Get Adobe Flash player
Živi zid - sistemska stranka prevaranata

Živi zid - sistemska stranka prevaranata

Vladimira Palfi je za muškarčine živozidaše isto što...

Hrvati su nas dobili sa spuštenim hlačama

Hrvati su nas dobili sa spuštenim hlačama

AFERA PRISLUŠKIVANJA - Poziv iz Ljubljane u Beč išao je...

Boris Miletić mrzi Hrvatsku i Hrvate

Boris Miletić mrzi Hrvatsku i Hrvate

Istarski Hrvati napisali su proglas o pripojenju Istre matici zemlji...

Pupovac bezočno laže o Oluji

Pupovac bezočno laže o Oluji

JEDNA OD PUPOVČEVIH LAŽI – "U Oluji je spaljeno 30.000...

Nesloga nas gura u ponor

Nesloga nas gura u ponor

Režite jedni na druge poput bijesnih pasa, međusobno se koljete poput...

  • Živi zid - sistemska stranka prevaranata

    Živi zid - sistemska stranka prevaranata

    četvrtak, 13. lipnja 2019. 18:13
  • Hrvati su nas dobili sa spuštenim hlačama

    Hrvati su nas dobili sa spuštenim hlačama

    utorak, 11. lipnja 2019. 16:19
  • Boris Miletić mrzi Hrvatsku i Hrvate

    Boris Miletić mrzi Hrvatsku i Hrvate

    utorak, 11. lipnja 2019. 16:15
  • Pupovac bezočno laže o Oluji

    Pupovac bezočno laže o Oluji

    četvrtak, 13. lipnja 2019. 09:31
  • Nesloga nas gura u ponor

    Nesloga nas gura u ponor

    četvrtak, 13. lipnja 2019. 09:26

Ne želi samo Katalonija nezavisnost i autonomiju u EU-u

 
 
Bogate sjeverne talijanske regije Lombardija i Venecija žele referendumu glasati o većoj autonomiji. Škoti su 2014. godine, na referendumu o nezavisnosti, koji je London odobrio, glasali protiv. Katalonija nije jedina regija u Europskoj uniji koja traži veću autonomiju ili čak nezavisnost od centralnih vlasti države; od Baskije koja je, također, u Španjolskoj, preko Škotske i Sjeverne Irske u Velikoj Britaniji, te Korzike u Francuskoj i dijelova Italije i Belgije, kao i Šleske u Poljskoj, Moravske u Češkoj, Transilvanije u Rumunjskoj, Sjevernog Cipra te Grenlanda i Farskih Otoka u Danskoj.
https://www.globalsecurity.org/military/world/para/images/ehcities.gif
Povijesna Baskija
 
Baski su osigurali znatnu autonomiju od španjolske krune u Srednjem vijeku. Kasnije se ETA skoro 50 godina borila za nezavisnu državu, a u njenim napadima poginule su stotine ljudi. Ta se grupa 2011. godine odrekla oružane borbe za svoju stvar. Vladajuća baskijska nacionalistička stranka PNV zagovara nezavisnost, ali je sklonija manje radikalnom putu od Barcelone.
 
Škotska nacionalna stranka, koju predvodi šefica Vlade u Edinburghu Nicola Sturgeon, stavila je, za sada, pitanje nezavisnosti u drugi plan, čekajući da se razjasne stvari oko Brexita. Škoti su 2014. godine na referendumu o nezavisnosti, koji je London odobrio, glasali protiv. Na posljednjim nacionalnim izborima SNP je izgubio 21 od 56 mjesta u parlamentu u Londonu. Sturgeon ne pokazuje da bi poduzela jednostrani potez poput regionalne vlade u Barceloni.
 
Ujedinjenje s Republikom Irskom
 
U Sjevernoj Irskoj irski nacionalisti i stranka Sinn Fein smatraju da imaju šansu okončati britansku vladavinu i ponovno se ujediniti s Republikom Irskom.
Mnogi Korzikanci već desetcima godina traže od Pariza veću autonomiju. Separatisti su izvršili nekoliko napada na urede službenih vlasti i vikendice Francuza, no 2014. godine Korzikanska fronta za nacionalno oslobođenje položila je oružje. "Naš cilj nije nezavisnost već autonomija", kazao je šef regionalne vlade Gilles Simeoni. No, odmetnuta grupa FLNC-a zagovara nezavisnost ukoliko Pariz ne pristane na veće ustupke.
Bogate sjeverne talijanske regije Lombardija i Venecija žele na referendumu glasati o većoj autonomiji. Stranka Sjeverna liga, koja je nekada zagovarala podjelu zemlje na bogatiji sjever i siromašniji jug, tvrdi da će referendumi biti unutar zakonskih okvira. Separatisti na Sardiniji ohrabreni su potezom Katalonije. Mauro Pill, vođa pokreta za autonomiju, predstavio je u parlamentu u Rimu nacrt zakona o održavanju referenduma o nezavisnosti.
 
Što se Belgije tiče, krajnji cilj flamanskih nacionalista je "potpuno nezavisna Flandrija". Ministar za migracije Theo Francken, flamanski nacionalist, pohvalio je Katalonce, ali je dodao da njegova stranka "ne želi revoluciju i ne teži odcjepljenju". Cilj je da nacionalna vlada radije preda više ovlasti ili regijama ili EU, sve dok ne postane suvišna.
U Poljskoj je 1990. godine utemeljen Pokret za autonomiju Šleske, koji, ukazujući na posebne kulturne i jezične karakteristike, traži veću autonomiju. RAS ne teži nezavisnosti Šleske, već planira osnovati regionalnu stranku te je već predao sudu sve potrebne dokumente. "Želimo veću financijsku nezavisnost. Ne želimo više financirati centralnu vladu na način kako to sada radimo", kazao je vođa RAS-a Jerzy Gorzelik.
U Češkoj od 2010. godini sve više gradskih vijećnika na praznike ističe zlatno-crvenu zastavu s moravskim orlom, ali nema ozbiljnijih poziva na nezavisnost. Pred podjelu tadašnje Čehoslovačke 1993. govorilo se o tročlanoj federacije Češke, Moravske i Slovačke, no taj se plan nije ostvario. Sve do 1918. godine Moravska je bila dio Austro-Ugarskog carstva.
 
Nema EU-a na Sjevernom Cipru
 
U Transilvaniji, dijelu Rumunjske, etnička mađarska manjina traži autonomiju od pada komunizma, zadajući glavobolje Bukureštu. Napetosti su splasnule nakon što je mađarska stranka od 1996. godine redovno dio vlade. Emocije su zakuhale kada je Rumunjska 2018. slavila 100. godišnjicu "ponovnog ujedinjenja" s Transilvanijom, nekada dijelom Mađarske. Privreda u Transilvaniji bilježi veliki rast.
Sjeverni Cipar se odcijepio od Republike Cipar uz pomoć turske vojske 1983. godine, iako ga priznaje jedino Ankara. Cijeli Cipar je od 2004. godine zakonski gledajući dio EU-a, no zakoni EU-a se ne primjenjuju na sjeveru otoka.
Grenland i Farski Otoci od 1948. godine uživaju relativnu autonomiju od Danske, a 1979. godine Grenland je dobio dodatne ovlasti od Kopenhagena i napustio 1995. godine Evropsku ekonomsku zajednicu, preteču EU-a. Iako na Grenlandu i Farskim Otocima postoje pokreti za nezavisnost, te dvije teritoriju oklijevaju u zahtjevu za punom nezavisnošću zbog ekonomskih razloga. Na Farskim Otocima je održan referendum o novom ustavu, nakon čega bi mogao uslijediti referendum o nezavisnosti. (a.j.)

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Utorak, 18/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1138 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević