Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Njemačka politička scena ne će više biti samo na klackalici CDU-SPD

 
 
Nakon već poznatih rezultata izbora u Berlinu F.A.Z. (Frankfurter Allgemaine Zeitung) je jedan svoj članak naslovio sa „Slavlje gubitnika“.  I doista rezultati, a oni su sljedeći: SPD 21,6 posto, CDU 17,6, Linke (Lijevi) 15,6, Zeleni 15,2, AFD 14,2 FDP 6,7 Pirati 1,7 i ostali 7,4 posto upravo to govore. SPD je u odnosu na izbore 2011. izgubio 6,7 posto, CDU 5,7, Linke su porasli 3,9, Zeleni pali 2,4, AFD od nule došao na 14,2, FDP porastao za 4,9 posto, Pirati pali za 7,2 i ispali iz vlasti, a i ostalih koji ne prolaze prag bilo je jedan posto manje. Vladajuća koalicija SPD-CDU zajedno je izgubila 12,4 posto glasova i nikada u Berlinu nisu bili slabiji, a oslabili su i „zeleni“. CDU je u postotku u Berlinu prošao i slabije nego na pokrajinskim u pokrajini Mecklenbrug -Verpommern gdje je dobio 19 posto.
https://i.guim.co.uk/img/media/a26e21195870b5aa689b856fb8703ea657c4e402/0_295_3500_2100/master/3500.jpg?w=620&q=55&auto=format&usm=12&fit=max&s=36514b3017728efbb531a7ebaf48d90e
Nakon izbora u Berlinu svi se veseli osim Angele Merkel
 
Njemački medijski analitičari „ubijaju“ se u analizama kojima pokušavaju dokučiti fenomen uspjeha AfD-a. Uglavnom su složni kako je riječ o populističkoj stranci, najblaže zatim rasističkoj - sve do neonacistčke. Sad ih već i priličan broj, većina, za njihov uspjeh okrivljuje Angelu Merkel i njezino otvoreno iz rujna prošle godine „Mi to možemo“, naime primiti izbjeglica koliko je potrebno. Radi se o krahu njezine politike ekstremne dobrodošlice izbjeglicama. Ni ona to više nikada ne bi izustila, kad bi mogla vrijeme vratiti unatrag, izjavljuje nakon berlinskih rezultata. Samokritizirajući nije se čak usudila ni ponoviti tu ekstremnu rečenicu - a rečenica je proizašla, iz čega ako ne iz – „političkog centra“, u prenesenom i u doslovnom smislu, svjetskog vladajućeg centra?   
 
Oni pokazuju veliku krizu velikih njemačkih stranaka, „narodnih“. Razlika između CDU-a i „lijevih“ i „zelenih“ u Berlinu je minimalna dva-tri posto, a berlinska politička scena skroz je zamućena - nema pravih pobjednika. Sad se berlinska vlast mora formirati od najmanje tri stranke, a u igri su i dedeerovski postkomunisti, koje će vjerojatno, kao vrstu ekstremne ljevice, moći izbjeći bilo uz pomoć liberala koji su se ovdje vratili na scenu, ili uz pomoć „zelenih“. Na tu krizu posebno ukazuje činjenica kako je AfD uspio, najviše među svima, mobilizirati one birače koji nisu sudjelovali na nekoliko prethodnih izbora (tzv. „nebirači“) očito razočarani i SPD-om i CDU-om, točnije, njihovom sličnošću, ponajviše u svjetonazorskim pitanjima, ili drugačije, njihovom  politikom „centra“. „Siti“, štoviše  bogati, zaposleni… Nijemcima očito nešto fali, a to je izvan sfere potrošnje, hedonizma… možda u području duhovnoga,  identitetskog, tko će znati. Oni im, stranke, podignu gospodarstvo, a birači, sram ih bilo, nezadovoljni, do razine da ne će ni izlaziti na izbore, a kad izađu glasaju protiv, „nelogično“.  
 
Druga činjenica koja iznenađuje njemačke, uglavnom lijevo-liberalne, analitičare jest i podatak da tamo gdje glasove gube „Lijevi“, oni odlaze – „desnima“, AfD-u. Meni se nekako čini kako je to ponovno otkrivanje „tople političke vode“. Jer kad bi samo malo zavirili u, recimo, njemačku povijest našli bi to isto, no to ne žele ni vidjeti, nikako se na to podsjetiti. CDU se ljulja, s njim i SPD. Ne očekuje se doduše njihov potpuni poraz na narednim parlamentarnim izborima, ali je sasvim izvjesno kako njemačka politička scena ne će više biti samo na klackalici CDU-SPD s potpornjem od liberala (ili zelenih), već puno kompleksnija. Koliko će tu klackalicu spasiti Merkeličina  buduća „rikverc politika“, koliko će ona biti vjerodostojna Nijemcima, bit će zanimljivo promatrati.
 

Mato Dretvić Filakov

Skupina ima za cilj služiti jačanju europske stvari u razdoblju nedoumica i oklijevanja

 
 
János Áder je s predsjednicima sudjelujućih zemalja pregovarao o mogućnostima povećanja povjerenja u Europsku uniju. U Plovdivu u Bugarskoj u srijedu je počeo dvodnevni susret grupe Arraiolos koja okuplja predsjednike europskih zemalja. Predsjednici će raspravljati o pitanjima koji se odnose na kontinent.
http://www.dteurope.com/images/diplomacy_life/news/large/112/arraiolos_001.jpg
Grupu Arraiolos osnovao je 2003. godine tadašnji predsjednik Portugala Jorge Sampaio uz sudjelovanje predsjednika europskih zemalja koji su na čelu parlamentarnih republika. Grupa je svoje ime dobila po portugalskomu gradiću u kojem je održan prvi susret. Predsjednici šest tadašnjih država članica EU-a, odnosno država koje su kasnije postali članicama: Portugala, Njemačke, Letonije, Mađarske, Poljske i Finske sudjelovali su na prvom sastanku, koji je, kako je to domaćin službeno izjavio, „za cilj imao služiti jačanju europske stvari u razdoblju nedoumica i oklijevanja“, to jest neposredno prije proširenja. Deklarirani cilj više-manje redovitog godišnjeg sastanka predsjednika koji ne sudjeluju u izravnoj izvršnoj vlasti i dalje je rasprava o temama vezanim uz europsku suradnju. Predsjednici Italije i Austrije kasnije su se pridružili razgovorima. Na susretu održanom 2011. u Budimpešti kao pozvani gost sudjelovao je i predsjednik Slovenije, a na susretu održanom 2013. u Krakovu bili su prisutni i predsjednici Estonije i Bugarske.
 
Gosti bugarskoga predsjednika Rosena Plevnelieva u Etnografskom muzeju u Plovdivu pored mađarskog predsjednika Jánosa Ádera bili su i predsjednici Njemačke Joachim Gauck, Finske Sauli Niinistö, Slovenije Borut Pahor, Malte Marie Louise Coleiro Preca, Italije Sergio Mattarella, Latvije Raimonds Vejonis, Poljske Andrzej Duda i Portugala Marcelo Rebelo de Sousa. Na sastanku su predsjednici konzultirali o tomu kako se uz jačanje međunarodne nesigurnosti i rastuće rizike može povećati povjerenje u EU.  Predsjednici u Sofiji nastavljaju raspravu, a razgovarat će o promjenama situacije na Balkanu kao i o tomu kako bi se ta regija iz poprišta sukobljavanja interesa velesila mogla odmaknuti prema jedinstvenoj Europi. Članovi grupe Arraiolos potom će održati konferenciju za medije.  
 
Bugarski je predsjednik u uvodnom govoru – koji je objavljen na njegovu portalu – rekao: živimo u vremenima kada je sve veći broj kriza koje međunarodno okruženje čine sve nepredvidljivijim, a ljudi osjećaju tu nesigurnost, nepredvidljivost. Od političara se očekuje da riješe, a ne da dalje otežavaju te probleme – ukazao je. Izrazio je mišljenje da je poljuljano povjerenje ljudi u institucije EU-a te da treba vratiti to povjerenje, jačajući temelje europskoga projekta. Rosen Plevneliev je, vezano uz Balkan, rekao kako regija prolazi kroz povijesnu pretvorbu, njegove države karakteriziraju suradnja i prijateljstvo, no i dalje je treba podupirati na putu europskoga i demokratskog razvoja.
 

MTI, Magyar Hírlap

Ništa od norveškog teritorijalnog poklona Finskoj

 
 
Unatoč prethodnim najavama kako će Norveška susjednoj pretežno ravničarskoj Finskoj za 100. rođendan neovisnosti pokloniti planinski vrh, norveški ministar vanjskih poslova Børge Brende odbacio je takvu mogućnost kazavši kako bi takav potez prouzročio mnoge pravne zavrzlame.
http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2015/12/18/22/2F7E7ECD00000578-0-image-a-23_1450478671933.jpg
Norveški šef diplomacije odbacio je mogućnost nesvakidašnjeg rođendanskog poklona proteklog vikenda upravo u Finskoj koju je službeno posjetio u pratnji norveškog kraljevskog para. Brende, kako citira visokotiražni finski list na švedskom jeziku Hufvudstadsbladet, izjavio je da je Finska 'jedna od najbližih norveških prijatelja kojoj će Oslo u povodu obljetnice prirediti fantastičan poklon, no to nikako ne može biti dio teritorija čime bi se izazvao niz pravnih i pograničnih problema'. Podsjetimo, norveška je vlada donedavno razmatrala prijedlog da u povodu stote obljetnice finske neovisnosti državnosti toj susjednoj državi pokloni planinski vrh kako bi zemlja tisuću jezera dobila najvišu planinu.
 
Da je kojim slučajem prijedlog usvojen, Norveška bi morala pomaknuti državnu granicu za nekoliko desetaka metara, no u Oslu su tada smatrali kako takvo što nije problem budući da s Finskom održava odlične susjedske odnose te kako je poklanjanje planinskog vrha Halti visokog 1.324 metra za 100. obljetnicu neovisnosti najmanje što jedan susjed može pokloniti. Prijedlog je početkom ljeta na razmatranje uzela norveška premijerka Erna Solberg koja je u razgovoru za državnu televiziju kazala kako još nije donijela konačnu odluku, ali kako sve ukazuje na to da bi Finska iduće godine kada proslavlja obljetnicu mogla dobiti nesvakidašnji poklon.
 
Inicijativu je, inače, pokrenuo norveški geofizičar Bjørn Geirr Harsson koji smatra kako pretežno ravničarska Finska zaslužuje imati vrh viši od 1.000 metara. Halti se nalazi duboku unutar Arktičkog kruga u području u kojem su granice dviju država zacrtane još 1750. godine.
 

V. Ma., http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/444053/Nista-od-norveskog-teritorijalnog-darivanja-Finske.html

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Subota, 22/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1065 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević