Get Adobe Flash player
Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Uskoro "lijevo-liberalna" kandidatkinja kod Velimira...

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dok mi moramo stalno dokazivati da nismo fašisti, zlatousti Vučić...

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Srpska politika petokrakom je otkrila svoje maskirano lice...

Svjedok istine i glas savjesti

Svjedok istine i glas savjesti

Dr. Esther Gitman Hrvati prihvatili čista i otvorena...

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Mediji stvaraju uljepšanu sliku druga...

  • Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    četvrtak, 14. veljače 2019. 14:45
  • Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:12
  • Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    četvrtak, 14. veljače 2019. 19:33
  • Svjedok istine i glas savjesti

    Svjedok istine i glas savjesti

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:07
  • Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:01

Moldavci stalno govore o neutralnosti, ali im nitko ne vjeruje

 
 
Neutralni status i federalizacija Moldavije mogli bi stvoriti stabilnu pozadinu za razvoj, no politička elita je podijeljena u tom pogledu. Možda najveći izazov pred zemljama postsovjetskoga prostora je pronaći mjesto između dvije velesile, Rusije i Europske unije. A to, kako smo imali priliku vidjeti i na primjeru Gruzije ili Ukrajine, uopće nije lišeno konflikata. Posebno u slučaju ako neka država zanemaruje geopolitičke realnosti, pa tako i to što je osnovni sigurnosni interes Moskve da ne pusti u blizinu svojih granica neprijateljski za nju vojni savez, NATO. Baltičke su zemlje mogle pristupiti NATO-u, dok su se srednjoazijske zemlje, te Armenija i Bjelorusija priključile Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB). Tu su, međutim, obje strane povukle crvenu crtu i nastoje ostale zemlje prisiliti na odabir. Ima i onih koji pod svaku cijenu žele i izabrati, pa to plaćaju zamrznutim ili pak aktivnim konfliktima, te podijeljenošću vlastitih društava i političke elite. 
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/28/MoldovaToday.png
Moldavija je u istoj situaciji, no u odnosu na Ukrajinu i Gruziju nastoji ići donekle drukčijim putem. To više jer je već i postizanjem neovisnosti uzela na leđa ozbiljan konflikt zbog separatizma tzv. Pridnjestrovske Moldavske Republike, ili gledano s druge strane, Transnistrije. Novi konflikt, a time i zalog mirnoga razvoja može biti neutralni status čije ostvarenje nije jednostavno, budući da je politička elita podijeljena oko tog pitanja. Osim toga, situaciju dodatno komplicira i stvaranje Velike Rumunjske što se stalno spominje.
 
Moldavski ustav izrijekom govori o neutralnom statusu zemalja, izvan svih vojnih blokova, no suprotno Austriji, to u ovom slučaju ne jamče velesile. Stoga ta situacija za one koji se žele pripojiti Rumunjskoj daje osnovu za osporavanje svrsishodnosti neutralnosti. Istodobno, parlament je još u ožujku 2016. godine donio rezoluciju o ustrajnom zauzimanju za neutralnost i suverenost. Vodstvo zemlje trebalo bi postići potvrdu toga načela na međunarodnim forumima, kao što je to učinio npr. Turkmenistan u Općoj skupštini UN-a. Međutim, moldavska politička elita je podijeljena. Jedno žele predsjednik i njegovi pristalice, a drugo vlada sa svojim pristašama.
 
Pitanje izvanblokovskoga statusa utječe i na rješenje konflikta u Pridnjestrovlju odnosno Transdnistriji. Taj proces reguliranja već se petnaest godina odvija u tzv. formatu 5+2, u kojem osim suprotstavljenih strana – Kišinjeva i Tiraspola – sudjeluju OESS, Rusija i Ukrajina kao posrednici, a Europska unija i SAD kao promatrači. U tom je krugu još ranije naglašeno kako, ako Moldavija izgubi suverenitet i spoji se s Rumunjskom, koja je članica NATO-a, područje Pridnjestrovlja ima pravo na utemeljenje samostalne države.
 
No, istini za volju, u tom se je formatu reguliranju najbliže bilo još na samom početku, 2003. godine, kada je plan federalnog uređenja Moldavije, Gagauzije i Transdnistrije, koji se do danas čini najodrživijim, Kišinjev na kraju odbio. Potom se pojavila nada za to pri smjeni vlasti u Tiraspolu, odlaskom Igora Smirnova – koji je opstao još iz sovjetskih vremena – 2001. godine, no neovisno o promjeni do koje je došlo na predsjedničkoj dužnosti, interesi regije ostali su isti. Potom se je pokušalo proces, koji je zastao zbog ukrajinske krize, revitalizirati, ubrzati za vrijeme prošlogodišnjeg njemačkog, a potom i ovogodišnjeg austrijskog predsjedavanja tom organizacijom. To više što od zamrznutih konflikata u postsovjetskom prostoru to najviše utječe na Europu. Međutim, političke su nesuglasice toliko duboke da se nije uspjelo postići ozbiljni napredak. U nedostatku boljih tema, na sastanku u Beču koji se održava ovih dana, u prvom planu su humanitarna pitanja u kojima se može pokazati i neke rezultate.
 

Gábor Stier, Magyar Nemzet

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Ponedjeljak, 18/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 984 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević