Get Adobe Flash player
Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Krešo Beljak žaluje zbog malo Udbinih likvidacija...

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Plenković je pokušao promijeniti narod i HDZ i zato gubi...

Koga li smo mi to izabrali!?

Koga li smo mi to izabrali!?

Milanović: "Moji su preci Srbe branili od ustaškog...

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Protuzakonito i diktatorsko izbacivanje ljudi iz...

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Lepa Brena i SDSS napunili Arenu...

  • Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:56
  • Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:51
  • Koga li smo mi to izabrali!?

    Koga li smo mi to izabrali!?

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:45
  • Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    srijeda, 15. siječnja 2020. 09:58
  • Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:41

Ekumenski pragmatizam ili izdaja Katoličke Crkve

 
 
Milijuni poklonika misle da papa Franjo posjeduje gotovo anđeosku duhovnost. No nakon susreta s patrijarhom Ruske pravoslavne crkve Kirilom 12. veljače, neki se pitaju je li poglavar Katoličke Crkve pohitao onamo gdje se anđeli boje poći. Sastanak s ruskim kolegom uvukao je Franju duboko u geopolitiku i naveo ga da prešutno podrži rusku vanjsku politiku te da kritizira politiku Zapada na način koji je razbjesnio neke podupiratelje Katoličke Crkve.
http://www.themoscowtimes.com/upload/iblock/f22/pope-patriarch-first-meet.jpg
Papa Franjo i patrijarh Kiril na Kubi 12. veljače 2016.
 
Očigledno je zašto je sastanak Franji bio privlačna prilika. Pomirenje je u samom srcu njegova svjetonazora. „Mostovi imaju trajnost i grade mir. Zidovi ne”, kazao je novinaru Corriere della Serra u intervjuu prije sastanka. S obzirom na konstantno jačanje islamizma i na to da se kršćane na Bliskom istoku progoni zbog uvjerenja, katolički čelnici privatno lamentiraju kako su mnoge crkve podijeljene zbog teoloških pitanja prema kojima je većina laičkih kršćana ravnodušna. Ohrabrit će ih što je prvo svjetovno pitanje u zajedničkoj deklaraciji objavljenoj na kraju sastanka bijeg kršćana s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike.
 
Susret vjerskih poglavara tek je prvi korak na dugačkome putu prema uzajamnom razumijevanju među dvjema crkvama. Međutim, za rusku je vladu to diplomatska pobjeda. Ruska pravoslavna crkva i Kremlj često nastupaju u tandemu i patrijarh Kiril nije mogao pristati sastati se s papom bez blagoslova ruskog predsjednika Vladimira Putina. Putin je isticao kako je pravoslavno kršćanstvo stup ruskog nacionalnog identiteta i poziva se na konzervativne vjerske vrijednosti da podupre svoju vladavinu. Kada govori o svjetovnim pitanjima, ta crkva nije neovisna institucija, nego je do neke mjere produžena ruka ruske države.
 
Ruski veleposlanik u Vatikanu kazao je da Franjo i Putin dijele „uzajamnu privrženost”. To je možda istina, a možda i nije. No Franjo je u intervjuu prije susreta jasno dao do znanja da se u nekim pitanjima slaže s Putinom i da se ne slaže s Amerikom i njezinim saveznicima. Govoreći mnogo konkretnije o geopolitičkim stvarima nego što to obično čine pape, Franjo je ustvrdio da su se katastrofalan ishod invazije na Irak i razočaravajući rezultat Arapskog proljeća mogli predvidjeti. Njegovi komentari o Iraku nisu bili vrlo kontroverzni (pape rutinski osuđuju uporabu sile), no spominjanjem Arapskog proljeća naizgled je ukazao na to da se autokrate u toj regiji trebalo ostaviti na vlasti. Kad je bila riječ o Libiji, u kojoj su zapadne sile pomogle svrgnuti bivšeg diktatora Moamera Gadafija, papa je bio eksplicitan: „Zapad bi trebao biti samokritičan.” Nastavio je: „Stajališta Svete Stolice i Rusije djelomice se preklapaju.”
 
Franjo jest dodao da ne bi trebalo suviše podupirati stavove Kremlja jer Rusija „ima svoje interese”. To je vrlo blago rečeno. Putin je suočen s otvorenim antagonizmom zapadnih država otkad je intervenirao u Ukrajini. Sa svoje strane, kaže Aleksandar Baunov iz moskovske podružnice Centra Carnegie, Putin nastoji „pokazati da je tradicionalan religiozan zapad manje neprijateljski nastrojen.” Sastankom s Franjom Putin je doprinio formiranju pomlađena imidža Rusije kao svjetske sile. Putinov glasnogovornik nazvao je to „zajedničkim korakom unaprijed” Rusije i zapada. Zajednička izjava objavljena nakon sastanka bila je bliska stajalištima Kremlja o sukobima u Siriji i Ukrajini. Franjo i Kiril složili su se da postoji potreba da se stane ne kraj progonima kršćana na Bliskome istoku. Nisu spomenuli rusku ulogu u u Siriji, gdje je zahvaljujući ruskim zračnim napadima na strani vlade Bašara al-Asada ubijen velik broj civila i gdje je pogoršana humanitarna situacija.
 
Nazočnost Grkokatoličke crkve u Ukrajini bolna je točka za moskovski patrijarhat, koji to smatra katoličkom prijetnjom pravoslavnom teritoriju. No Franjo je bio osjetljiv prema Putinovu gledištu o sukobu u Ukrajini. U zajedničkoj se izjavi osuđuje „sukobe” u Ukrajini, no ne spominje se uloga Rusije, a rat se prikazuje kao unutarnji sukob. Mnogi su Ukrajinci u tome vidjeli Putinov potpis. Miroslav Marinovič, zamjenik rektora Katoličkog sveučilišta u Ljvivu, kazao je da su dijelovi deklaracije koji se odnose na Ukrajinu „očigledno napisani u Kremlju”. Nadbiskup Svjatoslav Ševčuk, čelnik Ukrajinske katoličke crkve, bio je još oštriji. Članovi njegove crkve, kazao je, osjećaju se „kao da ih je Vatikan izdao”. Stoljećima je jedna od ključnih razlika između velikih crkava istoka i zapada bila u tome što su pravoslavne crkve podložne režimima, a Katolička Crkva razmjerno je neovisna o mijenama vlasti. Franjin sastanak s Kirilom svakako je pokazao da je neovisan o zapadnim državama, no mnogim sljedbenicima njegove crkve činilo se kao da papa ljubi prsten autokrata u Moskvi.
 

The Economist (urednički komentar)

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Četvrtak, 23/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1154 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević