Get Adobe Flash player
Bandić ugostio Arkanova pobočnika

Bandić ugostio Arkanova pobočnika

IDS-ovci ugostili talijanske fašiste u jeku srbijanske agresije na...

Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

Aktualna Vlada nema izborni i politički legitimitet građana, što...

"Perzijanci tužili hrvatskog Leonidu"

Srpski i crnogorski agresori došli naoružani u Hrvatsku i sada...

(Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

(Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

Zašto se snaha Slavena Letice ne preziva Letica ili...

Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

Da su tijela izvršne vlasti radila svoj posao, ne bismo imali...

  • Bandić ugostio Arkanova pobočnika

    Bandić ugostio Arkanova pobočnika

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:23
  • Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

    Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:16
  • "Perzijanci tužili hrvatskog Leonidu"

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:12
  • (Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

    (Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:08
  • Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

    Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

    četvrtak, 08. studenoga 2018. 14:30

Moldavci stalno govore o neutralnosti, ali im nitko ne vjeruje

 
 
Neutralni status i federalizacija Moldavije mogli bi stvoriti stabilnu pozadinu za razvoj, no politička elita je podijeljena u tom pogledu. Možda najveći izazov pred zemljama postsovjetskoga prostora je pronaći mjesto između dvije velesile, Rusije i Europske unije. A to, kako smo imali priliku vidjeti i na primjeru Gruzije ili Ukrajine, uopće nije lišeno konflikata. Posebno u slučaju ako neka država zanemaruje geopolitičke realnosti, pa tako i to što je osnovni sigurnosni interes Moskve da ne pusti u blizinu svojih granica neprijateljski za nju vojni savez, NATO. Baltičke su zemlje mogle pristupiti NATO-u, dok su se srednjoazijske zemlje, te Armenija i Bjelorusija priključile Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB). Tu su, međutim, obje strane povukle crvenu crtu i nastoje ostale zemlje prisiliti na odabir. Ima i onih koji pod svaku cijenu žele i izabrati, pa to plaćaju zamrznutim ili pak aktivnim konfliktima, te podijeljenošću vlastitih društava i političke elite. 
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/28/MoldovaToday.png
Moldavija je u istoj situaciji, no u odnosu na Ukrajinu i Gruziju nastoji ići donekle drukčijim putem. To više jer je već i postizanjem neovisnosti uzela na leđa ozbiljan konflikt zbog separatizma tzv. Pridnjestrovske Moldavske Republike, ili gledano s druge strane, Transnistrije. Novi konflikt, a time i zalog mirnoga razvoja može biti neutralni status čije ostvarenje nije jednostavno, budući da je politička elita podijeljena oko tog pitanja. Osim toga, situaciju dodatno komplicira i stvaranje Velike Rumunjske što se stalno spominje.
 
Moldavski ustav izrijekom govori o neutralnom statusu zemalja, izvan svih vojnih blokova, no suprotno Austriji, to u ovom slučaju ne jamče velesile. Stoga ta situacija za one koji se žele pripojiti Rumunjskoj daje osnovu za osporavanje svrsishodnosti neutralnosti. Istodobno, parlament je još u ožujku 2016. godine donio rezoluciju o ustrajnom zauzimanju za neutralnost i suverenost. Vodstvo zemlje trebalo bi postići potvrdu toga načela na međunarodnim forumima, kao što je to učinio npr. Turkmenistan u Općoj skupštini UN-a. Međutim, moldavska politička elita je podijeljena. Jedno žele predsjednik i njegovi pristalice, a drugo vlada sa svojim pristašama.
 
Pitanje izvanblokovskoga statusa utječe i na rješenje konflikta u Pridnjestrovlju odnosno Transdnistriji. Taj proces reguliranja već se petnaest godina odvija u tzv. formatu 5+2, u kojem osim suprotstavljenih strana – Kišinjeva i Tiraspola – sudjeluju OESS, Rusija i Ukrajina kao posrednici, a Europska unija i SAD kao promatrači. U tom je krugu još ranije naglašeno kako, ako Moldavija izgubi suverenitet i spoji se s Rumunjskom, koja je članica NATO-a, područje Pridnjestrovlja ima pravo na utemeljenje samostalne države.
 
No, istini za volju, u tom se je formatu reguliranju najbliže bilo još na samom početku, 2003. godine, kada je plan federalnog uređenja Moldavije, Gagauzije i Transdnistrije, koji se do danas čini najodrživijim, Kišinjev na kraju odbio. Potom se pojavila nada za to pri smjeni vlasti u Tiraspolu, odlaskom Igora Smirnova – koji je opstao još iz sovjetskih vremena – 2001. godine, no neovisno o promjeni do koje je došlo na predsjedničkoj dužnosti, interesi regije ostali su isti. Potom se je pokušalo proces, koji je zastao zbog ukrajinske krize, revitalizirati, ubrzati za vrijeme prošlogodišnjeg njemačkog, a potom i ovogodišnjeg austrijskog predsjedavanja tom organizacijom. To više što od zamrznutih konflikata u postsovjetskom prostoru to najviše utječe na Europu. Međutim, političke su nesuglasice toliko duboke da se nije uspjelo postići ozbiljni napredak. U nedostatku boljih tema, na sastanku u Beču koji se održava ovih dana, u prvom planu su humanitarna pitanja u kojima se može pokazati i neke rezultate.
 

Gábor Stier, Magyar Nemzet

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Po čijem su nalogu na granici uhićeni i pretraživani Nikola Kajkić i Zorica Gregurić?

Ponedjeljak, 12/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 732 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević