Get Adobe Flash player
Pupovac nas pravi bilmezima

Pupovac nas pravi bilmezima

Miloradov izlet u Bačku Palanku je gori od svih glupih...

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Jela Godlar: Crkva je u vrijeme NDH institucionalno bila na strani te...

Lideri se stvaraju

Lideri se stvaraju

Iskreno ne znam tko su uspješni lideri...

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Šezdesetih godina u Jasenovcu je pronađen samo 481...

  • Pupovac nas pravi bilmezima

    Pupovac nas pravi bilmezima

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:15
  • Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:09
  • Lideri se stvaraju

    Lideri se stvaraju

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:03
  • Poturica i najogavnije srbijanske laži

    Poturica i najogavnije srbijanske laži

    ponedjeljak, 07. siječnja 2019. 10:37
  • Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 07:57

Ako sada pobijedi Putin, nijedna granica na Zemlji više ne će biti sigurna

 
 
Ruski predsjednik želi povećati površinu Rusije – pa čak i jednostranim, nasilnim pomicanjem granica. On time stavlja na kocku čitavi svjetski poredak koji postoji od 1945.
https://02varvara.files.wordpress.com/2012/08/00-01b-russian-paralympians-08-12-putin-moscow.jpg
Novo ledeno doba između Zapada i Rusije ima mnogo nijansi, ali samo jednu srž. A ta je srž volja Vladimira Putina da poveća površinu Rusije, i to nasilnim, jednostranim pomicanjem granica. Sve ostale aktivnosti – Putinovo povlačenje iz pojedinih sporazuma o razoružanju, cyber napadi na američke stranke, stacioniranje taktičkih nuklearnih raketa kod Kalinjingrada, demonstrativni vojni letovi u baltičkom prostoru ili brutalna intervencija u Alepu u korist Bashara al-Assada samo su ružne posljedice njegove nove slike svijeta.
 
Jednostrano, nasilno pomicanje granica, kakvo je provedeno aneksijom Krima, je srž. Jer time ruski predsjednik ne budi samo dojam da želi osvojiti Baltik ili smanjiti utjecaj SAD-a na bliskom istoku. Nasilno pomicanje granica mnogo je više od toga. Ono je pokazatelj da Putin čitavi svjetski poredak koji je na snazi od 1945. smatra zastarjelim. On ga sada želi zamijeniti pravom jačeg, politikom topovnjača kao u XIX. stoljeću, samo sada s nuklearnim oružjem. Upravo zbog aneksija Krima nije pitanje preko kojeg bi se smjelo olako prijeći i vratiti uobičajenom dnevnom gredu. Od 1945. vrijedi pravilo da se granice mogu mijenjati samo uz pristanak UN-a. Krim je pripao Rusiji protivno volji Kijeva i putem referenduma koji je Putin raspisao na prepad. UN se tim pitanjem nije nikada bavio.
 
Putin je izjavio je da je Zapad postupio jednako u slučaju Kosova 2008., protivno volji Beograda. Ali to nije istina. Kosovskim pitanjem UN se bavio osam godina. Tek nakon što je Beograd odbacio svaki UN-ov prijedlog o autonomiji te pokrajine Opća skupština je priznala njeno odcjepljenje. Putin je također mogao pitanje Krima i istočne Ukrajine izložiti pred UN-om. To bi bio jedini prihvatljiv način. No on to nije učinio. I upravo je u tome ključna razlika. Putin je time skrenuo s puta. Utoliko je Frank-Walter Steinmeier bio u pravu kada je rekao da je velesila, koja ne poštuje crvenu crtu povučenu 1945. opasna.
 
Kada jedna takva velesila taktičkim atomskim raketama prijeti Natovim članicama na Baltiku, onda to nije samo prijetnja. Steinmeier bi stoga mogao pojedinim stranačkim kolegama, uključujući Sigmara Gabriela, reći: Opasno je ukinuti sankcije Moksvi.  Tu nisu samo posrijedi ekonomska pitanja. Čak nije posrijedi ni mir u Europi, ma koliko on bio važan. Na kocki je čitav svjetski poredak – kao pouka izvučena iz velikih ratova.
 
Ako sada pobijedi Putin, nijedna granica na Zemlji više ne će biti sigurna, od Balkana do Ognjene Zemlje. A što to znači, najbolje znaju oni koji u izbjegličkoj krizi toliko hvale sigurne, kontrolirane granice. U predizbornoj kampanji lijepo je reći: „Želimo razgovarati, ali u tome nas ometaju sankcije.“ Istina je sljedeća: Tko sada popusti Putinu, nanijet će svijetu veliko zlo.
 

Torsten Krauel, Die Welt

Čestitam Hillary Clinton na pobjedi!

 
 
Je li netko utrapio Trumpa kao kandidata republikanaca, ili ga se nastoji sad kad se pojavio utrapiti, medijski zamračiti, prekriti „zemljom“ i prije izbora, pa ostaviti za poslije, za preko zime i za proljeće. A možda se radi o športskoj disciplini „trap“, u kojoj je Donald Trump glineni golub, a ne „jastreb“. Sve je ovo moguće, jedino pravi pravcati izbori nisu vjerojatni.
https://encrypted-tbn2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQN8OprUHGKNFW-LmxXrdEnI5IsVBW55gkaLIKKxIKlMvacObkN
Kad je počeo teći drugi mandat Baracka Obame, bilo je i više nego jasno kako je nakon crnca, Afroamerikanca, tamo gdje se zapravo bira američki predsjednik, odlučeno da na sljedećim izborima pobijedi žena. Uostalom već je vježbala izbore u stranci u konkurenciji kandidata Afroamerikanca, po ocu. Osim vježbe, njena tadašnja „konkurencija“ se sastojala u „čišćenju terena“ za Baracka Obamu  koji ju je onda imenovao za državnu tajnicu. Nakon što je Hillary Clinton postala očitom kandidatkinjom za predsjednicu SAD-a, tamo negdje u polovici zadnjeg mandata Baracka Obame, izbori su postali dosadni i zapravo već održani. Jedino što ih je još mrvicu činilo neizvjestnm jest činjenica da su demokrati osam godina na vlasti, a američki birači se nakon osam godina jednih ponekad požele drugih. Čekalo se još samo tko će pored osam godina prve dame Amerike, senatorice države New York, državne tajnice, istrčati na dvoboj. Kad tamo eto super poznatog dide Trumpa - što ću sad ovdje okolišati: ružni dida, muž lipe mlade Slovenke, protiv lipe bake. Dobro poslije si je malo popravio frizuru i podig'o  'lasi sa čela.
 
Dugogodišnja medijska zvijezda i američki bogatun, koji se bavio i bavi svim i svačim od nekretnina, izbora za misice, televizijom, kockarnicama… protiv političke zvijezde. Donald Trump je u biznisu čisti liberal, liberalan čak i u plaćaju poreza državi. Moguće da ga vodi stajalište kako joj treba dati onoliko koliko on misli da ona zaslužuje, poput starog Henryja Forda, a to je prije ništa nego išta. U odnosu prema ženama, braku(ovima), bit će i seksu također je vrlo moralno liberalan, slično kao što su to i supružnici Clinton. On je stajališta prema ženama, koje izgleda neizmjerno voli, još i grubo verbalizirao, onako „muški“, poneku još štipao, neke tvrde i temeljito ih opipao – od glave do pete, da tu zastanem. Tu su ga čekali: on tako s i prema ženama, a žena treba biti predsjednica! Baš im je „naletio“.
 
Digla se na njega sva medija, pa još i cijela Sodoma i Gomora, face razne iz Hollywooda za čiju „moralnost“ je Trump mala beba, no koliko su amoralni u minusu, toliko su u apsolutnom iznosi utjecajni u plusu. Matematički, rezultat je - nula, bez obzira na broj osvojenih Oscara i sličnih „kipića“. Medijsko-politički pak je onaj koji je i predviđen - guranje Trumpa u poraz a Clintonicu u predviđenu pobjedu. Zasad sve ide k'o po loju, a još izgleda kako će biti i izbora, vrti se kampanja, skupovi, televizijska sučeljavanja, ma demokracija šarena i lijepa. Naravno kako su se važne političke teme usput pogubile pa o njima ni ne ću, Hrvatska ionako nema s njima veze, kao ni s tim tko će biti novi američki predsjednik. Istina, postojala bi mala mogućnost Trumpova oporavka, pa čak i pobjede u slučaju kad bi potencijalni birači osjetili taj silni medijsko-politički pritisak kao čekić s kojim ih netko mlati po glavi, ali to se ne će dogoditi, takav protu učinak. Stoga se prvi javljam i čestitam Hillary Clinton na pobjedi.
 

Mato Dretvić Filakov

Naklonost 1,2 milijuna Hrvata i nije baš beznačajna

 
 
Demokratska kandidatkinja za predsjednika SAD-a Hillary Clinton stigla je do dvoznamenkaste prednosti nad republikanskim rivalom Donaldom Trumpom, pokazale su ankete NBC Newsa i Wallstreet Journala. Prema njima Clinton ima podršku 46 posto anketiranih, a Trump 35 posto. Ishod američkih izbora odrazit će se i na još uvijek napetu situaciju i nedovršene političke procese na Balkanu gdje se predizborna kampanja u SAD-u prati bez predaha i to puno šire od političkih krugova.
http://www.betches.com/sites/default/files/article/list/images/clintdel.jpg
Kada su u pitanju srpski lobisti u SAD-u, Trump je logičan izbor zbog zagovaranja suradnje s Rusijom, slabljenja Europe i NATO-a, a samim tim i slabljenja statusa Kosova. S druge strane, moćni albanski lobi čvrsto stoji uz Hillary Clinton i polaže velike nade u njezin uspjeh i ulazak u Bijelu kuću. Smatraju da će ona nastaviti put prethodnih demokratskih administracija koje su u većini sporova stajale na albansku stranu.
 
Ne treba zanemariti ni glasove balkanske dijaspore u SAD-u. Guardian je nedavno pisao kako bi upravo Bošnjaci iz St. Louisa, kojih tamo prema nekim procjenama živi oko 70.000 mogli prevagnuti u korist Clinton u saveznoj državi Missouri. Hrvatsku zajednicu u SAD-u čini oko 1,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Najbrojnije hrvatske zajednice nalaze se u Chicagu i okolici, oko 150.000, St. Louisu oko 40.000, Detroitu oko 7000, San Pedru oko 35.000, San Joseu oko 5000 te New Yorku, New Jerseyu i Connecticutu oko 80.000 osoba hrvatskog podrijetla te će svakako i oni imati velik utjecaj na ishod izbora, no u ovome slučaju teško je govoriti je li većina naklonjena Trumpu ili Clinton. Istovremeno, kampanju Hillary Clinton opterećuje skandal vezan uz e-poštu.
 
Naime, wikileaks je objavio drugi dio hakiranih e-mailova Johna Podesta, šefa njezine kampanje. Američki mediji prenose kako je bivši predsjednik Sjedinjenih Država i suprug predsjedničke kandidatkinje, Bill Clinton bio tema u nešto više od dvije tisuće e-mailova. U njima se spominje kako bi Bill trebao biti što manje uključen u kampanju svoje supruge zbog izvanbračnih afera koje je imao. Wikileaks je objavio i sadržaj e-pošte u kojemu stoji kako bi seksualni život Billa Clintona mogao imati negativan utjecaj na tijek kampanje. Iz wikileaksa su najavili objavljivanje oko 50 tisuća hakiranih e-poruka koji su povezani s Hillary Clinton.
 
Na pitanje hoće li Rusi pokušati utjecati na izbore koji su zakazani za 8. studenoga, aktualni predsjednik Barack Obama je u intervjuu za NBS odgovorio: "Sve je moguće." Dotaknuo se i teme hakiranja e-pošte Demokratske stranke SAD-a. Obama je odbio odgovoriti na pitanje ima li u Ruska Federacija u tome kakvu ulogu, međutim, rekao je kako stručnjaci to hakiranje pripisuju Rusima. "Mislim da FBI nastavlja istragu slučaja. Poznato mi je da Rusi hakiraju naše sustave. Ne samo vladine već i privatne", rekao je Obama.
 
Ryan digao ruke od Trumpa i tako priznao nadolazeći poraz? Predsjednik Zastupničkog doma Kongresa Paul Ryan javno se distancirao od stranačkog kandidata za Bijelu kuću Donalda Trumpa i objavio da ga više ne će braniti niti sudjelovati u njegovoj kampanji. Ryan je u razgovoru s republikanskim zastupnicima u Kongresu rekao da će svu svoju energiju uložiti u očuvanje republikanske većine u tom domu kako Hillary Clinton ne bi imala odriješene ruke. Time je najviši republikanski dužnosnik u Kongresu gotovo pa priznao poraz svoje stranke u utrci za Bijelu kuću. Budući da se istoga dana održavaju izbori za svih 435 kongresnika, Ryanu je to sada prioritet.
 

Eduard Soudil, http://www.glas-slavonije.hr/314295/2/Albanci-i-Srbi-u-sukobu-i-zbog-izbora-u-SAD-u

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Srijeda, 16/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 871 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević