Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Samo je Rusija može spasiti!

 
 
Armenija u velikom problemu, samo je Rusija može spasiti! Problem Gorskog Karabaha još nije riješen, a situacija postaje sve napetija. Armenija je strateški saveznik Moskve na južnom Kavkazu. Bez podrške Rusije i njenih sustava "Iskander", koji čuva njezine granice, male su šanse da bi opstala. Teško da će smjena vlasti u Erevanu tu nešto promijeniti.
https://gdb.rferl.org/1A9799F0-3057-4BE6-AA47-F08F61F95E84_w1023_r1_s.gif
Kavkaz - najnemirnija regija Rusije.Skoro čitave devedesete godine su prošle u smirivanju Čečenije, dok su u Dagestanu i danas svakodnevne antiterorističke operacije ruskih specijalaca. Ni izvan ruskih granica nikad nije mirno. Moskva je morala intervenirati u Gruziji 2008. godine zbog napada gruzijske vojske na njezine mirovnjake u Sjevernoj Osetiji. Zbog tako kompleksne situacije u ovom području, Armenija ima poseban značaj za Moskvu.
 
- To je jedini saveznik Rusije na južnom Kavkazu. Za Rusiju je to vjerojatno prioritetno pitanje na ljestvici sigurnosti. Prvo, postoje duboke historijske veze. U Armeniji je najveća ruska dijaspora koja igra važnu ulogu i u kulturnom i u političkom životu. To je i pitanje sigurnosti u južnim regijama koji su dosta problematični. Iako se na severu Kavkaza situacija značajno normalizirala, za Rusiju je i dalje to opasna regija i važno je prisustvo ruske vojske, između ostalog i izvan njezina teritorija - rekao je znanstveni suradnik Ruskog instituta za strateška istraživanja Konstantin Tasić.
 
Treba naglasiti da se na prosvjedima koji već 15 dana potresaju Armeniju ni u jednom trenutku nisu čule antiruske parole. Štoviše, Nikol Pašinjan, bivši oporbeni čelnik a od svibnja 2018. armenski premijer, obećao je da će stati u ODKB-u i Euroazijskom ekonomskom savezu. Pašinjan polazi iz tekuće situacije, kada sigurnost Armeniji mogu dati samo ODKB i Rusija. On u ovom trenutku nema manevarskog prostora. Ali ipak govori o skoroj budućnosti. Očigledno da će biti nekih promjena u zavisnosti od situacije. Međutim, s ruske točke gledišta, važno je ipak da on vodi računa o nacionalnim interesima Armenije i da će čuvati saveze koji su u interesu Armenije. To je stav za koji se ruska vlast zalaže na međunarodnoj areni - dodao je on.
 
Tasić podsjeća da Armenija u okviru ODKB-a dobiva vojnu pomoć, vojnu tehniku po cijenama za rusko tržište. Jedino ona od stranih država posjeduje operativno-taktički raketni sustav "Iskander" koji je bez uspjeha, između ostalih, više puta tražila Saudijska Arabija. Naravno, Erevan ga je dobio u izvoznoj konfiguraciji - dometa do 300 kilometara, ali i to je sasvim dovoljno da pogodi bilo koju metu svog glavnog neprijatelja - Azerbajdžana.
 
Gorski Karabah - nerješivi problem
 
Nestabilnost Armenije je sigurno obradovala njezine susjede, Azerbajdžan i Tursku, ali oni su bili zauzeti drugim stvarima, tako da zasad nisu mogli reagirati onako kako bi možda željeli. Azerbajdžan je upravo bio domaćin športskog natjecanja "Formula 1", za koji se dugo spremao, dok Turska ima pune ruke posla u Siriji.
- Oni sigurno prate što se događa. Međutim, logično je zbog Gorskog Karabaha da je Azerbajdžan zainteresiran da stvori što veće probleme Armeniji. Kao što vidimo, pragmatičnost pobjeđuje i on ne poduzima nikakve akcije. Bilo je priopćenja da se vrši pomicanje teške vojne tehnike u zoni konflikta, ali to nije potvrđeno i Ministarstvo obrane je to čak i kategorički negiralo - dodao je ruski analitičar.
 
Treba reći i da Ankara i Erevan još uvijek nisu uspostavile diplomatske odnose od raspada SSSR-a. Armenski narod, između ostalog, nikad nije oprostio Turskoj genocid koji je osmanska vojska izvršila nad Armencima u Prvom svjetskom ratu, a i prije njega, a i svestrana podrška Azerbajdžanu oko Gorskog Karabaha samo još više podgrijava međusobnu mržnju. Mnogi analitičari ipak smatraju da je u doglednoj budućnosti neminovna eskalacija sukoba oko Gorskog Karabaha. Situacija na terenu se izmijenila u odnosu na početak devedesetih. Armenija je tada uspjela otrgnuti 30 posto teritorija Azerbajdžana (Gorski Karabah), ali nije se uspjela tamo i demografski učvrstiti.
 
Azerbajdžanci su napustili ovo područje, ali i Armenaca je tamo sve manje. Zbog velikog siromaštva prisutna je velika migracija i u Bakuu, koji se zbog rasta cijena nafte ubrzano razvija ima sve više šansi da jednog dana povrati kontrolu nad ovim područjem. Podsjetimo, Armenija ima samo tri milijuna stanovnika (po statistici, ali je veliko pitanje koliko ih tamo zaista živi), dok Azerbajdžan ima više od devet milijuna.
 
Članstvo Armenije u ODKB-u, sustavi "Iskander", ruska vojna baza i ruski vojnici na granici s Turskom zadržavaju njezine susjede od nepromišljenih akcija. Svjestan je toga i oporbeni čelnik Nikol Pašinjan, zbog čega vodi računa kada govori o odnosima s Moskvom, iako mu je možda Zapad srcu bliži.
 

https://www.srbijadanas.com/vesti/svet/biti-ili-ne-biti-jermenija-u-velikom-problemu-samo-je-rusija-moze-spasiti-2018-05-07

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 951 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević