Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Moldavci stalno govore o neutralnosti, ali im nitko ne vjeruje

 
 
Neutralni status i federalizacija Moldavije mogli bi stvoriti stabilnu pozadinu za razvoj, no politička elita je podijeljena u tom pogledu. Možda najveći izazov pred zemljama postsovjetskoga prostora je pronaći mjesto između dvije velesile, Rusije i Europske unije. A to, kako smo imali priliku vidjeti i na primjeru Gruzije ili Ukrajine, uopće nije lišeno konflikata. Posebno u slučaju ako neka država zanemaruje geopolitičke realnosti, pa tako i to što je osnovni sigurnosni interes Moskve da ne pusti u blizinu svojih granica neprijateljski za nju vojni savez, NATO. Baltičke su zemlje mogle pristupiti NATO-u, dok su se srednjoazijske zemlje, te Armenija i Bjelorusija priključile Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB). Tu su, međutim, obje strane povukle crvenu crtu i nastoje ostale zemlje prisiliti na odabir. Ima i onih koji pod svaku cijenu žele i izabrati, pa to plaćaju zamrznutim ili pak aktivnim konfliktima, te podijeljenošću vlastitih društava i političke elite. 
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/28/MoldovaToday.png
Moldavija je u istoj situaciji, no u odnosu na Ukrajinu i Gruziju nastoji ići donekle drukčijim putem. To više jer je već i postizanjem neovisnosti uzela na leđa ozbiljan konflikt zbog separatizma tzv. Pridnjestrovske Moldavske Republike, ili gledano s druge strane, Transnistrije. Novi konflikt, a time i zalog mirnoga razvoja može biti neutralni status čije ostvarenje nije jednostavno, budući da je politička elita podijeljena oko tog pitanja. Osim toga, situaciju dodatno komplicira i stvaranje Velike Rumunjske što se stalno spominje.
 
Moldavski ustav izrijekom govori o neutralnom statusu zemalja, izvan svih vojnih blokova, no suprotno Austriji, to u ovom slučaju ne jamče velesile. Stoga ta situacija za one koji se žele pripojiti Rumunjskoj daje osnovu za osporavanje svrsishodnosti neutralnosti. Istodobno, parlament je još u ožujku 2016. godine donio rezoluciju o ustrajnom zauzimanju za neutralnost i suverenost. Vodstvo zemlje trebalo bi postići potvrdu toga načela na međunarodnim forumima, kao što je to učinio npr. Turkmenistan u Općoj skupštini UN-a. Međutim, moldavska politička elita je podijeljena. Jedno žele predsjednik i njegovi pristalice, a drugo vlada sa svojim pristašama.
 
Pitanje izvanblokovskoga statusa utječe i na rješenje konflikta u Pridnjestrovlju odnosno Transdnistriji. Taj proces reguliranja već se petnaest godina odvija u tzv. formatu 5+2, u kojem osim suprotstavljenih strana – Kišinjeva i Tiraspola – sudjeluju OESS, Rusija i Ukrajina kao posrednici, a Europska unija i SAD kao promatrači. U tom je krugu još ranije naglašeno kako, ako Moldavija izgubi suverenitet i spoji se s Rumunjskom, koja je članica NATO-a, područje Pridnjestrovlja ima pravo na utemeljenje samostalne države.
 
No, istini za volju, u tom se je formatu reguliranju najbliže bilo još na samom početku, 2003. godine, kada je plan federalnog uređenja Moldavije, Gagauzije i Transdnistrije, koji se do danas čini najodrživijim, Kišinjev na kraju odbio. Potom se pojavila nada za to pri smjeni vlasti u Tiraspolu, odlaskom Igora Smirnova – koji je opstao još iz sovjetskih vremena – 2001. godine, no neovisno o promjeni do koje je došlo na predsjedničkoj dužnosti, interesi regije ostali su isti. Potom se je pokušalo proces, koji je zastao zbog ukrajinske krize, revitalizirati, ubrzati za vrijeme prošlogodišnjeg njemačkog, a potom i ovogodišnjeg austrijskog predsjedavanja tom organizacijom. To više što od zamrznutih konflikata u postsovjetskom prostoru to najviše utječe na Europu. Međutim, političke su nesuglasice toliko duboke da se nije uspjelo postići ozbiljni napredak. U nedostatku boljih tema, na sastanku u Beču koji se održava ovih dana, u prvom planu su humanitarna pitanja u kojima se može pokazati i neke rezultate.
 

Gábor Stier, Magyar Nemzet

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1153 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević