Get Adobe Flash player
Steve Bannon mijenja Europu na bolje

Steve Bannon mijenja Europu na bolje

Cilj mu je ujediniti sve desne europske stranke i srušiti Europsku...

Komunisti + četnici = antifašizam

Komunisti + četnici = antifašizam

Josip Broz i Draža Mihailović na istoj slamarici u...

Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

Daniel Sponza: Slika Arene obišla je cijeli svijet. Atmosfera je...

Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

U Boga se može vjerovati i kad se ne vjeruje u papu...

Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

Pofuk je prešutio Predsjedničinu izjavu: Osuđujem svaki totalitarni...

  • Steve Bannon mijenja Europu na bolje

    Steve Bannon mijenja Europu na bolje

    četvrtak, 02. kolovoza 2018. 10:37
  • Komunisti + četnici = antifašizam

    Komunisti + četnici = antifašizam

    nedjelja, 29. srpnja 2018. 11:46
  • Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

    Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

    nedjelja, 29. srpnja 2018. 11:43
  • Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

    Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

    srijeda, 01. kolovoza 2018. 13:49
  • Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

    Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

    četvrtak, 02. kolovoza 2018. 12:30

Zašto je sud presudio protiv Kine u južnokineskom sporu

 
 
Presuda Međunarodnog suda u Den Haagu od 12. srpnja o Južnokineskom moru povećava napetost u jednoj od najnapetijih regija na svijetu i dosad je najveći udarac pokušajima Kine da dovede u pitanje američki utjecaj u istočnoj Aziji. Presuda ide dalje nego se očekivalo jer kaže da Kina u Južnokineskom moru krši međunarodno pravo.
http://specials-images.forbesimg.com/imageserve/3ef55f7733594d79a89b3ff1523a9124/960x0.jpg?fit=scale
Slučaj su pred sud iznijeli Filipini 2013. nakon što je Kina prisvojila kontrolu nad grebenom pod nazivom Pličina Scarborough, oko 220 milja sjeveroistočno od Manile. Filipini, koji s SAD-om imaju ugovor o obrani, zatražili su da sud objavi da „povijesna prava“ koja Kina prisvaja u toj regiji važe samo ako su skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora (UNCLOS). Od suda su tražili i da presudi o nekoliko drugih akcija Kine, recimo velike građevinske radove na grebenima. U Južnokineskom moru države koje ga okružuju polažu brojna prava koja se preklapaju, a sve ih prekriva polaganje povijesnih prava Kine na područje  unutar „crte od devet poteza“, koje seže skoro do Bornea i obuhvaća skoro cijelo Južnokinesko more.
 
Sud se složio s Filipinima. Crta nema temelja u međunarodnom pravu. Da stvar bude gora, sud je kazao da je Kina povrijedila suverena prava Filipina unutar ekskluzivne gospodarske zone te zemlje od 200 milja,  nezakonito ometala filipinsko ribarenje oko Scarborougha, riskirala sudare s filipinskim brodovima i kršila obveze koje određuje UNCLOS da će štititi krhke ekosustave (uništavajući ugrožene koraljne grebene, na primjer).
 
Kina je odbila sudjelovati u postupku i rekla da ne će „prihvatiti, priznati ni provesti“ presudu. Ali široka osuda njezinih aktivnosti mogla bi dodatno povećati tenzije u Južnokineskom moru, ohrabriti druge zemlje da i one krenu pred sud i možda navesti Kinu da žestoko reagira. Prije presude govorilo se da bi ona mogla nad cijelim ili dijelom Južnokineskoga mora proglasiti zonu zračne obrane  i zahtijevati da svi zrakoplovi jave svoju lokaciju. Američki ministar vanjskih poslova John Kerry rekao je da ta ideja „provocira i  destabilizira“. Kineski znanstvenici govore o povlačenju iz UNCLOS-a, premda to nije vjerojatno, te o obnovi građevinskih radova na Pličini Scarborough, što je za SAD neka vrsta crvene crte. S druge strane, novi predsjednik Filipina Rodrigo Duterte kaže da želi bolje odnose s Kinom. To mora biti glavna nada – da će presuda značiti početak razdoblja pregovora, a ne neprijateljstava.
 

J. P., The Economist

Peking smatra da je ugrožen kineski teritorijalni integritet zbog nazočnosti američke flote

 
 
Jučer je urednički tekst provladinog lista u Kini na Dalekom istoku paniku i manji diplomatski konflikt: dnevni list Global Times predvidio je eventualnu vojnu konfrontaciju kao posljedica teritorijalnih spora na Južnom kineskom moru te američkog demonstriranja sile. Kina treba ubrzati izgradnje svoje obrambene sposobnosti i treba se pripremiti na eventualnu vojnu konfrontaciju na Južnom kinesko moru – objavio je jučer vladi blizak Global Times.Urednički tekst koji je izazvao veliki medijski odjek argumentira time da su zbog „nasilnog“ uplitanja Sjedinjenih Država teritorijalni sporovi na Južnom kineskom moru postali puno kompliciranijima, a ako se američka prisutnost u regiji bude dalje jačala, Kina u određenom slučaju mora biti sposobna naplatiti Washingtonu cijenu toga uplitanja. Članak podsjeća da su Sjedinjene Države nedavno čak dva nosača zrakoplova s pratećom flotom uputile u regiju te da – smatra autor – kao najjača sila u regiji od Kine očekuju poslušnost.
https://valueofdissent.files.wordpress.com/2012/04/south-china-sea.jpg?w=750
Global Times naglašeno piše o podnesku Međunarodnom arbitražnom sudu Filipinskih otoka koji su također uključeni u teritorijalne sporove, odluka pogledu kojeg se očekuje početkom sljedećega tjedna. Peking je unaprijed priopćio kako ne želi sudjelovati u procesu te da rezultat istoga – temeljem prava koje joj osigurava međunarodni ugovor – ni pod kojim okolnostima neće priznati. Međunarodna zajednica očekuje da će arbitražni sud kojeg je glasnogovornik pekinškoga MVP-a u ponedjeljak nazvao „glasnogovornikom pojedinih grupa“ u više pitanja donijeti pozitivnu za Manilu odluku. Kineska vlada je brzom reakcijom na članak nastojala umiriti prašinu dignutu uredničkim člankom: ne bi li umanjio strahove od eventualnog vojnog konflikta glasnogovornik kineskoga MVP-a je rekao: „Kina će surađivati sa zemljama ASEAN-a u interesu očuvanja mira i stabilnosti Južnoga kineskog mora.“
 
Inače, Kina je u blizini otočja Hsisa/Paracel u Južnom kineskom moru koje i Vijetnam traži za sebe započela vojne vježbe koje će trajati skoro tjedan dana. List je mišljenja da se rastuća vojna prisutnost američke vojske u Pekingu doživljava kao neposrednu opasnost po sigurnost zemlje, a odgovarajući odgovor na to je ako Kina i sama održi vojne vježbe. Hanoi je već prosvjedovao zbog vježbi, rekavši kako se time teško krši suverenitet Vijetnama i inzistirao je da ih Peking trenutačno obustavi.
 
Peking i s Japanom upustio u diplomatsko zveketanje oružjem, nakon što su – prema priopćenju kineskoga ministarstva obrane – japanski lovci tipa F-15 prouzrokovali opasnu situaciju nad Istočnim kineskim morem u identifikacijskoj zoni kineske protuzračne obrane (ADIZ) time da su svojim radarima za navođenje streljiva naciljali dva lovca kineskoga ratnog zrakoplovstva tipa Su-30. Istodobno, zamjenik glasnogovornika japanske vlade Hagiuda Koichi jučer je priopćio kako japanski lovci „nikada nisu poduzeli provokativne korake“ za koje ih Kina optužuje, podrazumijevajući i usmjeravanje svojih radara na kineske zrakoplove. To bi naime značilo da su aktivirali svoje naoružanje. Kina je 2013. godine jednostrano deklarirala svoju identifikacijsku zonu protuzračne obrane, što i Japan i Sjedinjene Države demonstrativno zanemaruju.
 

Loretta Tóth, Magyar Hírlap

Presuda pokazuje Kini zašto niti jedna zemlja nije otok

 
 
Prvi put je neki međunarodni sud presudio protiv Kine i njenog posezanja za teritorijima druge države. Odluka može poslužiti kao osnova drugim zemljama da preispitaju kinesko poricanje univerzalnih vrijednosti, posebno onih potrebnih za svjetski poredak. Nije lako zemlji, pogotovo tako moćnoj kao što je Kina, što je proglašena odgovornom za svoje greške od strane međunarodnog sudstva. Međutim, 12. srpnja je prvi put u njezinoj povijesti svjetski sud rekao Kini  da je prekršila međunarodno pravo polaganjem prava na otočiće koji  očito pripadaju Filipinima.
https://i.guim.co.uk/img/media/12aa6c0437b346f38f1d40e96557739f0596002a/208_189_2949_1769/2949.jpg?w=460&q=55&auto=format&usm=12&fit=max&s=7c3bc8c9b865387d0d67b50cc697f45f
Presuda, koju je donio Stalni arbitražni sud u Den Haagu, izazvala je odmah praktične probleme. Hoće li Kina prkositi odluci i ugroziti bilo koji strani brod ili zrakoplov koji prolazi blizu stijena i grebena nad kojima ona ima nadzor kroz umjetne ispostave na Otočju Spratly? Hoće li Kina koristiti svoju gospodarsku moć kako bi prisilila druge države da poštuju njezine zahtjeve, ili će prisiliti slabije države u  Aziji na bilateralne pregovore? Takva pitanja pojavljuju se jer Kina odbija sudjelovati u postupku, a nakon toga je odluku proglasila "ništavnom." Osim pomoću vanjskog pritiska presuda se ne može silom provesti.
 
Snažna reakcija Pekinga odražava onu vrstu svijeta bez pravila koja je postojala prije nego što su 1945. godine osnovani Ujedinjeni narodi temeljem načela mirnog rješavanja sporova. Prkošenje Kine također krši vladavinu zakona i odluku arbitražnog postupka ugrađenu u sporazumu o Zakonu o moru 1982. Kao gotovo sve zemlje, i Peking se pridružio tom sporazumu, čija su načela osnova za donošenje zaključaka panela sudaca. Ako se Kina i povuče iz sporazuma, njezine obveze temeljem presude i dalje će postojati. U prošlosti su i druge velike sile ignorirale odluke međunarodnog suda, premda su ih na kraju često prihvatile. Sjedinjene Države su 1985. godine ignorirale presudu Međunarodnog suda pravde zbog miniranja luke u Nikaragvi, a o tom slučaju  mnogo su raspravljali pravni stručnjaci.
 
Kina oponaša Rusiju, Irak...
 
Kineska reakcija zabrinjava jer vladajuća komunistička partija od 2013. vodi kampanju poricanja postojanja univerzalnih vrijednosti koje podržavaju takve pojmove kao što je pravna država. Partija tvrdi da kineska povijest i kultura pružaju jedinstven skup vrijednosti, te čak omogućuju njezino "povijesno" posezanje za otocima koji se nalaze stotine milja od njezine obale. Partija je zapovjedila službenim medijima i državnim školama da uopće ne raspravljaju o univerzalnim vrijednostima. Njezino stajalište odražava ideju da ne postoje stalni principi, samo stalni interesi. Međutim, kada jedna zemlja otima teritorij druge zemlje - što je Kina učinila Filipinimaa, ili kao što je Rusija napravila s ukrajinskim Krimom 2014., Irak učinio s Kuvajtom 1990. godine - tada su vitalna načela mira u svijetu ugrožena. Ako se odnosi u svijetu oslanjaju uglavnom na subjektivne tvrdnje, a ne na moralna načela i viziju krajnjeg dobra, onda se slabe zemlje mogu osjećati vrlo nesigurno. Osim toga, bez pravila na otvorenom moru, što će biti sa slobodom plovidbe čak i u neprijepornim vodama?
 
"Ako svaki narod teži samo ostvarivanju interesa vlastite države, mogli bismo imati univerzalnu vrijednost, ali to će biti vrijednost isključivosti i sukoba", napisao je He Huaihong, profesor filozofije na Sveučilištu u Pekingu, u novoj knjizi "Socijalna etika u promjenjivoj Kini: moralno propadanje ili etičko buđenje?“ Huaihong dodaje da je to što se partija služi nacionalizmom kako bi okupila kineski narod iza svog oblika osobne vladavine (ili kako bi potvrdila teritorijalne pretenzije), "nikada ne će imati duhovnu snagu koja će privući druge zemlje." Za one zemlje koje su sada spremne zatražiti od Kine da poštuje presudu, ovo je povoljan trenutak da on nje zatraže da ona prizna i zajedničke vrijednosti potrebne za međunarodni poredak. 
 

The Christian Science Monitor, (urednički komentar), SAD

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Četvrtak, 16/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1045 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević