Get Adobe Flash player
Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

Prosječni Hrvat na svakom koraku osjeća društvenu nepravdu i...

Goran Puklin i njegovi kumovi

Goran Puklin i njegovi kumovi

Za blokirane, deložirane, gladne i nezaposlene nema, ali za razvrat...

Epidemija nezajažljive grandomanije

Epidemija nezajažljive grandomanije

Virus će proći, ali ne će proći grandomanija, grabež, pohlepa i...

Razmak od dva metra ništa ne pomaže

Razmak od dva metra ništa ne pomaže

U Dubrovniku razotkrivena prijevara definicije...

Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

Tko to može oprostiti Milorade Pupovcu? Tko premijeru Plenkoviću? Pomirba?...

  • Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

    Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:16
  • Goran Puklin i njegovi kumovi

    Goran Puklin i njegovi kumovi

    srijeda, 14. listopada 2020. 17:30
  • Epidemija nezajažljive grandomanije

    Epidemija nezajažljive grandomanije

    nedjelja, 11. listopada 2020. 17:02
  • Razmak od dva metra ništa ne pomaže

    Razmak od dva metra ništa ne pomaže

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:09
  • Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

    Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:06

Srbija treba biti posrednik između EU-a i Rusije

 
 
Francuski povjesničar i inozemni član SANU-a Jean-Paul Bled: Bez Moskve nema borbe protiv terorista - Sustav u Bruxellesu danas je vrlo krhak. Službeni Pariz prema Beogradu mora voditi uravnoteženiju politiku. Srbi sami najbolje znaju je li im u interesu nastaviti put europskih integracija ili ne. Države članice Europske unije mogu imati svoj stav za ili protiv, ali Srbija treba jasno izraziti tu svoju želju. Ukoliko odluči ići prema Uniji, srpski narod treba znati da će, ako Srbija postane članica, ući u sustav koji je trenutno vrlo krhak. Tako, u intervjuu za „Novosti“, govori Jean-Paul Bled, jedan od najuglednijih francuskih povjesničara i odnedavno pridruženi inozemni član Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Profesor sa Sveučilišta u Sorboni, stručnjak za povijest Srednje Europe i Austrougarske monarhije, politički aktivan od mladosti u redovima degolista, ukazuje i da je za Srbiju ovo komplicirano doba, budući da posljednjih godina postoji jaz između Zapada i Rusije.
http://www.tanjug.rs/SlikeNovosti/Velike/274809.jpg
S jedne strane, Srbija kreće k članstvu u EU-u, a s druge strane tradicionalno je okrenuta prema Rusiji, prijateljstvu i solidarnosti s njom. Vjerujem, ipak, da bi bilo potpuno legitimno da, zbog povijesnih veza Srbije i Rusije, Srbija igra ulogu posrednika.
 
• Pred Europom su danas mnogobrojne prijetnje i, čini se, pregršt problema?
- Terorizam je, svakako, najveća opasnost. To je suštinski problem i neugodna stvarnost koja, istina, u ovom trenutku, najviše prijeti Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj, ali bi mogla pogoditi i Italiju, pa i sve druge europske zemlje. Osim toga, ni Europskoj uniji, kao djelu Europe ne ide dobro. Uzroci su mnogobrojni, od problema eura kao jedinstvene valute vrlo različitih i suprotnih ekonomija zemalja članica, preko „brexita“, do pitanja migranata koje uzrokuje velike lomove u okviru EU-a. Ne znam u kojem će smjeru ići narednih godina i desetljeća, ali sve ovo znači da sada Europi nije dobro.
 
U Srbiji se godinama debatira o ulozi SANU-a. Kakva bi trebalo biti uloga Akademije u jednom društvu?
- Akademija u svakom društvu treba biti netko tko potiče, ustanova iz koje dolaze nove ideje. Ona treba slušati i osluškivati društvo. Drugim riječima, ne treba se zatvoriti i postati neka vrsta geta. Kroz razgovor koji sam vodio s Vladimirom Kostićem, predsjednikom SANU-a, shvatio sam da je to njegova namjera, njegov plan.
 
• Može li se protiv terorizma boriti bez Rusije?
- Ne! Jer, postoje dvije mogućnosti: ili povući se pred teroristima, što smatram neprihvatljivim, ili zajednički pojačati borbu. U ratu protiv terorista Islamske države, Rusija treba imati svoje mjesto koje joj po svemu, realno, pripada.
 
• Što trenutačno Europu najviše „lomi“?
- Migrantska kriza. Svjedoci smo da je prije skoro godinu dana Europska unija odlučila rasporediti 160.000 migranata po zemljama članicama i uvela je sustav kvota. Danas, godinu dana poslije, ta odluka uopće nije primijenjena. To govori da su odluke koje se donose u centru osporavane, a osporavaju ih zemlje članice.
 
• Kakav utjecaj na rješavanje tog pitanja imaju drugi čimbenici, ponajprije neke islamske zemlje, ali i velike sile?
- To je problem koji se različito promatra u različitim europskim zemljama. U Podunavlju, a u okviru njega i na velikom dijelu Balkana, trenutno postoji vidljivo neprijateljstvo prema kretanju migranata. Austrija potiče blok nekih država, koje bi trebale provoditi politiku zajedničkog zatvaranja granica. S druge strane, imamo slučaj Njemačke čiji službeni stav jest mnogo otvorenija politika prema izbjeglicama i prošle godine u tu ih je zemlju došlo oko milijun. I to je veliki broj, pa su nastali problemi koji kancelarku Merkel mogu stajati vlasti, što će pokazati parlamentarni izbori u rujnu 2017. Stvari se do tada mogu promijeniti, ali rekao bih da su sve političke opcije u Njemačkoj sada otvorene, što je prije godinu dana bilo teško zamislivo.
 
• Idu li sva ta događanja na ruku desničarskim strankama, kojih je sve više i u Europi i u svijetu?
- Ne treba dramatizirati. Uzdizanje populističke desnice je stvarnost. No, srećom, u toj desnici koja se pojavljuje širom Europe, malo je onih koje proklamiraju nacističku i postnacističku ideologiju. To, ipak, ne znači da ti pokreti nisu opasni.
 
Bi li bilo Prvoga svjetskog rata da nije bilo atentata u Sarajevu?
- Teško je odgovoriti, čak i stoljeće kasnije. Situacija je bila već do te mjere napeta da bi do sukoba sigurno došlo. Koliko kasnije, zašto i kako - ne znamo. Ali, u Beču je, poslije balkanskih ratova, bilo odlučeno da se Srbiji više ništa ne popušta niti dopušta. Nakon atentata samo su se ubrzala razmišljanja o ratu, a on ne bi mogao početi bez odobrenja Franje Josipa koji je do tada bio protiv rata sa Srbijom. U njegovim očima atentat je ugrozio dinastiju. Da Ferdinand nije ubijen, nisam siguran da bi se Franjo Josip složio sa ratom protiv Srbije jer je još imao moć kazati "ne".
 
• Gdje je Francuska danas u takvom EU-u?
- Pozicija Francuske, željeli mi to ili ne, još se zasniva na ideji posebnog saveza s Njemačkom. To ostaje i dalje osnova francuske politike.
 
• Jesu li intelektualci u rješavanju važnih pitanja ustuknuli pred globalnom politikom i spregom politike i biznisa?
- Intelektualci nisu jedan blok. Oni imaju i zastupaju različite stavove i među njima postoje najmanje dvije struje. Jedna koja se pokazuje i u Francuskoj i širom Europe, proklamira jačanje principa identiteta. Nastala je kao reakcija na migrante i na islam što izaziva neprijateljstvo prema ovoj vjeroispovijesti. Druga struja, pak, potpuno odbija taj princip poistovjećivanja koji glasi: „Svi muslimani su teroristi“. I čini mi se da je, srećom, taj stav među intelektualcima zastupljeniji, a podrazumijeva želju da se uspostavi dijalog i da se razgovara.
 
• Posebno mjesto u vašem znanstvenom radu odnosi se na vrijeme uoči Prvoga svjetskog rata. Ima li sličnosti sadašnjih odnosa između Zapada i Rusije i odnosa u to doba?
- Prije vidim sličnost s vremenom Hladnog rata. Jer, prije Prvog svjetskog rata, Francuska i Velika Britanija su bili saveznici Rusije. Danas, međutim, situacija sve više „klizi“ prema onoj koja je vladala u vreme Hladnog rata. I to je zaista vrlo, vrlo tužno.
 
• Koji su uzroci zahladnjenja odnosa između Francuske i Rusije?
- Objašnjenje, možda, treba tražiti u tome što se već nekoliko godina Francuska pomalo udaljila od uputa i smjernica koje je ostavio De Gaulle.
 
• Kako bi De Gaulle danas gledao na Europu i svijet?
- To je pitanje na koje je vrlo teško odgovoriti. Ne možemo natjerati mrtve da govore, niti govoriti u njihovo ime. Ne bi bilo u redu kazati što mislim što bi De Gaulle mislio,
 

Jelena Matijević, Večernje novosti

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Četvrtak, 22/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1709 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević