je! Dosta je laži, prijevara, obmanjivanja, prebacivanja krivnje, osporavanja istine, vađenja na zakone, pretvaranja, zanemarivanja, izazivanja straha, nesigurnosti, bježanja od odgovornosti… Što se mora dogoditi da bi se cijela Hrvatska digla na noge?
https://lh4.googleusercontent.com/-TIYYVg6U02w/TWsHqHggL1I/AAAAAAAACTg/Qsoq9okB0ZM/s1600/Serbian+Chetniks+with+Nazi+Germans%252C+Jablanica+1942.jpg
SRPSKI ZLOČINI NAD HRVATIMA U DRUGOME SVJETSKOM RATU I KOLABORACIJA - Četnici i njemački časnici i vojnici u Jablanici u BiH 1942. godine
 
Ovo baš i nije vrijeme da se diže nekakva buna, dijeli narod i rasplamsava nezadovoljstvo. Posebno uoči Božića, u vrijeme mira, radosti i sreće. Unatoč, tome ne može se i ne smije šutjeti, nezainteresirano samo promatrati i okrenuti glavu na drugu stranu kako ne bi vidjeli i čuli, sve ono što nam se događa u susjedstvu, mjestu ili gradu, a nije se smjelo dogoditi, da su nadležni i odgovorni ljudi dobro obavili posao za koji su plaćeni. U ovakvim slučajevima nisu odgovorni samo pojedinci koji su bili u direktnom odnosu. Odgovoran je cijeli sustav. Dok se oko nas takve ružne i tužne  stvari događaju, mi se bavimo politikom i politiziranjem. Tko je kome prebjegao? Koliko je za to plaćen? Tko je pravi Zagrepčanec? Sliči li najnoviji spomenik predsjedniku Franji Tuđmanu? Kako se odijeva predsjednica države?
 
Tko je glavni i odgovorni za kupnju onih starih kanti od Izraela? Tko će ih održavati? Tko je dobio proviziju za njih? Komu će pripasti LNG?  Zašto je Viktor Orbán “pobjegao” isti dan natrag u Mađarsku? Tko je novi dečko Milanke Opačić? Jesu li se Plenki i Kolinda pomirili? Zašto je se ona reterirala? Kaj Milan dela? Tko kome smješta u Vukovaru? Gdje je nestao Milorad Pupovac? Tko gura Hrgu na Pantovčak? Hoće li Radeljić progovoriti?...
 
Metković tuguje. Zadrom se širi strah. Dotle smo dogurali. A gdje je sve ono što se uspjelo sakriti, odšutjeti i zataškati? Što je posao, obveza, dužnost i odgovornost politike i političara? Nisu nam dovoljni njihovi komentari, zgražanja, osnivanja raznih povjerenstavas. Treba djelovati odmah, na svim razinama, sa svih aspekata i otkriti istinu. Nisu ovo SMS-ovi nekog amatera, koji je s njima mnoge namagarčio i skupo im to naplatio. Koga briga za to, za autora, koautore, naručitelje i one koji od te travestije ne mogu mirno spavati. To su mogli i očekivati. S kim si, takav si, kaže narod. Tko pita narod, rekao bi neki uhljeb i ulizica? Prošla su ta vremena kad se narod nije pitao. Žuti prsluci se prodaju i u nas, a ne samo u Francuskoj.
 
Naš se narod, odnosno građanstvo počelo buditi. Pravda se traži na ulicama. Gospodo, opijeni vlašću, slavom, moći i blagostanjem, osvijestite se. Vi ste ovdje radi nas. Vrijeđajte se međusobno. Potucite se, ako treba, ali ne zaboravite tko vas plaća. Sve na ovome svijetu ima svoj vijek trajanja. Nitko nije vječan. Možete nas prevariti jednom. Možda i dva puta, ali više puta ne. Nije nas briga na kojoj i na čijoj je tko strani. Briga nas je kakav je. Ne ćemo birati političke stranke ili koalicije, nego prave, poštene ljude s imenom i prezimenom. Možda još nisu prepoznatljivi i vidljivi. Oni se ne guraju. Ima ih u svim područjima rada, djelovanja i života. Nisu svi takvi iselili. Kad uvide i spoznaju u čemu smo, tko nas je u to doveo, zašto nas je doveo, tko su mu partneri, za čiji interes radi…, dići će svoj glas, udružiti se s onima na margini društva, pokrenuti mase i doći na vlast.
 
Nismo mi ničija gubernija, kolonija, prirepak ili podrepak. Mi smo stari europski, junački, domoljubni, “poviješću pritrujeni”, podjarmljivani,  napaćeni narod, koji zna koliko vrijedi, što hoće i koga će birati da ga predstavlja, vodi i jamči mu siguran i čovjeka  dostojan život. Živimo na relativno malom prostoru. Zahvaljujući modernoj tehnologiji i tehnici svi o svima sve znaju. Mnogi se poznaju. Mnogi su nekome netko i preko nekoga su došli tu gdje jesu. S te pozicije odlučuju o svima nama. Štite i brane jedni druge, jer  im je to potrebno za ostanak i opstanak. Insceniraju i izvode razne predstave, vodvilje, operete, dramolete i cirkuse, kako bi nas zavaravali, prikazivali se drugačijim od onih drugih. Nema drugih i drukčijih.
 
Što se vlasti i oporbe tiče, ovisni su jedni o drugima. Jedni drugima drže lojtre. Ponekad ne znaš tko je tko. Nije to ništa neobično i čudno. Manje više većina ih je iz istog inkubatora, odnosno ispod istog šinjela. Grčevito se bore za fotelje i funkcije, pri čemu si međusobno podmeću noge, prepucavaju se u javnosti, a poslije idu zajedno na gemišt ili na pivo. Plaćice redovito stižu i stalno rastu, pa možeš onda i sirotinji nešto nabaciti. To je poznata špranca i šalabahter. Predugo smo spavali u općoj letargiji, depresiji i nezainteresiranosti. U pitanju je naš ostanak i opstanak, za što je danas, više nego ikada prije, na ovim prostorima i u ovom vremenu potrebno obostrano povjerenje. Bilo bi dobro za početak stvarati međusobno povjerenje korak po korak, tu doma, ne nigdje vani, svi zajedno, bez stranih mentora i gospodara.
 

Ankica Benček

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Ponedjeljak, 21/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1006 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević