Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Sirijci protiv Kurda

 
 
Turski predsjednik Reçep Tayyip Erdoğan spreman je milijunima sirijskih izbjeglica ponuditi tursko državljanstvo. Iza te ponude kriju se dva cilja. U Europskoj uniji rado će se primiti na znanje ono što je Erdogan obećao sirijskim izbjeglicama u Turskoj: tursko državljanstvo. Europljani će sigurno pomisliti da će to potaknuti sirijske izbjeglice da ostanu u Turskoj čime će se smanjiti priljev izbjeglica u smjeru Europe.
http://www.whatdoesitmean.com/tcw1.jpg
No s tom je ponudom zapravo povezano i neizravno Erdoganovo priznanje da je njegova politika prema Siriji propala. U Damasku još uvijek vlada Assad. Nitko ne misli da je Erdogan sirijskim izbjeglicama podastro tu ponudu iz empatije. Iza njegove ponude krije se dobro proračunato očekivanje da će novi turski državljani biti lojalni birači AKP-a i  tako mu osigurati apsolutnu većinu. Osim toga, Erdogan polazi od toga da će izbjeglice promijeniti demografsku strukturu u područjima u kojima žive, dakle na jugoistoku zemlje, odnosno smanjiti udio Kurda. Time će Erdogan postići dva cilja: s jedne strane profilirat će se kao velikodušni vođa islamskog svijeta, a s druge strane zadat će još jedan težak udarac kurdskom političkom pokretu.  
 

Rainer Hermann, F.A.Z., Njemačka

Globalizacija-mondalizacija na Obamin način

 
 
„Kažem vam, ljudi Europe, ne zaboravite tko ste. Vi ste baštinici borbe za slobodu.” Tim je riječima u govoru u Hannoveru na kraju svoje europske turneje Barack Obama učinio nešto što dugo nije pokušao nijedan europski vođa – održao je „obraćanje narodu Europe”. Taj odabir riječi u jednini – „narod Europe”, a ne „narodi” – bio je najuočljiviji dio Obamine poruke.
http://ichef-1.bbci.co.uk/news/660/media/images/74863000/jpg/_74863379_022250439.jpg
Natalie Nougayrède
 
Predsjednik je bio izravan i konkretan. „Narod Europe, tj. stotine milijuna građana na istoku, zapadu, sjeveru i jugu, sigurniji su i žive bolje jer smo se zajedno založili za ideale koje dijelimo”, rekao je. No ničime od toga nije definiran navodno jedinstven entitet – „narod Europe”, a nije to niti iznenađujuće s obzirom da se i sam europski projekt dugo muči s tom pomisli. U tekstovima EU-a čak se ni ne spominje jedintven „narod Europe”. U članku 1. Ugovora o EU-u spominje se „sve čvršća unija naroda Europe” – primijetite uporabu množine „naroda”.
 
U knjizi „Put do Europe” nizozemski politički analitičar Luuk van Middelaar korisno je protrčao kroz mnoge od tih epizoda. Primjerice, sjeća li se itko kako su milijuni ljudi postali „građanima Unije” kada je 1993. na snagu stupio Ugovor iz Maastrichta? Europski projekt prvotno je počivao na mutnome sjećanju na srednjovjekovnu karolinšku prošlost: šest osnivačkih nacija ipak su sve bile dijelom carstva Karla Velikog. To se izmijenilo nakon 1973., kada su se pridružili Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Danska. Potreba za pronalaženjem drugih referenci dovela je do „deklaracije o europskome jedinstvu”. Prema njoj, europsko jedinstvo bilo je usmjereno na prevladavanje starih neprijateljstava, na „raznolikost kultura” u okviru „zajedničkih vrijednosti i načela” i na „sve veće približavanje stavova prema životu”.
 
Nakon pada željezne zavjese, europski projekt ponajprije je postao geopolitičkim projektom. Među europskim čelnicima u to doba nije bilo žurbe da u svoje društvo pripuste 10 siromašnih i oslabljenih naroda. Međutim, nije bilo drugog izbora nego pozdraviti ih, što je bio neophodan korak prema ponovnome ujedinjenju Europe. Nakon proširenja 2004., europske geografske dimenzije prvi put su počele prirodnije odgovarati imenu Europe. Danas se politika identiteta vraća da uzvrati udarac, kao što pokazuje rasprava o britanskome referendumu i kao što su ilustrirali događaji na drugim mjestima, od Mađarske do Nizozemske, gdje je ekstremna desnica u usponu. EU je možda zadržao svoju vlastitu zastavu (koja se službeno nazivala „logotipom” kada je 1986. prihvaćena) i ima svoju himnu („Oda radosti” iz Beethovenove Devete simfonije, koju prate riječi „svi će ljudi braća biti”), no pomisao da jedinstvena europska kultura može biti nositeljicom jedinstvena političkog poretka sve više nailazi na otpor.
 
 „EU je danas možda brak bez ljubavi, no ako jedan američki predsjednik smatra da „narod Europe” postoji, zašto mi ne vidimo korist od te ideje?“, veli  Natalie Nougayrède, komentatorica engleskoga The Guardiana, iz države koja upravo bježi iz te i takve „jedne Europe“.
 

