Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Rusi su uvjereni da sa Srbijom imaju povijesne i bratske odnose

 
 
Pozivnica Crnoj Gori za članstvo u NATO jasna je politička poruka Rusiji da ne može odlučivati o sferi utjecaja u Europi i da je ne može dijeliti po tim sferama, kaže britanski analitičar Jonathan Eyal. On je uvjeren da će se europske države znati oduprijeti nadolazećem pritisku Rusije.
http://i2.cdn.turner.com/cnnnext/dam/assets/150213180510-eyal-opinion-writer-large-169.jpg
• Kako tumačite pozivnicu Crnoj Gori za članstvo u NATO-u?
- U mnogim aspektima pozivnica Crnoj Gori u NATO posljedica je i ruske invazije na Ukrajinu i pitanje sigurnosti cijele Europe. Jedan od ključnih argumenata za poziv jest potreba da se Moskvi pošalje jasna poruka da Rusija ne može odlučivati o sferi utjecaja u Europi, i ne može podijeliti Europu po tim sferama. Suvereno pravo svake europske nacije jest postati članica ili pripadati instituciji kojoj želi. To pravo neupitno je. Jasno je da Crna Gora nije velika dodatna snaga u ukupnoj moći NATO-a, ali ključni element je politička poruka. Protivljenje Rusije ne temelji se na činjenici da bi sada Crna Gora mogla postati prijetnja ruskoj sigurnosti, već na njihovom stavu da europske zemlje ne mogu raditi ono što žele.
 
• Proći će mjeseci prije nego članstvo postane i formalno. Bi li u tom vremenu Rusija mogla uvjeriti Crnu Goru da se povuče, odnosno bi li Moskva na neki način mogla minirati cijeli proces?
- Jasno je da će Rusija nastaviti s pritiskom, posebno će pokušati utjecati na javno mišljenje u Crnoj Gori. Nadalje, nastojat će zaštititi svoje ekonomske interese u Crnoj Gori, posebno investicije, od kojih većina nije u potpunosti legalna. Rusija nikada nije oklijevala upotrijebiti bilo kakvo ekonomsko oružje kako bi ostvarila svoje političke ciljeve. Nadalje, Rusija će svakako pojačati pritisak na Srbiju kako bi se izbjegao sličan proces integracije Srbije. Nema dvojbe da ćemo svjedočiti snažnijim pokušajima Rusije da podijeli Balkan između zapadne i takozvane ruske sfere utjecaja. Ne bih isključio mogućnost daljnjeg ruskog pritiska na Bugarsku zbog čega se bugarski predsjednik već žalio.
 
• Spomenuli ste Srbiju. Zašto Rusija odbija pomisao da bi se službeni Beograd mogao prikloniti NATO-u?
- Nekoliko je razloga. Prvi je to što su Rusi uvjereni da sa Srbijom imaju povijesne i bratske odnose. Djelomično je to istina, ali većina političara i vojnih zapovjednika u Srbiji svoju profesionalnu karijeru počela strahom od sovjetske invazije, ne smatrajući Moskvu svojim osnovnim prijateljem. Ipak, Rusi su to danas postali prikazujući sa važnim srpskim saveznikom prvenstveno u nepriznavanju neovisnosti Kosova. Mislim da je Srbija za Rusiju ključ, jer je jedna od najvećih i najsnažnijih zemalja na Balkanu i sve dok Srbija nije integrirana u europske strukture vrlo je teško govoriti kako Balkan može biti siguran. Teško je procijeniti kako će se Balkan ekonomski razvijati, kada jedan njegov dio, poput Grčke, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Slovenije, pripada europskim institucijama, a drugi tek djelomično ili uopće nije integriran. Upravo je to situacija koja omogućuje Rusiji da ostvari određene pozicije, zbog čega je spremna prilično uložiti u takozvane “specijalne odnose Rusije i Srbije”, odnosno pokušati matirati NATO i Europsku uniju.
 
• Pozivnica Crnoj Gori upućena je jednoglasno, konsenzusom svih 28 članica NATO-a. Može li Rusija na bilo koji način podijeliti Savez, jer pozivnicu moraju ratificirati parlamenti svih članica?
- Naravno, bit će vrlo ozbiljnih rasprava, posebno u Njemačkoj, jer nije tajna da je Njemačka bila protiv rasprave o članstvu Crne Gore na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Walesu. Nije tajna da neke europske države nisu jako zainteresirane da Crna Gora postane članica. Ipak, vrlo sam optimističan i vjerujem da će ratifikacija proći kroz parlamente, jer se o svemu detaljno raspravljalo iza zatvorenih vrata posljednje dvije godine. Isto tako, prevladao je argument da je poslana jasna politička poruka – a ta je da mi ne prihvaćamo podjele Europe. Uvjeren sam da će se vlade europskih država znati oduprijeti nadolazećem pritisku Rusije.
 

Charles Recknagel, Radio Slobodna Europa

HDP približava se PKK-u

 
 
Pod pritiskom vojske kurdska lijeva stranka HDP približava se PKK-u. Predsjednik Erdogan u tome vidi izdaju republike. Velikim demonstracijama i skupovima na zapadu zemlje kurdska stranka HDP u narednim će danima pokušati pridobiti potporu za svoj zahtjev za autonomijom kurdskih područja. Polazište te već stare rasprave  velika je kurdska konferencija koja je prije tjedan dana održana u Diyarbaku. Više kurdskih krovnih organizacija, koje su neka vrsta civilnih ogranaka paravojne formacije PKK s predstavnicima HDP-a razgovarali su o tome kako bi trebale reagirati na najnovije izbijanje sukoba u kurdskim područjima Turske.
https://ianbachusa.files.wordpress.com/2015/02/c64f4-kurds_distribution_in_mid_east_lg.jpg?w=547
Najpoznatiji kurdski političar, potpredsjednik HDP-a Selahattin Demirtas održao je govor u kojem je prvi put od početka borbi u srpnju 2015. snažno podržao autonomiju koju PKK traži već odavno. Ranije se HDP izjašnjavao za proširenu samoupravu te se protivio uspostavi autonomije putem oružane borbe. Pod pritiskom vojne ofenzive turske vojske, koja tenkovima i drugim teškim naoružanjem najviše napada uporišta PKK-a u Cizreu i Silopiju, HDP je promijenio stav i približio se liniji PKK-a.
 
Predsjednik R. T. Erdogan to je uzeo kao povod da Demirtasa optuži za izdaju Turske Republike. „Taj se zahtjev kosi s našim ustavom“, izjavio je Erdogan i pozvao državno odvjetništvo u Diyarbaku da pokrene istrage protiv Demirtasa. Nakon što su započete istrage protiv jedne od čelnih osoba HDP-a, Figen Yüksekdag, obama predstavnicima HDP-a prijeti gubitak parlamentarnog imuniteta.
S ı rr ı Süreyya Önder, jedan od vodećih intelektualaca HDP-a, koji je po nacionalnosti Turčin, izjavio je u jednom intervjuu: „Oni će svim zastupnicima HDP-a oduzeti imunitet i zatvoriti nas. Ja osobno ne vidim da se itko od nas toga boji. Neka to i učine. Drugo je pitanje hoće li im to pomoći da zemlju izvedu iz trenutnog užasa. Mislim da neće.“
 
HDP će sada pokušati na zapadu zemlje potaknuti svoje simpatizere među Turcima da pruže potporu njegovom zahtjevu za autonomijom i tako osujeti strategiju vlade koja se bazira na kriminalizaciji. Do sada je HDP na zapadu zemlje imao slabu potporu. Na prosvjed koji je održan u nedjelju u Istanbulu došlo je svega stotinjak ljudi, dakle mnogo manje nego policajaca koji su na prosvjednike odmah krenuli sa suzavcem i gumenim palicama.
 
U međuvremenu, vojska je u noći s nedjelje na ponedjeljak ušla u dio Silopija, koji je već danima bio okupiran te je istjerala pripadnike PKK-a. Prema informacijama vojske od početka borbi u Silopiju u borbama je ubijeno je više od 88 pripadnika kurdske paravojne formacije. U borbama koje su se vodile u staroj jezgri Diyarbaka u isto su vrijeme stradala dva policijska službenika i jedna žena koju je pogodila granata dok je doručkovala u vlastitom domu.
 

Jürgen Gottschlich, Die Tageszeitung

Nijemci se, prvi puta nakon sedamdeset godina, ne osjećaju dobro u svojoj domovini

 
 
I politiku i policiju iznenadili su događaji u novogodišnjoj noći u Kölnu, oni su bili nepripremljeni. Njemačko je društvo šokiralo divljanje imigrantskih hordi, kao i šutnja koja je slijedila. Poljuljano je povjerenje u državu, mediji su diskreditirali sami sebe, a paralelno s tim Nijemci se pored kraha tzv. Willkommenskultura (kultura dobrodošlice) suočavaju i s osjetnim padom ugleda njihove zemlje u Europi. O raspoloženju u Njemačkoj koje se u novoj situaciji mijenja, razgovarali smo s njemačkim politologom Alexandrom Rahrom.
http://abkhazworld.com/aw/images/img/alexander_rahr.jpg
• Kako se osjećate? Kakvo je raspoloženje društva nakon događaja u Kölnu?
- Bilo je već i bolje. Nijemci se, prvi puta nakon sedamdeset godina, ne osjećaju dobro u svojoj domovini. Društvo se suočava novom opasnošću u liku mladih Arapa koji ne mare ni za koga i ni za što, koji uznemiravaju žene i ignoriraju europsku tradiciju, običaje. Čini se kako se urušava ideja koju je i sama Angela Merkel puno naglašavala, naime da Njemačka sa svojom otvorenošću može postati novim europskim modelom prihvaćanja, tolerancije, integracije. Polako nestaju iluzije koje je društvo s tim u svezi gajio.
 
