Kako je "malo mita" moglo srušti veliku socijalističku Jugoslaviju
Kojem je jugoslavenskom sloju pripadao Josip Kregar? Eliti ili onom...
Novi "Most mladosti" u Vukovaru
Crvena vukovarska vlast olako prešla preko volje svojih...
Dugi niz godina Jakovina uživa zaštitu Mesića, Lončara i sličnih negativaca u našoj nacionalnoj tragediji
Bila je zgodna prilika da Josipović u Jasenovcu posmrtno odlikuje Edmunda...
Molitva za umirući Sabor
Nakon dolaska na vlast Kukuriku koalicije krajem 2011, Sabor je skoro u...
Pederski atentat usred Zagreba
Homofobična manjina osokoljena ponašanjem...
-
Kako je "malo mita" moglo srušti veliku socijalističku Jugoslaviju
četvrtak, 16. svibanj. 2013. 07:59 -
Novi "Most mladosti" u Vukovaru
srijeda, 15. svibanj. 2013. 15:06 -
Dugi niz godina Jakovina uživa zaštitu Mesića, Lončara i sličnih negativaca u...
utorak, 14. svibanj. 2013. 21:17 -
Molitva za umirući Sabor
petak, 17. svibanj. 2013. 08:45 -
Pederski atentat usred Zagreba
četvrtak, 16. svibanj. 2013. 10:39
Turski manevar ili korak prema demokraciji
Nakon gotovo tri desetljeća krvavih borbi čini se da se nazire rješenje kurdskog konflikta. Uhićeni čelnik PKK-a pozvao je na primirje. Sada bi mogli započeti pregovori u Ankari.
Abdullah Öcalan
More šarenih zastavica vihorilo se na proljetnom suncu. Stotine tisuća ljudi od kojih su mnogi bili odjeveni u boje kurdske zastave, okupili su se prošli tjedan u Diyarbakiru na jugoistoku Turske kako bi proslavili kurdsku novu godinu (Newroz). Okupljeni građani također su mahali zastavama sa slikom Abdullaha Öçalana, osnivača Kurdske radničke stranke (PKK). Ovaj put dogodilo se nešto senzacionalno: sve je proteklo mirno, a Öçalan je iz svoje zatvorske ćelije pozvao na okončanje oružanog kurdskog konflikta. Ove godine trebale bi se okončati borbe.
Još prošle godine već je samo iskazivanje simpatije prema PKK-u i njegovom šefu bila provokacija na koju bi policija uglavnom reagirala šmrkovima i suzavcima. Međutim, sada su vlasti znale da im je mnogo toga na kocki: u Diyarbakiru je objavljen Öçalanov poziv na primirje kojim bi se nakon gotovo 30 godina i 40.000 stradalih mogao okončati kurdski rat. Ankara je reagirala pozitivno. Parlamentarni zastupnici iz kurdskog BDP-a pročitali su Öçalanovu izjavu prvo na kurdskom, a potom na turskom, što je prijašnjih godina bilo nezamislivo. „Započinje nova era“, naglasio je Öçalan u svojoj izjavi. PKK bi trebao položiti oružje i povući svoje borce iz Turske. Od sada bi se umjesto oružju prednost trebala dati politici. Öçalan je u svojoj izjavi također formulirao konkretne zahtjeve od države, a to je u prvom redu prestanak diskriminacije Kurda. Taj poziv u prvom je redu bio upućen parlamentu koji trenutno radi na novom turskom ustavu.
Rüstem Erkan, sociolog na Sveučilištu Dicle u Diyarbakiru, smatra da je Öçalanova izjava prvi korak u smjeru definitivnog razoružanja PKK-a. Znakovito je to da u njoj nije sadržano ništa što ne bi potpisala i sama turska vlada. „U mnogim dijelovima Öçalanova izjava se podudara sa stavovima vlade“, poručio je sam Erdogan i dodao: „Čim PKK provede Öçalanove naredbe, ozračje u Turskoj će se promijeniti. Čim PKK obustavi napade, i turska će vojska prekinuti svoje operacije. Po prvi put od početka kurdskog ustanka 1984. suprotstavljene će strane pregovarati s pozicije da se kurdski problem može riješiti političkim putem. Po prvi put objema je stranama u interesu da se postigne rješenje.
Erdogan želi postići rješenje prije lokalnih, parlamentarnih i predsjedničkih izbora koji će se održati u naredne dvije godine, a Öçalan je shvatio da je turska država uistinu spremna na političke ustupke, ali je također prepoznao priliku da se kao mirotvorac uđe u povijest. Ipak je država osnivača PKK-a priznala kao partnera za pregovore, a time i kao predstavnika Kurda. Nakon uspostave mira očekuje se da bi se borci PKK-a mogli povući iz Turske do kraja godine. Erdogan je već obećao pobunjenicima sigurnost prilikom povlačenje. Obični vojnici PKK-a bi se prema planu mogli vratiti u tursko društvo, a za ključne ljude u zapovjedništvu kao moguće se rješenje spominje egzil.
Za razliku od vremenskog okvira za povlačenje vojnika PKK-a koji je posve jasan, u pogledu doprinosa države mirovnom procesu postoje brojne nejasnoće. Öçalan, PKK i kurdska stranka BDP traže da se Kurdima kao najvećoj etničkoj manjini u zemlji (21 milijun) zajamče kulturna i politička prava, što bi se moglo propisati novim ustavom. Vlada općenito govori o jačanju demokracije za sve građane, ali nije spremna prihvatiti da se Kurdima omogući eksplicitan posebni status ili regionalna autonomija.
Susanne Güsten, Die Presse, Beč
Dodaj novi komentar