Natalie Nougayrède, The Guardian, London, Engleska, Velika Britanija

Pomognite nam da i mi možemo pomoći

 
 
Ne bi samo jačala sigurnost njene zemlje nego bi i Zapad lakše postigao svoje strateške ciljeve ako bi Gruzija postala članicom NATO-a – naglašavala je Tinatin Khidasheli, ministrica obrane te kavkaske zemlje. Političarka koja je ovih dana pregovarala u Mađarskoj, u intervjuu našem listu kao primjer je navela kako nema mogućnosti za diversifikaciju uvoza energenata u europske zemlje ako Gruzija nije sigurna, budući da se samo putem cjevovoda koji prolaze kroz njen teritorij može transportirati plin iz Kaspijskog bazena, Turkmenistana, srednje Azije ili Irana.
http://acge.ge/wp-content/uploads/2015/05/Tinatin-Khidasheli.jpg
Tinatin Khidasheli
 
„Stoga mi zapravo kažemo: pomognite nam kako bismo vam i mi mogli pomoći. A što prije se donese odluka to je bolje za sve“ – naglašavala je. Imaju aktivnu suradnju s NATO-om – nastavila je, – u objedinjenom centru za obuku i ocjenjivanje utemeljenom u Gruziji će npr. uskoro dobiti certifikat prva gruzijska satnija brzog reagiranja o tomu da ispunjava norme Saveza. Tinatin Khidasheli ne taji kako se nada u uspjeh, s obzirom da je i glavni tajnik Saveza naglašavao: „potrebno je više NATO-a u Gruziji i više Gruzije u NATO-u“.
 
Za 25 godina ponovno izvojevane slobode Gruzija je prošla mnoge ratove i puno je žrtvovala i za mir i sigurnost u svijetu – izjavila je ministrica. Zajedno s NATO-ovim postrojbama sudjelovala je u brojnim međunarodnim misijama, ponekad s više ljudi nego bilo koja zemlja saveza – izuzev SAD. Npr. za misiju u Afganistanu ta je kavkaska zemlja dala najveću postrojbu u odnosu na broj stanovnika, a i u pogledu apsolutne vrijednosti jedino ju je pretekao SAD.
 
NATO je u travnju 2008. godine obećao da će Gruzija postati njegovim članom, stoga bi Savez već i radi vlastite vjerodostojnosti trebao donijeti tu odluku – odgovorila je Kidaseli na postavku da prema svemu sudeći više država članica – u prvom redu strahujući od ruske reakcije – još nije spremno za primitak Tbilisija u članstvo. Istovremeno je dodala kako su svjesni da se pri odlučivanju o Gruziji neće uzeti u obzir samo učinak zemlje nego i brojni drugi čimbenici. Ona se, međutim, nada. „Svi se sjećamo i volimo priču kada su šest mjeseci prije ulaska baltičkih zemalja u NATO vodeći političari svijeta redom izjavljivali kako nema šanse za primitak tih zemalja u Savez. A pola godine poslije one su bile članice. Sasvim sam sigurna da će se to dogoditi i Gruziji“ – naglasila je. Ne boji se ruske reakcije. „Što bi se dogodilo ako bi 8. srpnja na samitu u Varšavi NATO rekao Gruziji: dobrodošla u klub? Zasigurno ne bi dovelo do rata s Rusijom. Rusija nije u toj situaciji, a njeni su političari dovoljno pametni kako bi znali svoje granice“ – smatra.
 
Iako su trgovinski odnosi s Rusijom poboljšani za vrijeme vlasti koalicije Gruzijski san koja je na vlast došla 2012. godine, no u političkom smislu se ne može govoriti o normalizaciji odnosa, „i dalje se suočavamo s agresijom i okupacijom“ – rekla je ministrica, ukazujući na činjenicu da je nakon rusko-gruzijskoga rata u kolovozu 2008. godine Moskva kao samostalne države priznala Južnu Osetiju i Abhaziju koje službeno pripadaju Gruziji. Rusija svakodnevno demonstrira svoju prisutnost na okupiranim područjima. Otimaju ljude, oduzimaju zemlje duž upravne granice, na kojoj dižu bodljikavu žicu – nabraja, no izjavljuje kako će vlada u Tbilisiju učiniti sve kako bi izbjegla novu oružanu konfrontaciju s Rusijom. „To bi naime usporavalo naš razvoj, te bi smanjilo šansu da Gruzija postane dijelom civiliziranoga svijeta.“
 
Većina gruzijske javnosti su euroatlantisti – istaknula je Tinatin Khidasheli. Sada su u parlamentu samo prozapadne stranke, no političarka očekuje da će nakon izbora – iako u malom broju – u zakonodavstvo ući i snage koje zastupaju poglede različite od aktualne gruzijske politike. Vladajuća koalicija je prestala kao izborni savez, stranke će samostalno odmjeriti snage na jesenjim izborima – odgovorila je na pitanje o razmimoilaženjima između snaga koje upravljaju državom. Prema njenim riječima, nikada dosada nisu održani tako „klasični izbori“ u Gruziji, dosada je uvijek trebalo surađivati protiv neke snage. Istovremeno, Khidasheli se nada kako će poslije glasanja i dalje biti potrebna koalicija i da nikada više neće samo jedna stranka upravljati Gruzijom.
 

Csaba Poór, Népszabadság, Budimpešta

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Subota, 18/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 968 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević