Get Adobe Flash player
Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Erdoğan zaprijetio Europi vojskom migranata, Izetbegović ih prosljeđuje...

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Stjepan Lozo: »U NDH su Srbi provodili genocid nad...

Veliki političari nisu veliki za života

Veliki političari nisu veliki za života

Kissinger: Ali vjerujte, Vi ćete biti veliki čovjek...

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Mlada "lavica" sa selektivnim...

Svi krivi za loše, a

Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

Još ćemo svi biti krivi za nenormalnu PUKY-PLENKY...

  • Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    četvrtak, 17. listopada 2019. 14:24
  • Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:25
  • Veliki političari nisu veliki za života

    Veliki političari nisu veliki za života

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:17
  • Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:11
  • Svi krivi za loše, a

    Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:02

Otvorenje izložbe o Filmskoj komuni Rožava uz projekcije, diskusiju i seminar - 24. i 25. X. 2019.

 
 
Poštovani kolege i suradnici,
u četvrtak 24. listopada u 20 sati u Galeriji Nova otvara se izložba Oblici slobode grčke kustosice iLiane Fokianaki i Filmske komune Rožava, kolektiva osnovanog 2015. godine koji djeluje u autonomnoj regiji Rožava čije ime znači „zapad“ a odnosi se na zapadni dio Kurdistana (današnja sjeverna Sirija). Otvorenju će prethoditi predavanje i promocija knjige Jonasa Staala Umjetnost propaganda u 21. stoljeću u 18.30 sati, a kustosko vođenje izložbom zakazano je za 20:30 sati istoga dana. 
https://masspeaceaction.org/home/wp-content/uploads/2016/03/507647.jpg
U petak 25. listopada u 19 sati, u Galeriji Nova će se održati seminar Umjetnost kao kontra-hegemonija na kojem će sudjelovati umjetnici Jonas Staal, Milica Tomić i Marina Vishmid, a moderirat će ga iLiana Fokianaki. 
Popratni program izložbe Oblici slobode zaključit će se u utorak 12. studenog u 19 sati s Bitkom za Rožavu – diskusijom Jerka Bakotina i Nikole Kuprešanina te projekcijom epizode njihovog dokumentarnog serijala Kurdi posvećene kurdskom revolucionarnom pokretu u Siriji. 
Izložba će biti otvorena do 30. studenoga. (h.f.)

Aleksandar Vučić najavio otvaranje veleposlanstva u Erevanu

 
 
U Beogradu je bio u posjetu armenski predsjednik Armen Sarkisjan. U razgovoru s srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem dobio je obećanje srpskoga predsjednika da će Srbija otvoriti veleposlanstvo u Erevanu, te da će doći do ukidanja viza za armenske građane u cilju »daljnjeg jačanja prijateljstva armenskog i srpskog naroda«, kako je rekao Vučić.
https://www.predsednik.rs/images/2019/10/04/gol6067-1200x0.jpg
Vučić je nakon razgovora s predsjednikom Armenije Sarkisijanom ukazao da će realizacija makar samo dijela svega onoga o čemu su razgovarali značajno ojačati prijateljstvo dviju država. Vučić je naglasio da su politički odnosi dviju država veoma dobri i naveo da Armenija razumije srpsku situaciju glede Kosova, dok se Srbija »trudi da ima dobro balansiranu poziciju i uvijek podržava mirno rešenje problema koji postoje u regiji u kojem je Armenija«.
 
„Veze koje spajaju naše narode su ogromne. Ljudi možda ne znaju da je glazbu za pjesmu ’Vostani Serbije‘ komponirao Vartkes Baronijan. Ja sam najviše znao o Tigranu Petrosjanu, šahovskom velemajstoru, ali i o drugim Armencima, kao što je bio Charles Aznaviura“, kazao je Vučić. On je prenio da Armenija ima brojnu dijasporu, samo u Rusiji tri milijuna ljudi, da su to vrijedni i moćni ljudi i dodao da bi mogli surađivati po pitanju dijaspore i naći zajedničke projekte. (v.h.)

Hrvatskoj ne odgovaraju kineske moguće političke projekcije poput ulaganja u Kumrovec

 
 
Kina je u nezadrživom zaletu, najstarije Carstvo koje je sebe sa pravom zvalo Središnjim carstvom (točnije kraljevstvom koje je centar svijeta); kineska riječ zhong znači sredina - natpis se javlja u XVII. st. pr. Krista. Ne bude li kakvih većih sukoba Kina bi trebala do 2030. preuzeti štafetu prve sile od SAD-a. U takvoj konstelaciji nemiri u Hong Kongu stvaraju nelagodu, jer kazao je Napoleon "kada Kina kihne svijet se trese".
https://i.cbc.ca/1.5228914.1564416135!/cpImage/httpImage/image.jpg_gen/derivatives/16x9_780/hong-kong-protests.jpg
Hong Kong 2019. - komunističke represivne metode u bivšoj britanskoj koloniji
 
Ne ulazeći u analizu razloga sukoba, tj. što prosvjednici žele, imaju li podršku građana Hong Konga, jesu li umiješane strane obavještajne službe, koji kompromis može ponuditi središnja vlada, što dobivaju ti prosvjednici blokiranjem Zračne luke ili zgrade općine, koje frakcije postoje među njima itd. pozabavit ćemo se širom slikom. U slučaju da prosvjednici nastave hvatati tigra za rep kineska Vlada morat će izvagati pluseve i minuseve. U slučaju popuštanja Tibet, muslimanski Ujguri, liberali, mladež, športski navijači, anarhisti… mogu započeti sa incidentima, pa i sabotažama koje bi pogodile sigurnost, promet, kapital i to u trenutku kada ekonomija i standard rastu a država otvara nova tržišta, saveze i energetski se osigurava preko Rusije, Pakistana, Irana, Saudijske Arabije itd.
 
Neka je prosvjednika 1 posto, na državu od 1 milijardu i 380 milijuna to je puno, to je skoro 14 milijuna ljudi. Moguć je, pa i očekivan ukoliko se stanje u Hong Kongu ne smiri, aktivni kineski protuodgovor na geopolitički ili socijalno osjetljivim točkama Zapada. Ako se autoritet središnje vlasti zaštiti strogim mjerama zemlje Zapada ne će nametnuti zajedničke sankcije, ali će to omesti (zavisno o stupnju nasilja) odnose s EU-om. Države jugoistočne i istočne Azije voljele bi imati koristi od kineskoga rasta,ali se istodobno pribojavaju Kine i njenoga malčice prevelikoga gospodarskoga pojasa, osobito se to odnosi na poluautonomni kineski Tajvan. Stječe se dojam da je ovo pritisak na meki kineski trbuh u najnezgodnije vrijeme dugoročnih pregovora sa SAD-om o uvoznim carinama, poljoprivrednim proizvodima, geopolitičkoj dominaciji i bazama u Južnokineskom moru, a Donald Trump je više puta dokazao da je vrlo umiješan trgovac i da razumije pravila igre.
 
Sigurno je da će Kina pokušati postići kompromis sa prosvjednicima i da će njene akcije imati legitimni karakter, te da nasilje nastupa (ako nastupi) stvarno tek kao ultima ratio. Mislim da poduzetni i školovani ljudi imaju u Kini priliku graditi bolju budućnost, ali isto tako vjerujem da su korupcija i centralizam iritantni. (Upravo je Francuska dobila revoluciju zbog arogantnog i nefleksibilnoga sustava, iako su stanovnici Francuske živjeli daleko bolje negoli njihovi suvremenici u Engleskoj i njemačkim zemljama.) Sjetimo se i kineske želje da određuje čak i podobne katoličke biskupe, na što je Vatikan nevoljko pristao. Kineska ekonomija svoj programirani rast je napravila donekle suprotno idejama slobodnog tržišta, naime po uzoru na Nijemce i Japance XIX. stoljeća planski su podizali industrijske grane i subvencionirali ih.
 
Hrvatska može samo biti zadovoljna kineskim pametnim ulaganjima u infrastrukturu, tj. hrvatske ceste, željeznice, luke koje su ujedno i ulazna točka kineske robe u Europu. Kada je Put svile funkcionirao tada su počeli cvjetati i Venecija i Dubrovnik i mamelučki Egipat. Ipak ne zaboravimo da bi hrvatske državne vlasti trebale dati (kad tad hoće) do znanja Kini da jesmo zadovoljni njihovom neutralnošću u sukobu na prostoru bivše SFRJ, ali da ne ćemo ljubazno gledati na eventualne političke projekcije koje bi proizlazile iz kineskih kulturnih projekata tipa Kumrovec, Valter, Krvavčev "Most" u Sarajevu; to je ideološko miješanje u unutarnje stvari Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Jer političko jugoslavenstvo i marksizam su koštali Hrvatsku jako puno i mi smo pravom osjetljivi na recidive i propagandu prošlosti, što naravno ne isključuje argumentirani razgovor među znanstvenicima povijesne struke.
P.S. Kina posjeduje više od 1,1 trilijuna valute dolara. Trilijun je 1 sa osamnaest nula.
 

Teo Trostmann

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Utorak, 22/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1425 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević