Za osam godina SAD će u Aziji stacionirati šest od jedanaest borbenih skupina nosača zrakoplova

Turneja šefa Pentagona Leona Panette po jugoistočnoj Aziji, a posebno njegov posjet Vijetnamu pokazuju kako SAD namjerava stvoriti sanitarni kordon oko Kine. Jedan od glavnih vanjskopolitičkih događaja prošlog tjedna bio je azijska turneja američkog ministra obrane Leona Panette. Šef Pentagona putovanje je započeo 2. lipnja u Singapuru, govoreći na konferenciji „Shangri-La dijalog“, posvećen pitanjima sigurnosti u Aziji. U svom govoru, Panetta je najavio novu pomorsku doktrinu Sjedinjenih Američkih Država: do 2020. godine Washington namjerava koncentrirati glavne snage svoje flote u Azijsko-pacifičkoj regiji.

  Leon Panetta

Danas su snage američke ratne mornarice podijeljene jednako između Atlantskoga i Tihog oceana. „Mi ćemo promijeniti omjer s 50/50 na 60/40 u korist Azije“, - rekao je Panetta. Prema njegovim riječima, a (tu će biti razmješten i najnoviji nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, koji će se pridružiti mornarici 2015. godine). Osim toga, američka vojska u regiji dobit će petu generaciju zrakoplova lovaca Joint Strike Fighter, podmornice za napad klase Virginia, koje mogu djelovati u plitkoj vodi, kao i nova sredstva za elektroničko ratovanje i novo visoko precizno oružje.

Govor Panette u cijelosti se uklapa u trend koji je odredio Barack Obama u studenom prošle godine na skupu APEC-a. Tada je američki predsjednik najavio prijenos glavnog fokusa američke vanjske politike s Bliskog istoka na Azijsko-pacifičku regiju, koja će se nakon prestanka krize definitivno pretvoriti u lokomotivu globalnog gospodarstva i već ostvaruje oko 60 posto globalnog BDP-a. Prvi korak u novoj strategiji „Pivot Asia“ bio je slanje u Australiju 2,5 tisuća američkih marinaca.

Barack Obama je tada posebno napomenuo kako nova američka strategija nije usmjerena protiv Kine. To je potvrdio i Leon Panetta u svom govoru u Singapuru. Ipak, stručnjaci se slažu da je jedini razlog za promjenu američke strategije rast kineske vojne moći. Tijekom proteklih 20 godina, vojni prorčun Kine rastao je u prosjeku 13 posto godišnje. Ove godine on će rasti po stopi od 11,2 posto - do 670 milijardi juana (106,4 milijarde dolara). Naravno, što se veličine obrambenih rashoda tiče, Kina zamjetno zaostaje od SAD-a - u 2013. fiskalnoj godini proračun Pentagona iznosit će 613,9 milijardi. No, Kina se približava razini koja će joj omogućiti pobjedu u malom lokalnom ratu u regiji: na primjer, da brani svoje interese u ugljikovodicima bogatom Južnom kineskom moru, koji Peking pokušava podijeliti sa susjedima, ili ometati SAD u obrani Tajvana ako kontinentalna Kina odluči vratiti otok silom.

Militarizacija Kine jako zabrinjava njezine susjede u regiji. Stoga ne čudi da je nakon svoga programskog govora u Singapuru Panetta prošli tjedan obišao ključne zemlje koje imaju problema s Kinom - Indiju i Vijetnam. Dok je u Indiji, koja s NR Kinom ima neriješene teritorijalne sporove, američkom gostu dano do znanja kako Delhi ne namjerava uključiti se u sukob s Pekingom, u Vijetnamu je bivši zakleti neprijatelj dočekan iznimno svečano. Štoviše, Panetta je posjetio luku Cam Ranh Bay, gdje se prije 50 godina nalazila američka vojna baza, a nakon pobjede komunista od 1979. godine bila je najveća inozemna baza SSSR-a (Moskva ju je konačno zatvorila 2001. godine zajedno s centrom Lourdes na Kubi). Šef Pentagona je izrazio nadu da će u bliskoj budućnosti američka ratna mornarica moći ponovno koristiti Cam Ranh Bay radi ophodnje u Tihom oceanu. Kod vijetnamskih domaćina ta izjava nije izazvala nikakve primjedbe.

Ako Amerikanci uspiju u smjestiti se u Cam Ranh Bayu, to može značajno ojačati njihovu poziciju u sukobu s Kinom. Stvar je naime u tome da se u luci nalazi radar koji može nadzirati kineski otok Hainan - najveću bazu kineskih podmornica opremljenih sa strateškim nuklearnim raketama.

Goran Bradović