• Osjetno se mijenja raspoloženje u društvu, no vlada kao da na sve to reagira sporije od potrebnog...
- Na vladi je ogroman pritisak. Zastupnici CDU-a u svojim okruzima suočavaju se s poražavajućom kritikom migrantske politike i sve teže mogu zastupati pred svojim biračima kancelarkine ideje s tim u svezi. Nema, međutim, alternative za Merkel na njemačkoj političkoj sceni, s obzirom da snage koje stoje lijevo od nje još markantnije zastupaju Willkommenskultur. Istovremeno, spektakularno jača Alternativa za Njemačku (AfD) koja zauzima protuimigracijski stav i čija je popularnost već dostigla 10 posto. Suprotno drugim europskim zemljama, npr. Francuskoj, međutim, stranka s tako ekstremnim stavovima nema mogućnosti ući u tisak koji ju ignorira na liberalnoj, moralnoj osnovi. Stoga AfD nema šansu pojaviti se kao stvarna alternativa. Naravno, valja priznati i kako liberalni zakoni apriori vezuju ruke vlade i njeno djelovanje ukalupljuju u određene okvire. Stoga veliki dio izbjeglica ne može čak ni protjerati iz zemlje. To je jasno i migrantima, a kao što smo imali priliku vidjeti, oni često puta i zloporabljuju svoj položaj. Vlada, dakle, ne može učiniti ništa drugo do li zatvoriti granice pred novim valovima izbjeglica i što učinkovitije integrirati one koji su već u zemlji. Merkel, međutim, nije spremna zatvoriti vrata, stoga se provodi imitacija pooštravanja, ne bi li se umirila javnost. Paralelno s tim, zajedno s medijima punom parom se vrši prikazivanje prodora ekstremne desnice kao stvarne opasnosti.
 
• Zar događaji u Kölnu ono što se dogodilo poslije nisu poljuljali povjerenje u državu? Ta policija nije uspjela zaštititi građane, a daljnje loše osjećaje i nepovjerenje samo je dalje povećavalo zataškavanje. Je li to dovelo do loma u Nijemcima?
- To ih je šokiralo i učinilo ih je nesigurnima. Nijemci, naime, vjeruju u policiju. Policiju je, međutim, iznenadila arogancija i agresivnost tih mladih Arapa. To je nova pojava, a oni očito nisu bili pripremljeni za to. Odlučan nastup je sprječavala i činjenica da u smislu očekivanja politike izbjeglicama koji uživaju moralnu zaštitu države treba dati slobodan prolaz, ne smije ih se povrijediti. Stoga se policija bojala čak i uhititi ih, dok su s druge strane oštro nastupili protiv „rasističkih, fašističkih osoba“ koje su prosvjedovale protiv divljanja tih hordi. Pored toga, ozbiljan problem predstavlja i što Njemačka, suprotno Francuskoj ili Belgiji, nije pripremljena što se poznavanja arapskoga svijeta, arapskoga mentaliteta tiče. Iskustvo s Turcima ne pomaže puno u tomu.
http://p5.focus.de/img/fotos/origs5101609/367243660-w721-h541-o-q75-p5/merkel-raus-2.jpg
• Čini se kako je Njemačka još uvijek talac nacističke prošlosti i liberalizma, a to je paralizira u kriznim situacijama koje iziskuju odlučan nastup...
- Doista. Istovremeno, treba priznati kako je Njemačka u teškoj i osjetljivoj situaciji. Treba dokazati da je prošlost ostavila iza sebe, gradi liberalnu demokraciju, poštuje ljudska prava, a neosporno je da u tome često puta ide predaleko.
 
• A u tomu pretjerivanju zaboravlja poštovati samu sebe. Nije li tako?
- Tako je. No Nijemci su itekako ponosni što svijetu pružaju moralni primjer.
 
• Da, ali Nijemci se moraju suočiti sa strmoglavim padom ugleda zemlje. Navijači ili pak poljski političari na kritike samo odbruse kako bi se Berlin radije trebao baviti zaštitom Njemica, a ne njima. Kako sve to doživljavaju ponosni Nijemci?
- Razlog tim tonovima je u prvom redu taj što su njemački političari, a posebno oni koji sjede u Europskom parlamentu, prvo Rusiji, potom Mađarskoj, a zadnje Poljskoj dijelili lekcije. Trebamo shvatiti kako Njemačka time samo izolira samu sebe, a time se dovodi u pitanje i njezine vodeće pozicije u Europi.
 
• To je problem Nijemaca. Nije, međutim, njihov problem što će biti s Europom koja je u krizi, ako i njezina najjača sila izgubi ugled i dovede se u pitanje njena vodeća uloga u Europskoj uniji...
- To je dobro pitanje. Posebno sada kada je vezano uz krizu eura, a i izbjegličku krizu, postalo jasno kako Amerika ne može, ne želi pomoći Europi u nevolji. U toj situaciji potrebna nam je snažna, sposobna Njemačka.
 

Gábor Stier, Magyar Nemzet

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 861 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević