Dok Rusija razvija svoje kontakte s kurdskim paravojskama u borbi protiv IS-a, Erdoğan traži njihovo povlačenje

 
 
Topničkom paljbom na kurdske položaje u blizini sirijskog grada Afrina Turska je započela novu vojnu intervenciju u susjednoj zemlji. „Za svega nekoliko dana kurdske jedinice trebale bi biti protjerane iz Afrina“, izjavio je u nedjelju turski predsjednik Reçep Tayyip Erdoğan. Prema medijskim napisima turska oklopna vozila stacionirana su uzduž sirijske granice. Za Erdoğana je to rizična operacija, između ostalog i zbog toga što su u Afrinu stacionirane ruske postrojbe.
https://cdn4.img.sputniknews.com/images/105519/44/1055194435.jpg
Afrin
 
Turska optužuje sirijske Kurde da uzduž turske južne granice žele uspostaviti autonomno područje koje bi sezalo od Irana na istoku do Afrina na zapadu. Kako bi spriječila uspostavu tog „koridora terora“, kako Erdoğan naziva kurdsko područje u Siriji, Turska je već u ljeto 2016. poslala svoje vojnike u Siriju, točnije u okolicu Džarablusa. U listopadu prošle godine uslijedila je druga turska intervencija u regiji Idlib koja se nalazi južno od Afrina. Od stacioniranja vojnika kod Džarablusa i Idliba turske postrojbe smještene su i istočno i južno od Afrina. Onemogućavanje uspostave kurdskog koridora u međuvremenu je postao najvažniji turski cilj u Siriji.
 
Do sada se Turska oko koraka u Siriji dogovarala s Rusijom
 
Afrin, inače poznat po maslinama, spada u malobrojna područja u Siriji koje je dosada bilo pošteđeno većih borbi u građanskom radu. Od lani su u Afrinu stacionirane i manje ruske jedinice čija je zadaća osigurati red. U topničkim napadima od turske strane tijekom vikenda nisu zabilježeni gubici, priopćila je kurdska milicija u Siriji YPG. Erdoğan je zaprijetio i napadima na YPG u Mandbižu koji je smješten oko 80 km istočno od Afrina na rijeci Eufrat. Ankara traži povlačenje te kurdske postrojbe preko Eufrata na istok, no dosada se nije uspjela izboriti za svoj cilj.
 
SAD želi razviti graničnu postrojbu u Siriji u kojoj bi dominirali Kurdi. Erdoğan je posebno ljutit na američko pružanje potpore YPG-u u borbi protiv IS-a. Predstavnici američke vlade navodno su se proteklih dana sastali s kurdskim predstavnicima u Siriji kako bi razgovarali o kurdskom zahtjevu za uspostavom samouprave. Budući da je YPG sirijski ogranak kurdske terorističke organizacije PKK, Erdogan kritizira SAD zbog suradnje s teroristima. Novi bijes turske strane izazvali su i američki planovi za uspostavu granične postrojbe u Siriji u kojoj bi Kurdi imali dominantnu ulogu. Washington time želi spriječiti ponovno jačanje IS-a, no Turskoj taj korak nije prihvatljiv“, izjavio je Erdoganov glasnogovornik Ibrahin Kalin.
 
Kontakte s Kurdima razvija i Rusija. Tako je YPG, kako sam tvrdi, unatoč negodovanju Turske primio pozivnicu za sudjelovanje na mirotvornoj konferenciji o Siriji koja će se održati krajem siječnja u ruskom Sočiju. Rusija se želi predstaviti kao „nositelj mira“ u Siriji, dok Turska u prvom želi spriječiti uspostavu kurdske samouprave. No to nije jedini razlog zbog kojeg rastu napetosti između Ankare i Moskve. Prema izvješćima iz Moskve ruska zrakoplovna baza Hemeimeem u sirijskoj Latakiji prošli je tjedan napadnuta bespilotnim letjelicama koje su lansirale turske postrojbe u okupiranom području u Idlibu. Turska se, pak, proteklih dana žalila na ofanzivu sirijske vojske u Idlibu koju je podržala Rusija jer bi od toga mogao profitirati YPG. U ionako napetoj situaciji turski napad na Afrin mogao bi dugoročno uzdrmati tursko-rusko savezništvo u Siriji. Možda će Turska pokušati novu tursku intervenciju ograničiti na razmjere prihvatljive za Suriju, no duboki sukobi interesa s SAD-om i Rusijom u Siriji Tursku sve više guraju u izolaciju.
 

Susanne Güsten, Dar Tagesspiegel