Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Zašto Grci i Turci radije njeguju stara neprijateljstva

 
 
Grčka i Turska zajedno bi mogle stvoriti zaštitni zid između Europe i kriza na Bliskom istoku. Ali one radije njeguju  stara neprijateljstva. Bliskoistočne krize nigdje nisu tako blizu EU-a kao u istočnom Sredozemlju. U Egejskom moru samo nekoliko kilometara dijeli tursko kopno od grčke. Kako je malena ta udaljenost, pokazuje više od 800.000 očajnika koji su 2015. krenuli preko mora i Grčku doveli na rub sloma. Ključa i dalje na jugu između podijeljenog Cipra i obale Sirije. Valovi od udaraca sirijskog građanskog rata  mogli bi zaoštriti neriješene grčko-turske sukobe.
http://tyglobalist.org/wp-content/uploads/2015/12/Greekhistory.gif
Na površini vlada varljivo zatišje. Sporazum o izbjeglicama između EU-a i Turske te zatvaranje balkanske rute obuzdali su migracijsku struju. A Turci i Grci složili su se da će surađivati u NATO-ovoj misiji u Egejskom moru u borbi protiv krijumčara; prije toga mjesecima su odugovlačili suradnju jer su se bojali da će tako „neprijatelja“ pustiti u svoje teritorijalne vode. Ali mogućnost ometanja i dalje postoji. Tako sve autoritarniji predsjednik Erdogan  prijeti da će  raskinuti sporazum, a 2,5 milijuna izbjeglica u svojoj zemlji iskorištava kao sredstvo pritiska na EU koji je paraliziran kad je riječ o izbjeglicama.
 
Naslijeđe "Lausanne"
 
Od neuspjelog pokušaja puča u srpnju prošle godine Turska je vanjskopolitički sve neuračunljivija. Na Egejskom moru to se manifestira u Erdoganovoj kritici Ugovora iz Lausanne 1923. koju on iritantnom redovitošću iznosi pred narod: U Lausannei, gdje se dijelila stečajna masa Osmanskoga Carstva, Turska je dala otoke  koji se nalaze toliko blizu obale da se „čuje dozivanje“. Time dodaje političku loptu nacionalističkom grčkom ministru obrane Panosu Kamenosu. On se predstavlja javnosti putovanjima na grčke otoke blizu turskoga kopna, dijelom ga prate desni radikali, ali i parlamentarci iz Syrize. Svojim ponašanjem i ritualizirano kondicioniranim reakcijama Kamenos i Erdogan podsjećaju na Pavlovljeve pse. Njihova je računica jasna – pred nacionalistima oni su moćnici. Obojica se uzdaju u povijesne resentimane i antipatiju prema grčkom odnosno turskom „smrtnom neprijatelju“. Oni tako vode opasnu igru vatrom, jer Ugovorom u Lausannei zajedno s onim u Sèvresu tri godine prije toga utvrđene su granice u cijeloj regiji. „Lausanne“ je dovršila krvavi rat između Grčke i Turske u kojemu su milijuni ljudi protjerani iz svoje multietničke domovine.
 
Neugodne posljedice „Lausanne“ do danas se osjećaju na Egejskom moru, čija su 3054 otoka skoro bez iznimke dodijeljena Grčkoj. Više je puta svađa zbog granice na moru, teritorijalnih voda i isključivih gospodarskih zona dvije zemlje dovela do ruba rata, zadnji put prije dvadeset godina. Unatoč neriješenom sukobu bilateralni odnosi danas su relativno dobri zbog članstva u NATO-u i perspektive ulaska Turske u EU koja službeno i dalje postoji. Ali oni nisu otporni na krizu, kako pokazuju napetosti. I jedna i druga strana već mjesecima osuđuju povećanje  opasnih manevara duž granica u Egejskom moru. Udaljavanje mnogih iskusnih turskih časnika za vezu nakon puča skriva dodatni potencijal za eskalaciju.
 
Iako je otvoreni rat dviju članica NATO-a danas malo vjerojatan, one se snažno naoružane nepovjerljivo gledaju. Fobija od susjeda do danas je takva da Grčka unatoč gospodarskoj krizi još uvijek za vojsku troši najveći dio svoga BDP-a u cijeloj Europi. Turska se također naoružava i nedavno je najavila da će do 2021. sagraditi vlastiti nosač helikoptera koji bi mogao na tuđe obale – na Crnom moru i u Sredozemlju - dovoditi i velike kontingente vojske. To što takvi ofenzivni planovi u Grčkoj izazivaju uzbuđenje ima veze i s Ciprom. Nakon sukoba 1974., koji je, međutim, pokrenula grčka hunta, otok je ostao podijeljen, a njegov sjeverni dio do danas je pod okupacijom turske vojske. Vođe grčkog i turskog naroda na otoku susreli su se s očitom simpatijom i dobrom voljom, a i Atena i Ankara signalizirali su da su otvorene za rješenje. Posredovanje bi u četvrtak trebalo dosegnuti vrhunac, kada će se sukobljene strane, EU i države garanti sastati u Ženevi pod nadzorom UN-a.
 
Unatoč tome, proboj bi bio veliko iznenađenje: unutarnjopolitički otpor ustupcima vrlo je velik u objema skupinama. A one bi sporazum morale prihvatiti; 2004. propao je Annanov plan na referendumu u grčkom dijelu otoka. Osim toga, nisu razjašnjena najvažnija pitanja – prije svega ono o budućoj ulozi desetaka tisuća turskih vojnika na otoku. Suprotstavljeni interesi progonili bi Grčku i Tursku i u budućoj podjeli vlasti u federalnoj državi Cipar: grčka većina ne želi dati ciparskim Turcima pravo veta jer se boji blokade. A turska se većina bez statusa manjine koja može blokirati odluke osjeća marginaliziranom. To je pitanje kontroverzno i u EU-u jer se neke države boje da će ujedinjeni Cipar s jakom pozicijom ciparskih Turaka kao članica unije postati trojanski konj Erdoğanove politike moći u Bruxellesu. Kratko vrijeme kada je rješenje moguće u svakom slučaju vrlo brzo prolazi.
 
Eksplozivno susjedstvo
 
Iako Grčka i Turska na Cipru nisu svemoćne, a proces ujedinjenja politički i pravno zamršen, moraju slušati predbacivanja da ga tek mlako podržavaju. Kad bi htjele trijezno odmjeriti interese umjesto da njeguju stara povijesna neprijateljstva, Atena i Ankara morale bi doći do zaključka da im je najveći interes popuštanje. Zbog nesigurnosti koja traje postoji naime opasnost da će Cipar i Egejsko more biti uvučeni u sirijsku krizu. Posljedice na Egejskom moru pokazale su se 2015., a one na Cipru mogu se predvidjeti. Dovoljan je pogled na zemljopisnu kartu da se vidi kako su ti otoci neugodno blizu bačvi baruta Levantu. Zato je i na istočnom Sredozemlju počela utrka u naoružavanju: Rusija je snažno povećala svoju mornaricu u Siriji, a Egipat od jeseni na Sredozemlju ima stacioniran moderni nosač helikoptera francuske proizvodnje. Stoga bi Turskoj moglo biti sve teže otići iz baza na „nosaču aviona“ Cipru.  Istovremeno bi jasni odnosi na tom otoku i na Egejskom moru olakšali djelovanje protiv destabilizacije regije.
 
Preduvjet bi, međutim, bio suočavanje se s neugodnim istinama. Grčka bi morala uvidjeti da ona s obzirom na svoju katastrofalnu gospodarsku krizu zapravo ne može odmjeravati snage s većom i dinamičnijom susjedom. A Turska bi morala razmisliti isplati li joj se da i dalje znatna sredstva upotrebljava da bi prijetila Grcima kad je istovremeno sve jače angažirana u građanskim ratovima u Siriji, Iraku i na kurdskim područjima. Trenutačno Turska sa svojom vanjskom politikom djeluje više kao netko tko raspiruje požar, a ne kao zaštita od požara na Bliskom istoku.
 

Ivo Mijnssen, Neue Zürcher Zeitung

Utorak, 01/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2480 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević