Get Adobe Flash player
I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

Oštri sukob na hrvatskoj desnici     Ovu...

Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

Delije u Ateni – protivno velikosrpskim svojatanjima hrvatskoga juga...

Tko financira Miroslava Škoru?

Tko financira Miroslava Škoru?

Ivan Vrdoljak, Vladimir Šeks, Vladimir Putin,...

Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

U nas je raspoloživa pljačka potpuno zanemarila potrebu stvaranja novih...

Sve je moguće. Favorita nema!

Sve je moguće. Favorita nema!

Onomu tko nas i našu državu učini normalnim, treba dodijeliti...

  • I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

    I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

    četvrtak, 12. prosinca 2019. 10:24
  • Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

    Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

    četvrtak, 12. prosinca 2019. 10:07
  • Tko financira Miroslava Škoru?

    Tko financira Miroslava Škoru?

    srijeda, 11. prosinca 2019. 17:12
  • Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

    Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

    srijeda, 11. prosinca 2019. 17:01
  • Sve je moguće. Favorita nema!

    Sve je moguće. Favorita nema!

    srijeda, 11. prosinca 2019. 16:57

Britansku elitu ne zabrinjava režim granice s Irskom, niti mogućnost povratka sukoba u Sjevernoj Irskoj

 
 
Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, odvijao se on sa ili bez sporazuma sa Europskom unijom, u direktnoj je korelaciji s političkim, socijalnim, ekonomskim i sigurnosnim stanjem u Sjevernoj Irskoj. U svakom slučaju Brexit ugrožava tamošnji krhki mirovni poredak, uspostavljen povijesnim sporazumom sklopljenim na Veliki petak 10. travnja 1998. godine  (Good Friday Agreement), kojim je ako ne okončan,  a ono barem ublažen i s javne scene potisnut dugogodišnji okrutni oružani sukob sjevernoirskih katoličkih republikanaca okupljenih oko IRA-e (Irska republikanska armija- Irish Republican Army) i unionističkih, protestanskih terorističkih skupina i britanske vojske i policije s druge strane.
https://ansionnachfionn.files.wordpress.com/2018/03/border-crossing-welcome-to-northern-ireland-sign-shot-with-bullet-holes.jpg?w=950
Razdoblje otvorenog sukoba tzv. „Nevolja“ („Troubles“) od 1969. godine tijekom kojeg su irski katolički republikanci  primjenom sile pokušavali stvoriti političke preduvjete za eventualne pregovore i mogućnost ujedinjenja Sjeverne Irske  s Republikom Irskom,  a lokalni protestantski unionisti uz političku i vojnu podršku Londona silom održavali status quo, odnosno faktičko stanje okupacije započete davne 1171. godine engleskim osvajanjem neovisne Irske završeno je sporazumom na Veliki petak. On je označio novu fazu razvoja političkih, sigurnosnih,  pa na koncu i geopolitičkih odnosa na irskom otoku, jer  sporazum ima i svoj međunarodno-pravni karakter s obzirom da je njegova potpisnica i Republika Irska, a time se pravni učinci sporazuma dalje prenose i na cijelu Europsku uniju čija je Republika Irska članica.
 
Povijesno gledano  prva faza sučeljavanja na irskom otoku trajala je  od početka engleske okupacije do 1921. godine,  kada je nakon intenzivirane  irske oružane  borbe za nezavisnost  sporazumno došlo do podjele otoka na dva dijela, Slobodnu irsku državu (Irish Free State),  koja je 1949. godine postala Republika Irska i na područje Sjeverne Irske,  koje je ostalo  pod  kontrolom Londona. Druga faza nastupila je nakon 1969. godine otvaranjem oružanih sukoba koji su zaključeni sporazumom na Veliki petak. Taj sporazum, kao početak treće faze sjevernoirskog političkog razvoja, predvidio je  povlačenje direktne britanske vojne uprave iz Sjeverne Irske uspostavljene 1972. godine, stvaranje skupštine Sjeverne Irske i pravo stanovnika Sjeverne Irske da o svom ustavnom položaju može slobodno odlučivati, uključujući i ujedinjenje s Republikom Irskom. Sporazum se, zapravo, sastoji od dva sporazuma: prvi je s lokalnim sjevernoirskim akterima,  a drugi je sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i Republike Irske, sklopljen u cilju stvaranja preduvjeta za realizaciju odredbi mirovnog sporazuma. Tim drugim sastavnim dijelom sporazuma na Veliki petak, koji se orginalno  naziva „Agreement  between the Government  of the United Kingdom of Great Britain and Northern  Ireland  and the Government of Ireland“, utvrđen je i režim granica između Sjeverne Irske i Republike Irske, odnosno u konačnici Europske unije. Granica je postala potpuno otvorena. Uslijedilo je povlačenje paramilitarnih postrojbi  i britanske vojske s terena i relativno mirno razdoblje za Sjevernu Irsku.
 
No Brexit je sve promijenio. Irski republikanski blok na Brexit gleda kao na  novo nametanje  volje Londona jer je Sjeverna Irska tijekom referenduma glasovala protiv Brexita, a lojalistički, unionistički protestantski blok analogno podjelama u britanskoj Konzervativnoj stranci oko Brexita podijelio se možda po prvi put u povijesti britanske dominacije Sjevernom Irskom, pa je nakon posljednjih lokalnih izbora 2017. godine  izgubio većinski udio, a nova vlada zbog potpune političke disperzije volje do današnjeg dana nije formirana. Nepostojanje izvršnih tijela vlasti Sjeverne Irske, koji su predviđeni sporazumom na Veliki petak, tako je postao prvi negativni učinak Brexita na sjevernoirske političke prilike.
 
Dakako, Brexit dovodi u pitanje i režim granice između Sjeverne Irske i Republike Irske, odnosno Europske unije, koji je utvrđen međunarodnim  sporazumom na Veliki petak. U mukotrpnim pregovorima Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, kako bi se izbjegao taj problem dogovoreno je privremeno rješenje tkzv. „backstopa“, odnosno zadržavanje uspostavljenog  graničnog režima u određenom razdoblju nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a. No mogućnost izlaska bez sporazuma (tzv. „tvrdog Brexita“) u pitanje dovodi sve što se u međuvremenu pregovaralo,  pa i granični režim.
Brexit, tako, pored niza međudržavnih sporazuma sklopljenih sa članicama  Europske unije dovodi u pitanje i ugovor od Velikog petka koji ima međunarodni karakter ugovora između Ujedinjenog Kraljevstva i Republike Irske, odnosno same Europske unije.  Stoga, sve što će se dalje događati u Sjevernoj Irskoj tijekom provođenja Brexita više nije samo unutarnje pitanje Ujedinjenog Kraljevstva nego je i problem Republike Irske i cijele Europske unije.
 
Sasvim je izvjesno da će Brexit pokrenuti nove procese radikalizacije u Sjevernoj Irskoj i da će ponovo na scenu stupiti sljedbenica IRA-e koja se naziva „ Nova IRA“. Ona je proizišla iz disidentske „Prave IRA-e“(RIRA) koja je odbacila sporazum od Velikog petka i nastavila oružanu borbu, potpuno se distancirajući od krovne irske republikanske političke organizacije Sinn Feina. Svoje djelovanje počela je 2012. godine  od kada je izvršila veći broj terorističkih napada i ubojstava, uglavnom pripadnika katoličke populacije koji su u općoj neimaštini  Sjeverne Irske posao potražili u sastavu policije ili lokalnih tijela vlasti. Samo tijekom 2018. godine Nova IRA aktivirala je gotovo dvadesetak eksplozivnih naprava, izvela isto toliko oružanih napada na području cijele Sjeverne Irske. Istovremeno, na scenu se polako vraćaju i pripadnici protestantskih, rojalističkih paravojnih skupina koji su nevoljko pristali na primirje stvoreno sporazumom na Veliki petak, ali se nikada nisu demilitalizirali, predali oružje i odrekli se oružane borbe za očuvanje britanske vladavine Sjevernom Irskom. U novoj sjevernoirskoj  političkoj konfiguraciji izazvanoj Brexitom, republikanske paramilitarne postrojbe na čelu s Novom IRA-om svoje djelovanje opravdavaju otporom jednostranoj odluci Londona o napuštanju Europske unije i time promjenom graničnog režima s Republikom Irskom, a protestantski militanti pozivaju se na potrebu otpora oživjeloj Novoj IRA-i i, prema njima, negiranju suverenog prava Ujedinjenog Kraljevstva da napusti Europsku uniju i da režim granice sa Sjevernom Irskom uredi u skladu sa svojim interesima. Eskalacija sukoba i nasilja je neizbježna, ukoliko se politička zbivanja nastave u smjeru u kojem se danas odvijaju.
 
No u svemu tome uočljivo je da pitanje Sjeverne Irske, tamošnjeg  sigurnosnog stanja, režima granice s Republikom Irskom i mogućnost obnove sjevernoirskog sukoba mnogo više zabrinjava Europsku uniju od Ujedinjenog Kraljevstva. Razvidno je to već na prvi pogled pregledom medijskog izvještavanja. Dok britanski mediji hladno, gotovo nezainteresirano i naizgled fatalistički najavljuju mogućnost novih sjevernoirskih sukoba, dotle su kontinentalni europski mediji zaokupljeni pitanjem što će se nakon Brexita dogoditi sa Sjevernom Irskom i granicom s Republikom Irskom. Vodeći britanski političari, posebice zagovaratelji „tvrdog Brexita“, u svojim nastupima gotovo pristaju na mogućnost obnove sukoba, ponašajući se kao da je to unaprijed ukalkulirana mogućnost u agendi Brexita, a politički dužnosnici Europske unije s druge strane upozoravaju na ozbiljne posljedice koje bi mogle nastupiti eskalacijom nasilja u Sjevernoj Irskoj. Stječe se dojam da je zbog mogućih sukoba u Sjevernoj Irskoj, potaknutih Brexitom, daleko više zabrinuta Europska unija nego samo Ujedinjeno Kraljevstvo kojeg je Sjeverna Irska sastavni dio.
 
Uistinu, London ne izražava gotovo niti minimum zabrinutosti za mogući razvoj događaja u Sjevernoj Irskoj pa se može utemeljeno pretpostaviti da je taj problem zaista unaprijed predviđen strateškom agendom napuštanja Europske unije od strane Ujedinjenog Kraljevstva. S druge strane Europska unija je svjesna da bi obnova sjevernoirskog nasilja na kraju postala veći problem za samu Republiku Irsku i Europsku uniju nego za London koji zapravo nikad nije ni vjerovao u mogućnost mirnoga suživota u Sjevernoj Irskoj. Britanska politička, financijska i vojna elita oduvijek je računala da Sjevernu Irsku može držati u svojim rukama isključivo uz veću ili manju primjenu sile. Ono što danas radi „Nova IRA“ ili će raditi sutra, ima unaprijed pripremljeni odgovor britanskog sigurnosnog sustava. Jednostavnije rečeno i republikanski i rojalistički militanti imaju onoliko prostora za svoje djelovanje koliko im ga prepuštaju britanske obavještajne i sigurnosne službe, a koliko će im se slobodnoga  prostora omogućiti politička je odluka koja se donosi u skladu s trenutnim interesima Londona.
 
Britanska politička elita u ovome trenutku zaokupljena je provođenjem zadaća koje su im zadala središta financijske i gospodarske moći Ujedinjenog Kraljevstva oličena u londonskom City-u ( City of London) i koji su mnogo važniji od pitanja rata i mira u Sjevernoj Irskoj. Ujedinjeno Kraljevstvo predvođeno svojim financijskim interesima grčevito pokušava izaći iz Europske unije, uz manje ili više spretnu izvedbu svojih političara, kako bi sačuvalo svoje novostvoreno offshore carstvo poreznih oaza, što na svom matičnom  teritoriju, što na  svojih 14 prekomorskih teritorija. Procjenjuje se da je u britanskim financijskim institucijama, smještenim u tim poreznim oazama pod britanskom vlašću, počevši od Kanalskih otoka Man, Guernsey i Jersey do prekomorskih teritorija pod vlašću britanskih guvernera kao što su Britanski Djevičanski otoci, Bermudi i Kajmanski Otoci nalazi polog od 21 bilijun dolara. Za usporedbu, prosječni godišnji BDP Ujedinjenog Kraljevstva je oko 3 bilijuna dolara, a američki  vojni proračun prosječno se kreće od 600 do 800 milijardi dolara s posrednim troškovima, najvjerojatnije oko jedan bilijun dolara, a to je najveći vojni proračun svijeta vojno najmoćnije države svijeta. Može se samo zamisliti kolika se moć krije u raspolaganju svotom od dvadesetak bilijuna dolara. To je novac pokraden diljem svijeta od vlasti demokratskih i nedemokratskih režima, izvučen iz velikog broja država svijeta i upućen na pranje, glačanje i pohranu, nigdje drugdje nego u britansko novo carstvo poreznih oaza. Ono se prostire po cijeloj južnoj hemisferi od Kariba do Indijskog oceana i Pacifika. U njoj je čak i Hong-Kong, nominalno pod kineskim suverenitetom, ali koji punom parom za račun londonskog City-a pere uloženi novac, dakako, uz kinesku participaciju. Sadašnji, tobože demokratski pokreti u Hong-Kongu, nisu ništa drugo do poruka Londona Kini da Hong-Kong mora nastaviti tu ulogu za novu britansku imperiju ili je pak riječ o obračunu oko udjela u profitu. U svakom slučaju iza onih dirljivih pro-demokratskih prenemaganja na ulicama ne stoji ništa drugo nego financijski interesi, sučeljavanja i pogodbe zainteresiranih strana oko podjele plijena. Ujedinjeno Kraljevstvo  stvara novu tzv. Global Great Britain, koja se osloncem na tzv. anglo sferu – SAD, Australiju, Novi Zeland, i bliskoistočne saveznike kao što je Saudijska Arabija i saveznike iz indo-pacifičke regije nakon napuštanje Europske unije treba pozicionirati na starim trasama britanskog kolonijalnog carstva. Ta „Global Great Britain“ treba političkom i vojnom silom zaštiti britanske globalne interese i novostvoreno financijsko carstvo. Zato se, između ostalog, Ujedinjeno Kraljevstvo mora izvući iz Europske unije, koja polako ali sigurno, učvršćuje regulativu koja smanjuje mogućnost izbjegavanja poreza i ograničava opcije financijskim institucijama i tvrtkama koje u tome sudjeluju. Geoekonomski i geopolitički Ujedinjeno Kraljevstvo udružuje se s tradicionalnim pomorskim silama, prije svega sa SAD-om, koje trebaju obuzdati i pod svoju kontrolu staviti kontinentalnu Europu i Europsku uniju pod nepobitnim vodstvom Njemačke. To već sada, zajedno sa SAD-om, u velikoj mjeri i postiže. Sve što poduzima Trumpova administracija savršeno je precizno odrađeno i Njemačka, kao i njena Europska unija, polako se opkoljava i ekonomski guši, počevši od uvlačenja u ukrajinsku krizu na istoku do ratova u neposrednom susjedstvu na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, fabricirane i vođene tkzv. izbjegličke krize pa do rušenja nuklearnog sporazuma s Iranom i uvođenja sankcija nakon što su Njemačka i vodeće države EU s Iranom već ugovorile poslove vrijedne milijarde eura. Pri takvim geoekonomskim i geopolitičkim procesima, koji vrijede ne milijarde nego bilijune dolara, što za Ujedinjeno Kraljevstvo može predstavljati sigurnosno stanje u Sjevernoj Irskoj? Ono je za London gotovo potpuno nebitno pitanje koje će se rješavati i održavati pod kontrolom uz pomoć sigurnosnih i obavještajnih službi, a ako je potrebno i vojske.
 
Eskalacija sukoba u Sjevernoj Irskoj i djelovanje Nove IRA-e, što god ona činila, ne će nimalo utjecati na britanska središta financijske, a time i političke moći. Ne postoji ni minimum mogućnosti da to moguće nasilje primjerice umanji kreditni rejting Ujedinjenog Kraljevstva, koje bi, da je riječ o nekoj drugoj manje moćnoj državi taj isti rejting dovelo na razinu “smeća“. Moguće IRA-ino nasilje neće utjecati ni na smanjenje ulaganja u britanske financijske institucije i tvrtke, ni u prekomorske porezne oaze osigurane vojnom silom. Može utjecati samo na bijeg kapitala iz Sjeverne Irske, koja je ionako već gotovo opustošena. Prema Paddyju Gallagheru, glasnogovorniku Saoradha, republikanske stranke za koju policija tvrdi da je zapravo političko krilo Nove IRA-e, mirovni proces, započet sporazumom od Velikog petka, zapravo je „proces osiromašenja društva“. Gallagher za „ Foreign Policy“  od svibnja ove godine navodi: “I dalje patimo zbog nedostatka zaposlenja, nedostatka zdravstvene zaštite, nedostatka obrazovanja, nedostatka stambenog prostora. Dakle sva pitanja koja je trpjela zajednica prije 20, 30 ili 40 godina trpimo i danas. Iskreno, nije se ništa bitno promijenilo.“ Prema posljednjem popisu stanovništva  stopa nezaposlenosti katoličke populacije (8,8 posto) i dalje je viša od stope nezaposlenosti protestantske populacije (5,7 posto) u Sjevernoj Irskoj, a čak je i veća od stope nezaposlenosti u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu koja iznosi 7,5 posto. Ti podaci su još strašniji ako se pri izračunu nezaposlenosti uračunava smo  muška katolička populacija, kada se brojka penje na vrtoglavih 16,9 posto.
 
Dakle, naspram moći financijskog  carstva od dvadesetak bilijuna dolara za čije potrebe se stvaraju nove geostrateške agende i cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo žurno izvlači iz Europske unije uz jačanje vojne sile i pomorskih efektiva, stoji osiromašena i uništena Sjeverna Irska s ogromnom stopom nezaposlenosti, preplavljena drogom i beznađem i slomljena masovnom pojavom PTSP poremećaja izazvanih kumulativnim stresom. Za novo britansko carstvo koje se gradi IRA i Sjeverna Irska su sporedni problem. Tamo se, prema njihovom viđenju, obračunava lokalna sirotinja gdje je IRA trenutno zaokupljena likvidacijama katolika – izdajica koji se pridružuju lokalnoj policiji i upravi, a protestanti u svojim redovima proganjaju svoje izdajice koje šuruju s katolicima. U najgorem slučaju, i ako nasilje Nove IRA-e i djelovanje lojalističkih ekstremista  eskalira do razine onoga iz kraja 60.-ih i kraja 70.-ih godina prošlog stoljeća, nikakva šteta neće nastati za Ujedinjeno Kraljevstvo koje je postavljeno u novi ofanzivni hod djelovanja. Čak štoviše, novi oblik terorizma, pored sada prisutnog islamističkog, savršeno bi odgovarao vladajućoj britanskoj eliti, a tražen je i u cijeloj Europi. Jednostavno zato što vladajuća oligarhija i u Velikoj Britaniji i u Europi traži razlog jačanja represivnog sustava i svaka radikalizacija u biti joj odgovara. Radikalizacija i nasilje sasvim sigurno ne mogu ugroziti temelje moći onih koji vladaju nego im može samo otvoriti mogućnost boljeg i učinkovitijeg nadzora društva. Jednostavno rečeno vladajući neoliberalni gospodarski sustav koji razbija društvene zajednice i njihove  etičke i vjerske vrijednosti može se dalje održati samo sve širim uvođenjem autoritativnih elemenata u društveni i državni sustav, ili pak ratovima. To je, uostalom, budućnost Europe i Europske unije. Ujedinjeno Kraljevstvo i njegova središta financijske i gospodarske moći  kao i uvijek u povijesti to žele raditi na svoj način i, dakako, izvan sustava Europske unije. Zato britansku elitu ne zabrinjava režim granice s Republikom Irskom, niti mogućnost povratka sukoba u Sjevernoj Irskoj. Njihove službe, policija i vojska imat će što raditi i opravdavati svoje postojanje i London hladno računa da će se svi ti mogući problemi zapravo prevaliti na Republiku Irsku i Europsku uniju. Posljedično, to će biti još jedan izvor pritiska na Europsku uniju uz sve dosadašnje koji  su otvoreni u režiji Washingtona i Londona.
 

Mario Stefanov, https://www.geopolitika.news/analize/mario-stefanov-brexit-i-obnova-sjevernoirskog-sukoba-problem-londona-ili-eu/

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Ponedjeljak, 16/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1855 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević