Get Adobe Flash player
Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

Svjedočenje vlasnika Agrokora u DORH-u 7. lipnja...

Rada-Lambada protiv hrvatske države

Rada-Lambada protiv hrvatske države

Petokolonaška izdajnička djelatnost pored spomenika Oca...

Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

Oberschnell-ovska revizija titoizma!     „Ako...

I politička trgovina ima vijek trajanja

I politička trgovina ima vijek trajanja

Smiju li nam se oni s povlaštenim saborskim mirovinama na...

Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

Komedijaška predstava s pokušajem tobožnjeg utvrđivanja...

  • Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

    Ivica Todorić pojašnjava grupu Borg

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 12:36
  • Rada-Lambada protiv hrvatske države

    Rada-Lambada protiv hrvatske države

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:27
  • Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

    Brod 'Galeb' - simbol Titine diktature

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 12:27
  • I politička trgovina ima vijek trajanja

    I politička trgovina ima vijek trajanja

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:22
  • Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

    Ministar Marić je kriv zato što je uspješan

    četvrtak, 13. prosinca 2018. 06:18

Madison je pobijedio zadnje britanske ratnike, Trump također mora pobijediti svoje protivnike

 
 
Sjedinjene Američke Države proživljavanju veoma burne i važne dane. Izbor Donalda Trumpa na čelo najjače svjetske države u svakom pogledu vratio je analitičare raznih vrsta daleko u američku prošlost. Sve do Jamesa Madisona, četvrtoga američkog predsjednika.
James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. - Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809.-1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava.
 
Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav - koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupniku prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights.
 
Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine.
 
Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa - izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma - Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica.
 

Tomislav Pavelić

Amerika može preživjeti Trumpa, Zapad ne može

 
 
Malo toga u ravnoteži ovlasti primjenjuje se na vođenje diplomacije i vanjske politike. Povijest može skrenuti s puta. To se dogodilo 1914., kada je prvo doba globalizacije progutao plamen Prvoga svjetskog rata, zatim 1930-ih, kada su gospodarske nevolje, protekcionizam i nacionalizam potaknuli rast fašizma u Europi. Izborna pobjeda Donalda Trumpa najavljuje još jednu takvu opasnu promjenu stanja. Može biti da je Amerika otporna i dovoljno autarkna da preživi Trumpovo predsjedništvo. Osnivači republike predvidjeli su opasnosti populističkih strasti. James Madison za prvi cilj ustava postavio je „slamanje i kontrolu nasilja  frakcija“. Za Madisona je frakcija bila moć bilo koje skupine „ujedinjene i pokretane nekim zajedničkim impulsom strasti“ da dođe na vlast na račun svojih sugrađana. Složen sustav podjele vlasti postoji kako bi blokirao put prema takvoj tiraniji.
https://www.whitehouse.gov/sites/whitehouse.gov/files/images/first-family/04_james_madison.jpg
James Madison
 
Čitajući ovaj tjedan ponovno Federalist broj 10, možda najslavniji esej  Federalističkih spisa, očito je da je Madison na umu imao Trumpa kada je pisao o potrebi čuvanja unije od unutarnje pobune. Novi predsjednik kazao je da želi ušutkati medije, mučiti zatvorenike, ne dozvoliti ulaz muslimanima, istjerati milijune doseljenika i ulagivati se Vladimiru Putinu. Bijeli supremacisti hvalili su ga, a dobio je nagradu iskopavajući rasne zloduhe.
 
Madisonova pažljiva podjela vlasti između triju grana savezne vlade trebala bi spriječiti najgore predsjednikove ekscese. Snažno sudstvo stvara zaštitu od samovolje vlasti. Šefovi vojske odbit će kršiti zakone protiv mučenja. Na nuklearnom obaraču postoji sigurnosni zapor.  Kongres možda jest republikanski, ali on će se sigurno usprotiviti napredovanju predsjedničke autokracije. Ah, da, s obzirom na njegov karakter, temperament i nepoznavanje istine uvijek je moguće da će za Trumpa stvari loše završiti. Ali tragedija Amerike - a kako bi se drukčije mogao opisati ulazak u Bijelu kuću čovjeka čija se politika tako hvalisavo temelji na predrasudama i mržnji - tragedija je i Zapada.
 
Liberalni međunarodni poredak ne počiva samo na ekonomskoj vitalnosti i vojnoj snazi. Učvršćuje ga i niz vrijednosti univerzalne privlačnosti. Sloboda, vladavina prava, ljudsko dostojanstvo, tolerancija, pluralističke institucije; sve to sada prezire novi predsjednik  najjače države na svijetu. Liberalna demokracija na taj je način delegitimizirana. Kakav god bio smjer američke politike, šteta nanesena savezu država koje su oblikovale svijet nakon 1945. nepopravljiva je. Malo što u Madisonovu sustavu ravnoteže ovlasti primjenjuje se na vođenje  diplomacije i vanjske politike.  Barack Obama – kao i svi drugi predsjednici - pokazao je kako je mjesto Amerike u svijetu stvar izbora onoga tko sjedi u Ovalnom uredu.  
Globalni sustav koji je koncipirao SAD već se neko vrijeme raspada.  On neće preživjeti povlačenje američkog vodstva. Financijski slom 2008., stagnacija plaća, stroga štednja i razočaranost slobodnom trgovinom pokopali su liberalni ekonomski konsenzus. A Trump je sada obećao da će razmonitrati političke stupove starog poretka. „Najprije Amerika“ promovira agresivan izolacionizam - pristup međunarodnom poretku koji se temelji na moći, a ne na vladavini prava. Najuža interpretacija nacionalnih interesa dolazi prije šire međunarodne sigurnosti.
 
Trump je zadovoljan što predsjeda raspadu američkog sustava saveza, Europu ostavlja izloženu Putinovu revanšizmu, a istočnu Aziju ambicijama prodorne Kine. Japan i Južna Koreja, predložio je, možda će htjeti same proizvoditi svoje nuklearno oružje. Možemo biti sigurni da će, ako održi obećanje da će raskinuti međunarodni sporazum o nuklearnom oružju s Iranom, Teheran vrlo brzo proizvesti svoju bombu.
 
Druge demokracije suočene su sa svojim vlastitim populističkim pobunama. Demagozi po Europi hvale Trumpov uspjeh. Čelnica ksenofobne francuske Nacionalne fronte Marine Le Pen nada se da će kao i on uspjeti u natjecanju za Elizejsku palaču iduće godine. Mađarska i Poljska pale su u ruke desničarskog nativizma.  Britansko glasovanje o dolasku iz EU-a velikim je dijelom bilo izraz gnjevnog engleskog nacionalizma.
 
Trump ide dalje odbijajući temeljnu ideju Zapada – da najbogatije svjetske demokracije mogu nadgledati pošten i inkluzivan sustav temeljen na pravilima kako bi se osigurao globalni mir i sigurnost.  Kooperativni internacionalizam treba zamijeniti kompetitivnim nacionalizmom. Opasnosti će sada dakle dolaziti brzo i u velikom broju. Koliko slobodne Europe može preživjeti povlačenje američkog sigurnosnog kišobrana? Hoće li se Rusiji dozvoliti da obnovi utjecaj nad bivšim komunističkim državama u istočnoj i srednjoj Europi?  Tko će čuvati mir u Istočnom i Južnom kineskom moru?  Koliko je siguran i stabilan svijet organiziran oko interesa šačice velikih sila, i sukoba među njima? Amerika će na kraju odbaciti smrtonosnu mješavinu nativizma i protekcionizma koja je Trumpu pomogla da pobijedi na ovim izborima. Ali Zapad je izgubio svoga zaštitnika, a demokracija svoga zagovornika.
 

Philip Stephens, Financial Times, London

Gospodarski planovi Donalda Trumpa

 
 
Smanjenje poreza i protekcionizam neki su od gospodarskih planova Donalda Trumpa. Najprije sniženje poreza. Tim su obećanjem i neki drugi predsjednici prije Donalda Trumpa osvajali glasove birača. Sad će ga birači ocjenjivati po tom obećanju. Ovisno o visini primanja, američki građani ubuduće bi trebali plaćati porez na dohodak po stopi od 10, 20 ili 25 posto. Istovremeno bi trebali profitirati i oni koji najmanje zarađuju i oni s najvećim primanjima. Samci s primanjima manjim od 25.000 dolara i bračni parovi s primanjima manjim od 50.000 dolara ubuduće ne bi uopće trebali plaćati porez na dohodak. A za one s najvećim primanjima porezna bi stopa  sa sadašnjih 40 posto trebala biti smanjena na 25 posto.
http://all4desktop.com/data_images/original/4233838-germany.jpg
Ako Trump uspije svoju poreznu reformu progurati u Kongresu, više od polovice američkih kućanstava (ima ih oko 120 milijuna) ne će od 2017. uopće plaćati porez na dohodak. I to nije sve. Porez na prihod poduzeća trebao bi biti smanjen sa sadašnjih 25 posto na 15 posto, a porez na nasljedstvo potpuno ukinut.
 
Nije zato čudo da financijski stručnjaci strahuju od dramatičnih posljedica za američki državni proračun zbog milijardskog smanjenja poreznih prihoda. Ovisno o tomu kako rigorozno će Trump provoditi svoju poreznu politiku, moguće je smanjenje poreznih prihoda između 2,6 i 3,9 bilijuna dolara u idućih deset godina, upozorio je nedavno institut Tax Foundation u američkom glavnom gradu Washingtonu. Gospodarske savjetnike budućeg američkog predsjednika te brojke ne uzbuđuju. Manjak poreznih prihoda nadoknadio bi se postupnim oporezivanjem prihoda u inozemstvu koje ostvaruju američki koncerni kao Apple, Amazon ili General Electric, a koji zahvaljujući rupama u zakonu potpuno legalno izbjegavaju plaćanje poreza u SAD-u. Te rupe  bile bi zatvorene. Osim toga, smanjenje poreza potaklo bi rast američkoga gospodarstva i time donijelo dodatne prihode, kažu Trumpovi savjetnici Wilbur Ross i Peter Navarro.
 
Globalizacija samo po američkim uvjetima
 
Nakon preuzimanja dužnosti predsjednika u siječnju Donald Trump namjerava preispitati sve trgovinske ugovore SAD-a s drugim zemljama. Najprije namjerava otkazati sjevernoamerički ugovor o slobodnoj trgovini NAFTA-e s Kanadom i Meksikom. To je obećao u predizbornoj kampanji. Nakon otkaznog roka od šest mjeseci trebali bi biti obavljeni pregovori o novim uvjetima - sa znatno boljim uvjetima za SAD.
 
I sporazum o transpacifičkoj slobodnoj trgovini TPP ne će nikad biti ratificiran ako bude po volji Donalda Trumpa, a SAD će odustati i od pregovora s EU-om o transatlantskom sporazumu TTIP. Kina, Južna Koreja i Japan ne će više tako lako imati pristup američkom tržištu, razmišlja se o visokim carinama za proizvode azijske konkurencije. Samo tako SAD može, smatra Trump, nadoknaditi nekorektne prednosti koje svojim poduzećima osiguravaju zemlje kao Kina državnim manipulacijama deviznih tečajeva.
 
Posljedice za Njemačku
 
I njemačke izvoznike očekuje neizvjesnost. Jer, otkad gospodarstvo u europskim susjednim zemljama i Kini slabi, američko je tržište za njemačka poduzeća postajalo sve važnije. Godine 2015. SAD je pretekao Francusku kao najvažnije tržište za izvoz njemačkih proizvoda. Njemačka poduzeća u SAD-u su prodala robu vrijednu 125 milijarda eura, prije svega vozila, strojeve i kemijske proizvode. To je oko 10 posto ukupnog njemačkog izvoza. S druge strane Njemačka je uvezla iz SAD-a robu vrijednu gotovo 60 milijarda eura, što je oko šest posto ukupnog njemačkog uvoza.
 
Više od milijun radnih mjesta u Njemačkoj ovisi izravno ili neizravno o izvozu u SAD. Još je 630.000 radnih mjesta u poduzećima koja kontroliraju američke tvrtke. Samo McDonalds u Njemačkoj ima 58.000 zaposlenih, Manpower 27.000, Ford više od 25.000, Opel oko 18.000 radnih mjesta. I njemačka poduzeća u SAD-u zapošljavaju stotine tisuća ljudi. Najveći njemački poslodavac tamo je DHL, tvrtka kći Njemačke pošte, s oko 77.000 zaposlenih, slijedi Siemens sa 70.000, kooperant autoindustrije ZF sa 62.000, Volkswagen sa 60.000 zaposlenika.
 
Tijesno povezana gospodarstva
 
Njemačka poduzeća u SAD-u su investirala više od 271 milijarde eura - prije svega u tvornice i nekretnine. U SAD-u djeluje više od 3.700 njemačkih poduzeća. Samo 50 najvećih njemačkih poduzeća u SAD-u ima godišnji promet od 400 milijarda dolara. I američka su poduzeća u Njemačkoj investirala milijarde. Trenutačna vrijednost tih investicija je oko 27 milijarda eura. Samo 2015. pokrenuta su 252 nova američka projekta, od izgradnje potpuno novih pogona preko proširenja kapaciteta do preseljenja poduzeća. Samo su kineska poduzeća s 260 projekata bila još aktivnija. Samo 50 najvećih američkih poduzeća u Njemačkoj ima godišnji promet od oko 170 milijarda eura. Protiv dobre gospodarske suradnje s Njemačkom zacijelo ne će imati ništa ni predsjednik Donald Trump. Ali, će zacijelo imati protiv očite neravnoteže. Da Njemačka u SAD izvozi gotovo dvostruko više robe i usluga nego uvozi iz SAD-a, to američke vlade kritiziraju već godinama, bile one demokratske ili republikanske. S Donaldom Trumpom u Bijeloj kući zacijelo će porasti pritisak da se učini nešto protiv divovskog njemačkog trgovinskog suficita s SAD-om.
 

Thomas Kohlmann, Deutsche Welle, Köln

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Subota, 15/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1146 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević