Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Ekonomski migranti gomilaju se u Italiji, a EU čini malo da  pomogne

 
 
Kamp nema imena, vode, struje ni prava da bude ondje gdje se nalazi: na napuštenom parkiralištu autobusa u opustošenom šipražju istočno od željezničke stanice Tiburtina u Rimu. Većina Afrikanaca  u šatorima rasutima po asfaltu na strašnoj vrućini rimskoga ljeta nema dozvolu da bude ondje. Neki su došli ravno s čamca, kaže Andrea Costa, šef NGO-a Baobab Experinecea koji vodi kamp: „Za njih je ovo samo najnoviji dio putovanja koje je već traje možda dvije godine.“
https://www.sabinaguzzanti.it/wp-content/uploads/2016/07/roma-baobab-centro-accoglienza-1.png
Ove godine broj migranata koji stižu preko mora u Italiju veći je za 17 posto nego u istom razdoblju 2016. Za razliku od Sirijaca koji su nagrnuli preko Egejskoga mora 2015., većina njih ne bježi od rata ili progona, nego iz ekonomskih razloga. Ne mogu dobiti humanitarnu zaštitu i u većini slučajeva ne žele ostati u Italiji, nego krenuti dalje u zemlje s boljim sivim tržištem rada. Po Dublinskim odredbama EU-a iz 2013. zemlja u koju prvu uđu i zatraže azil obično je ona koja bi se njima trebala baviti. Druge države smiju ih poslati natrag u tu državu.  Mnogi od ljudi u kampu takozvani su dublinati („dublinirani“), koji su pokušali otići iz Italije i vraćeni u nju – mnogi su uhvaćeni na francuskoj granici gdje su prošle godine uvedene strože kontrole. „Imamo ih koji su vraćeni tri, četiri puta,“ kaže Costa.
 
Carlotta Sami iz UNHCR-a procjenjuje da je u talijanskim prihvatnim centrima ili kod lokalnih vlasti smješteno više od 170.000 migranata. Francuska blokada jedan je od razloga rasta broja migranata. Drugi su razlozi više novih dolazaka i stroža identifikacija, recimo uzimanje otisaka prstiju, što im onemogućuje da  azil zatraže u drugim zemljama. Kako zastoj raste, u nekim dijelovima zemlje dolazi do prosvjeda. A budući da su u svibnju opći izbori, premijer Paolo Gentiloni ne može ignorirati nezadovoljstvo. Njegova zemlja želi da susjedne države prihvaćaju brodove koji spašavaju migrante kad se na moru nađe izuzetan broj njih, a europski partneri Italije preuzmu više onih koje je Italija već prihvatila. On također želi da s međunarodnom akcijom smanji dotok iz Libije.
 
Na zahtjev Italije u Varšavi su se 11. srpnja sastale države članice Frontexa, EU-ove agencije za granicu, i raspravljale o promjeni pravila Tritona, Frontexove operacije traženja i spašavanja u središnjem Sredozemlju. Sljedećeg dana Gentiloni je pohvalio čelnike Francuske i Njemačke na samitu u Trstu. Ministar unutarnjih poslova Marco Minnitti 13. srpnja odletio je u Libiju na sastanak s gradonačelnicima mjesta na obali i na južnoj granici. Dužnosnici u Rimu rade na pravilima ponašanja NGO-a koji pomažu u pronalaženju i spašavanju, od kojih neke optužuju da ulaze u libijske teritorijalne vode u želji da spase živote migranata – što oni poriču. A 18. srpnja ministar vanjskih poslova Mario Giro ponovio je prijetnju (koju su neki kolege odbacili) da će izdati vize  koje će migrantima omogućiti da otputuju  bilo kamo unutar Šengenske zone. Dosad nisu pomogle ni prijetnje ni preklinjanje. Dogovoreno je da će se Tritonski ugovor obnoviti, ali nema jamstva da će promjene biti na zadovoljstvo Italije.
 
Jedna od najvećih poteškoća Italije jest osjećaj u drugim glavnim gradovima da je ona zbog mješavine mekog srca i nemara sama sebe učinila „mekim mjestom“ za migrante. Akcijski plan koji je Europska komisija objavila ovaj mjesec izrazito je kritičan. U njemu se od Italije traži da produži zadržavanje migranata nakon dolaska (koje je trenutačno ograničeno na 72 sata), da učini više da bi uvjerila migrante da ih se mora vratiti kući, ubrza postupak azila i bude manje darežljiva s nuđenjem zaštite. Na primjer, ove se godine neobično povećao broj ljudi iz Bangladeša koji stižu u Italiju. Oni su nakon Nigerijaca najveća skupina. To možda ima veze s činjenicom da su 2016. godine, zadnje godine za koju postoje podaci, talijanski sudovi  neku vrstu zaštite proširili na 24 posto podnositelja zahtjeva iz Bangladeša, koji je siromašan, ali nije Sirija.
 
Italija ima jedan od najnižih nataliteta u svijetu, malo je zemalja kojima su imigranti više potrebni.  Ali priljev neregistriranih migranata, od kojih mnogi završe trunući u ilegalnim kampovima, nije način na koji treba rješavati taj problem. Talijanima sredozemna migracijska kriza predstavlja problem, a neorganiziranost njihove vlade samo ga je pogoršala. Druge članice EU-a nisu željne pomoći im.
 

The Economist

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Petak, 23/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 685 gostiju i jedan član online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević