Get Adobe Flash player
Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Hrvatska aktualna vlast ne smije više olako prelaziti preko stalnih...

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne...

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Zdravko Marić je sve znao...     Teškoće u...

Omerta na hrvatski način

Omerta na hrvatski način

Žao mi je predsjednika Vlade Plenkovića što su ga...

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

U Hrvatskoj nisu ugrožena prava nacionalnih manjina. Ugrožena su prava...

  • Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:15
  • Sve nas je manje – a birača sve više!?

    Sve nas je manje – a birača sve više!?

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:14
  • Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 11:24
  • Omerta na hrvatski način

    Omerta na hrvatski način

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:12
  • Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:08

Zabrana oružja – nova prohibicija

 
 
Nakon tragičnog događaja u školi na Floridi, u Americi se po tko zna koji puta, rasplamsala rasprava o slobodi kupovine, držanja i nošenja oružja. Čini se, promatrajući medijske odjeke, kako se može ustvrditi da su zahtjevi za zabranu oružja sada barem onoliko puta jači koliko je u ovom pokolju bilo manje žrtva u odnosu na onaj na koncertu country glazbe prošle jeseni u Las Vegasu. Jedino logično objašnjenje je u činjenici kako su ovdje stradali mladi Amerikanci, učenici. Pokolj u Las Vegasu, kojega je počinio umirovljeni računovođa „Euroamerikanac“, dakle bijelac, nekako je dosta brzo „ispao“ iz medija. Tko zna zašto, možda i stoga što je tamo stradala publika koja uživa u američkoj, uvjetno, „seljačkoj“ glazbi koja - i podrijetlom pripada „anglo-irskoj“ američkoj publici. Pritom srednjem i niže srednjem stališu.
https://s3.reutersmedia.net/resources/r/?m=02&d=20180222&t=2&i=1234152959&r=LYNXNPEE1L26O&w=1280
Tek toliko o ovim nesumnjivo tragičnim događajima za uvod. Zanima me zapravo priča o američkom identitetu, a u njegovu okviru uloga slobode kupovine, posjedovanja i nošenja oružja. Mnoštvo je sastavnica američke nacije, a ovdje ćemo navesti samo dva tzv. vjerovanja (američki credo)te američku kulturu (u najširem značenju ovoga pojma) koja je izvorno anglo protestantska i sa sobom su ju donijeli naseljenici, kolonizatori ponajviše Englezi. Američki credo čine: privrženost političkim načelima slobode, jednakosti, demokracije, individualizma, ljudskih prava, vladavine zakona i privatnog vlasništva. Gdje je tu sad puška, sloboda njena nošenja, Nacionalna puškarska udruga (osnovana 1871.) koja je vjerojatno i danas najmoćnija američka organizacija, ekonomski, propagandno, a njeni članovi bogme raspolažu i s batinom? Ucredu, najmanje u „individualizmu“ i vlastitoj brizi za privatno vlasništvo, njegovoj zaštiti. Prvi naseljenici i kasnije njihovi potomci uglavnom su sami štitili svoje vlasništvo, a s puškom su ga često i osvajali, manje kupovali, prvenstveno zemlju, idući kasnije s istočne obale prema Zapadu, Jugu, pa i Sjeveru (Aljaska) - sve sami „pioniri“ izloženi raznim ugrozama.
 
Centralne vlasti ili nema, ili je slaba, a naseljenici samu vlast baš i ne obožavaju, oslanjaju se na sebe (slaba, liberalna, država). Koliko li su samo od početka dvadesetog stoljeća američka popularna literatura („kaubojski“ romani) a posebno Hollywood, preko filmova na iste teme, razvili kult nošenja oružja. I prema njima bi se moglo zaključiti: za Amerikance nema slobode bez kolta. Koliko li je i s čime sve naoružana američka država, vojska. Aktualni američki predsjednik Donald Trump traži i od svojih saveznika da se naoružaju, izdvajaju više za naoružanje. Jedino što nekim državama koje drže neprijateljskim osporavaju pravo na atomsko oružje.
 
Mnogi su se iznenadili kad je Donald Trump pred delegacijom škole, učitelja, roditelja, učenika u kojoj se dogodio pokolj, mrtav hladan, rješenje vidio u naoružavanju nastavnika - potpuno u klasičnom američkom duhu, sasvim u skladu s američkom kulturom slobodnog posjedovanja oružja. Ovakva njegova reakcija je u skladu s njegovim glavnim borbenim sloganom - America First, koji je prvenstveno namijenjen domaćoj uporabi. Najviše, po duhu, podsjeća na skupinu English First, koja je nastala davne 1986. s ciljem obrane engleskog jezika već tada, dakako i ranije, od dvojezičnosti (španjolski) kasnije i višejezičnosti što su Amerikanci, većina, narod, smatrali fundamentalnim napadom na američki identitet.
 
Ali nas ovdje zanima „puška“, pa moram ustvrditi, vjerojatno uz ogorčenje mnogih: kad Amerikancima ukinu ovo ,pravo pitanje je hoće li te nacije više uopće biti. A koji li bi tek kaos tada nastao – gori nego za prohibicije, u državi čiji su građani, barem veliko mnoštvo, vjerojatno i većina, na oružje navikli. Do njega bi i tada dolazili, ali ilegalno, čak sumnjam da bi se značajno smanjio broj vlasnika oružja, tko bi ga oduzeo sadašnjim vlasnicima… Uostalom, različite terorističke akcije, i masovna ubojstva događaju se i u državama čiji državljani ne hodaju s pištoljima za pojasom (primjerice, Norveška, Francuska...), a usput, sve može postati oružje, primjerice, automobili, kamioni… Mnogi danas, naročito nakon dolaska na vlast Trumpa, smatraju kako u Americi traje svojevrsni građanski rat između „konzervativne“, „američke“ Amerike i one globalističke, multikulti, Amerike. Drugi ga promatraju kao sukob američke političke, gospodarske, medijske, kulturne, u užem smislu, elite s narodom, na mnogim temama.
 
Možda je situacija ovakva (godina je 1989.): “ Vodstvo pokreta U. S. English vjerojatno ima pravo kad tvrdi da „na našoj strani nije nitko osim naroda“ (Samuel P. Huntington: Tko smo mi?, Izvori, Zagreb 2007., str. 166.). Usporedba možda ni vremenski, 1989. - 2018., zatim, onda jezik, danas „puška“, nije primjerena, ali oboje pripada identitetu američke nacije, pa ako se iz njega vadi opeka po opeka, srušit će se. Tko će na koncu pobijediti, narod ili elita - u takvim sukobima narod obično gubi - ili će se još i narod još više podijeliti?
 

Mato Dretvić Filakov

Estonija o Putinovim planovima

 
 
Estonska obavještajna služba pripremila je i objavila procjene svojih analitičara o ciljevima i planovima koje Rusija pod vodstvom Vladimira Putina kani ostvariti tijekom ove godine. Estonija se, kao jedna od baltičkih država i nekadašnja republika Sovjetskog Saveza, osjeća ugroženo pred Putinovom Rusijom, a procjene govore da bi u slučaju napada na Europu s istoka glavni udarni val išao upravo kroz estonsko područje.
https://pbs.twimg.com/media/DRe8qZ6X4AAF3ub.jpg
1. Europa
Procjene estonskih obavještajaca govore kako će Rusija na području Europe, a posebno na Baltiku, nastaviti s propagandnim ratom i kibernetičkim napadima. Tvrde kako Rusija neprestano ulaže u svoje računalne kapacitete, a ovo im je jeftin i učinkovit način promocije i ostvarivanja ruskih interesa.
Ruski će fokus u Europi biti i područje zapadnog Balkana, posebice nakon što je Crna Gora “preko reda” primljena u NATO, čime je Rusiji odsječen eventualni pristupni put k Jadranu i postavljanje ruske flote na tom području.
2. Ukrajina
Ruski rat protiv Ukrajine bit će nastavljen približno istim intenzitetom kao i do sada, drže estonski analitičari. Krajnji cilj Moskve jest, tvrde, održati konstantnu razinu vojnih aktivnosti na području istočne Ukrajine kako bi zemlju i vladu u Kijevu držali u politički nestabilnom položaju i daleko od EU.
3. Sirija
Pozitivni učinci rata u Siriji za Moskvu su počeli nestajati iako je Putin ostvario svoja tri glavna cilja vojnim angažmanom. Prije svega, učvrstio je položaj Rusije kao velesile na međunarodnoj sceni, potom je osigurao svojoj floti bazu u Sredozemlju u gradu Tartusu i to za sljedećih nekoliko desetljeća te je na kraju sebe predstavio kao čovjeka koji rješava probleme i stabilizira situaciju. No, prema procjenama Estonaca, nastavak nekog većeg vojnog angažmana u Siriji vrlo je upitan jer bi on mogao pokazati i slabosti ruske vojske i diplomacije.
4. Bliski istok
Nema nikakve sumnje da će Rusija, i u slučaju smanjenja angažmana u Siriji, ostati vrlo prisutna na Bliskom istoku, no na kojem će području djelovati još nije sasvim jasno. Zna se da cilj nije pridonositi rješenju bliskoistočnog problema već destabilizacija cijele regije koju je moguće postići i isporukom oružja Saudijskoj Arabiji i Kataru.
5. Afganistan
Estonska obavještajna služba procjenjuje kako će Rusija tijekom 2018. godine pojačati kontakte sa svim stranama u zemlji, uključujući i talibane, kako bi se spremila za sve moguće scenarije koji bi se mogli razviti u ovoj ratom rastrzanoj zemlji.
6. Sjeverna Koreja
Ruske ambicije na globalnom planu su jasne, stoji u izvještaju. Moskva planira postati vodeći igrač na geopolitičkoj sceni i potkopati utjecaj SAD-a, pri čemu će se znatno koristiti sjevernokorejskim nuklearnim programom. U rješavanju ovog problema Moskva bi mogla zaigrati na kartu posredništva i svojim angažmanom u postizanju rješenja učvrstiti svoj položaj u regiji.
7. Afrika
Fokus u Africi bit će stavljen na Libiju kako bi Moskva stvorila jakog saveznika na sjeveru kontinenta, odnosno na južnim granicama NATO-a. Procjenjuje se da će to provesti podupirući generala Khalifa Haftara, koji predstavlja opoziciju libijskoj vladi. Potpora će vjerojatno biti u novcu i oružju.
 

Bernard Karakaš, https://www.vecernji.hr/vijesti/tajna-sluzba-putin-rusija-plan-2018-estonija-1225761

Strah od stranaca, shvaćen kao prijetnja sigurnosti

 
 
Netolerancija je postala središnja tema izborne kampanje, a njezini tonovi donose na površinu osjećaje koje je, do prije nekog vremena, izgledalo nemoguće priznati. I tako se otvorio prostor pokušajima ekstremne desnice da poveže strahove koje pobuđuje imigracija sa simbolima i nostalgijom za prošlošću. Posebice nakon “događaja”u Macerati. Pa tako Politički atlas Demosa registrira porast “tolerancije prema netoleranciji.”Strah od stranca, shvaćen kao prijetnja sigurnosti, ponovno obuhvaća četiri i više na svakih deset osoba. A u nemalom broju slučajeva ti se osjećaji prenose u rasizam.
https://scontent-sea1-1.cdninstagram.com/vp/a2b8e882cd543c3c9f140cc5086eaf35/5B23D0E7/t51.2885-15/s480x480/e15/11312297_672209319552029_85318165_n.jpg?ig_cache_key=OTg4OTY4NDk3ODI2NjQyNjEy.2
Da bismo uvidjeli “mjeru,” dovoljno je analizirati reakcije javnog mijenja prema onome što se prije dva tjedna dogodilo u Macerati. Iako 73 % ispitanika osuđuje, bez ako i bez ali, potez Luce Trainija koji je hicima iz pištolja ranio šest imigranata, drugi ispitanici pokazali su se mnogo nesigurnijima u ocjeni. Njih 12 %, iako smatra da se radi o teškom zločinu, drži da je “crnaca previše.”Daljnjih 11 % priznaje da je pucanje po ulici u osobe crne boje kože nešto što bi “mnogi drugi htjeli učiniti.” Ovaj posljednji stav među glasačima Lege dijeli njih 31 %. Na vatru netolerancije ulje nesumnjivo dodaju grupe ekstremne desnice kao što su CasaPound i Forza Nuova u pokušaju da ponovno pokrenu političke ideje za koje se činilo da su ostale u povijesnim knjigama. Ili da su ograničene u vrlo minornim društvenim skupinama. Upravo suprotno, vratile su se u središte političke rasprave. I uživaju odobravanje jednog nezanemarivog postotka javnog mijenja: 19 % Talijana danas ocjenjuje vrlo ili prilično pozitivno Benita Mussolinija. U ovoj komponenti daleko je veće „razumijevanje“ prema najekstremnijim postupcima, poput pokušaja masakra u gradu u pokrajini Marche.
 
Pokušaj da se “legitimiraju” referencije na dva desetljeća fašizma povezujući ih s nepovjerenjem prema imigrantima, čini se poželjnim, ili barem “podnošljivim” od strane snaga ekstremne desnice, na prvom mjestu od strane Salvinijeve stranke. Simpatije prema Duceu premašuju kvotu od jednog na tri glasača u području desnog centra, s najvišom vrijednošću od 38 % u slučaju Lege. Dok na lijevom centru i na ljevici iznosi manje od 10 %. 
 

Roberto Biorcio i Fabio Bodrignon, La Repubblica, Italija

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 28/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1237 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević