Get Adobe Flash player
Pupovac nas pravi bilmezima

Pupovac nas pravi bilmezima

Miloradov izlet u Bačku Palanku je gori od svih glupih...

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Jela Godlar: Crkva je u vrijeme NDH institucionalno bila na strani te...

Lideri se stvaraju

Lideri se stvaraju

Iskreno ne znam tko su uspješni lideri...

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Šezdesetih godina u Jasenovcu je pronađen samo 481...

  • Pupovac nas pravi bilmezima

    Pupovac nas pravi bilmezima

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:15
  • Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:09
  • Lideri se stvaraju

    Lideri se stvaraju

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:03
  • Poturica i najogavnije srbijanske laži

    Poturica i najogavnije srbijanske laži

    ponedjeljak, 07. siječnja 2019. 10:37
  • Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 07:57

Ništa od norveškog teritorijalnog poklona Finskoj

 
 
Unatoč prethodnim najavama kako će Norveška susjednoj pretežno ravničarskoj Finskoj za 100. rođendan neovisnosti pokloniti planinski vrh, norveški ministar vanjskih poslova Børge Brende odbacio je takvu mogućnost kazavši kako bi takav potez prouzročio mnoge pravne zavrzlame.
http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2015/12/18/22/2F7E7ECD00000578-0-image-a-23_1450478671933.jpg
Norveški šef diplomacije odbacio je mogućnost nesvakidašnjeg rođendanskog poklona proteklog vikenda upravo u Finskoj koju je službeno posjetio u pratnji norveškog kraljevskog para. Brende, kako citira visokotiražni finski list na švedskom jeziku Hufvudstadsbladet, izjavio je da je Finska 'jedna od najbližih norveških prijatelja kojoj će Oslo u povodu obljetnice prirediti fantastičan poklon, no to nikako ne može biti dio teritorija čime bi se izazvao niz pravnih i pograničnih problema'. Podsjetimo, norveška je vlada donedavno razmatrala prijedlog da u povodu stote obljetnice finske neovisnosti državnosti toj susjednoj državi pokloni planinski vrh kako bi zemlja tisuću jezera dobila najvišu planinu.
 
Da je kojim slučajem prijedlog usvojen, Norveška bi morala pomaknuti državnu granicu za nekoliko desetaka metara, no u Oslu su tada smatrali kako takvo što nije problem budući da s Finskom održava odlične susjedske odnose te kako je poklanjanje planinskog vrha Halti visokog 1.324 metra za 100. obljetnicu neovisnosti najmanje što jedan susjed može pokloniti. Prijedlog je početkom ljeta na razmatranje uzela norveška premijerka Erna Solberg koja je u razgovoru za državnu televiziju kazala kako još nije donijela konačnu odluku, ali kako sve ukazuje na to da bi Finska iduće godine kada proslavlja obljetnicu mogla dobiti nesvakidašnji poklon.
 
Inicijativu je, inače, pokrenuo norveški geofizičar Bjørn Geirr Harsson koji smatra kako pretežno ravničarska Finska zaslužuje imati vrh viši od 1.000 metara. Halti se nalazi duboku unutar Arktičkog kruga u području u kojem su granice dviju država zacrtane još 1750. godine.
 

V. Ma., http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/444053/Nista-od-norveskog-teritorijalnog-darivanja-Finske.html

Australiji trebaju Sjedinjene Države da Kinu drže pod nadzorom

 
 
Gradska vijećnica u Sydneyu u Australiji ima središnje mjesto u društvenom životu toga grada. Njene mramorne stube omiljeno su okupljalište građana i posjetitelja Sydneya. Tijekom godina ta sekularna katedrala bila je domaćin skupova, političkih konferencija i pogreba  premijera. Ovog tjedna u toj dvorani planirao se drugačiji događaj: memorijalni koncert povodom 40. godišnjice smrti Mao Zedonga, čovjeka odgovornog za smrt nekoliko desetaka milijuna ljudi.
http://i826.photobucket.com/albums/zz182/cityrailsaints/WorldpoliticalMap2034.jpg
Događaj su organizirali kineski Australci i tvrtke, u namjeri da vrate uslugu vladi u Pekingu. Nakon prosvjeda drugih kinesko-australskih skupina i zabrinutosti policije zbog javne sigurnosti, koncert je otkazan, jer je sličan takav koncert na rasporedu u Melbourneu. Ta je epizoda bila živa ilustracija bremenite  prirode australske rasprave o odnosima s Kinom. Neke tvrtke, lokalne zajednice i političari žele preusmjeriti Australiju prema bliskijim odnosima s Pekingom. Ostali Australci, koji su oprezni prema rastućem utjecaju Pekinga u regiji, pokušavaju to zaustaviti.
 
Javnost izgleda podijeljena. U anketi koju je moja organizacija provela ove godine, na pitanje koju zemlju smatraju važnijom za Australiju, 43 posto ispitanika izabralo je SAD, a 43 posto navelo Kinu. Povod za raspravu  je povećanje ekonomske važnosti Kine za Australiju. Kina je najveći australski trgovinski partner. Izvoz u Kinu, uglavnom prirodnih resursa, peterostruko je porastao u posljednjih desetak godina. Kineski investitori kupovali su udjele u građevinskim projektima i zemljište, što je uzrokovalo povećanje cijena nekretnina u velikim australskim gradovima. Međutim, pohod Pekinga na Australiju proširio se i izvan tipičnih ulaganja. Australci sada mogu čitati o smjernicama Komunističke partije u mjesečnim prilozima umetnutim u vodećim listovima medijske grupacije koju podupire kineska vlada. Bilteni vijesti na kineskom jeziku u Australiji, nekada glasni i raznoliki, sve su oprezniji da ne naljute Peking.
 
Istraga koju je provela Australska medijska korporacija otkrila je da su  tvrtke i pojedinci povezani s kineskom vladom ulili rijeke novca u kase australskih političkih stranaka. Te donacije nisu ilegalne, ali je šef australske nacionalne sigurnosne agencije rekao da dovode u pitanje nacionalnu sigurnost. Pitanje kako se nositi s rastućim kineskim utjecajem u Australiji, koja je postojan saveznik SAD-a, zaoštrilo se nakon porasta asertivnosti Pekinga u međunarodnoj areni, koja obuhvaća i velike pretenzije Kine u Južnom kineskom moru.
 
Kineska ulaganja u australsku infrastrukturu izazvala su najviše kontroverzi. Australska vlada nije odobrila prodaju najvećeg australskog privatnog zemljišnog posjeda  kineskom konglomeratu i blokirala je kinesku ponudu za kupovinu velike električne mreže Ausgrid zbog nacionalne sigurnosti. Odobravanje  99-godišnjeg najma za kontrolu luke Darwin kineskoj tvrtki za koju se govori da ima veze s Narodnom oslobodilačkom vojskom uzbunilo je mnoge komentatore i iznenadilo Sjedinjene Države. Objavljeno je da je predsjednik Obama zatražio od premijera Malcolma Turnbulla da ga upozori ako  sljedeći put Australci sklope sporazum  s takvim strateškim implikacijama. Sjedinjene Države redovito rotiraju kontingent marinaca kroz luku Darwin.
 
Tijekom većeg dijela australske povijesti, svijet su vodile liberalne zapadne demokracije poput australske. Međutim, sada je najveći trgovinski partner Australije Kina postala najozbiljniji konkurent  glavnog australskog saveznika Sjedinjenih Država. Neki australski stratezi tvrde da moramo učiniti više da prihvatimo uspon Kine. Kažu da se trebamo držati podalje od unutarnjih poslova  Kine i njene pomorske politike. Trebamo prihvatiti da će budućim regionalnim poretkom dominirati Kina, kako oni tvrde. Neki analitičari čak sugeriraju da bismo trebali koristiti svoj utjecaj u Washingtonu kako bismo  potaknuli Sjedinjene Države da u Aziji podijele svoju moć s Pekingom.
 
Ali zašto bi Australci poticali povlačenje dugogodišnjeg saveznika koji je i dalje svjetski lider i zemlja koja s kojom Australci dijele svoj  svjetonazor? Zašto bismo se priklonili Kini, zemlji koja je toliko različita od naše, s vanjskom politikom koja je izrazito neujednačena? Bi li Peking uzvratio takvu gestu? Nikad nisam čuo da je neki stručnjak za  Kinu rekao da Peking poštuje slabost. Za Australiju je vrlo osjetljivo pitanje štititi se od rizika neizvjesnog budućeg ponašanja Kine, tako da produbljuje veze s drugim velikim azijskim zemljama kao što su Japan, Južna Koreja, Indija, Indonezija i Vijetnam, uz Sjedinjene Države duboko angažirane u regiji.
 
Nekoliko azijskih zemalja ne podržava mogućnost  da u regiji u budućnosti dominira jedna velika država. Najviše vole ravnotežu snaga u Aziji, kao i obnovljenu nazočnost Sjedinjenih Država i opće prihvaćanje međunarodnih normi i vladavine prava. Kad se interesi Australije usklade s kineskim interesima, trebamo biti ambiciozni glede stvari koje možemo učiniti zajedno. Prošle godine, primjerice, Australija je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom i pridružila se Azijskoj investicijskoj infrastrukturnoj banci na čijem čelu se nalazi Kina. Međutim, kada se naši interesi i kineski interesi razilaze, onda bi se i naši putovi trebali razilaziti.
 
Na odnose Australije s Kinom značajno će utjecati ponašanje Amerike u regiji. Većina azijskih zemalja pozdravila je obećanje predsjednika Obame da će rebalansirati američku vanjsku politiku  koja će biti više usredotočena na Aziju. Međutim, usredotočenju na Aziju ponestalo je zamaha u njegovom drugom mandatu. Transpacifičko partnerstvo, ekonomska središnja točka usredotočenja na Aziju, možda neće proći  u Kongresu, a oba predsjednička kandidata, i Hillary Clinton i Donald J. Trump protive se prihvaćanju sporazuma. Trumpova alergija na saveze, simpatije prema moćnicima i podrška američkom ukopavanju  toksična su kombinacija koja će korodirati američku poziciju u Aziji. Ako mi Australci želimo surađivati s međunarodnim partnerima, među kojima je i SAD, na podržavanju poretka u Aziji koji se temelji na pravilima, te kako bismo utjecali na buduću putanju kineskog ponašanja, onda Washington mora biti pouzdan partner.
 

Michael Fullilove, The New York Times

Brexit gura Europsku uniju prema stvaranju više unija

 
 
Kako EU ulazi u razdoblje razmišljanja nakon referenduma u Velikoj Britaniji, izgleda kao da se neke zemlje članice okreću prema geometriji s više varijabli, u okviru koje se nastoje uskladiti prema regionalnom afinitetu. Uoči samita u Bratislavi koji se održava 16. rujna, kada se okupljaju šefovi država i vlada kako bi razgovarali o Uniji nakon brexita, pojavljuje se više skupina ili neke skupine jačaju u kući Europske unije.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQ5LzkHXBeudA83q95qXIqjLSQUHK5JtMuU2ZEEhN6HHsvZoVUH
Grčki premijer Alexis Tsipras pozvao je čelnike Italije, Španjolske, Francuske, Portugala, Cipra i Malte na sastanak u Atenu, u petak (9. rujna), kako bi oformili strateški savez čelnika-istomišljenika. Na sastanku socijalističkih čelnika održanom 25. kolovoza francuski predsjednik François Hollande izjasnio se protiv uspona populizma. Također je najavio svoje sudjelovanje na samitu južnih zemalja Europske unije u Ateni 9. rujna. Očekuje se da će se na sastanku u glavnom gradu Grčke zagovarati rast i investicije, te da će se sudionici izjasniti protiv štednje  koju propovijeda sjeverna Europa na čelu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
 
Nakon brexita, očito je da se južna Europa osjeća ojačanom, premda  politička situacija u tim zemljama sprječava Uniju da ostvari utjecaj koji nastoji imati. Grčka, Italija i Francuska nalaze se u ogromnim dugovima i mnogo ovise o sjevernim državama članicama Europske unije. Na Španjolsku, koja  već više od šest mjeseci ne uspijeva formirati vladu, unija južnih članica Europske unije još uvijek nije mogla ostvariti svoj utjecaj. Kako bi iskoristila prednost izlaska Britanije iz EU-a, Flandrija je tijekom ljeta, nametljivo pokušala oživjeti ideju  o stvaranju nove Sjevernomorske unije kako bi intenzivirala suradnju i gospodarski  razvoj.
 
Slične inicijative poduzete u posljednjih nekoliko godina za jačanje suradnje između Velike Britanije, Belgije, Nizozemske, Njemačke, Danske, Švedske i Norveške nisu uspjele. Geert Bourgeois, premijer autonomne pokrajine, rekao je da je to dijelom i zbog toga što su sve zemlje, osim Norveške već imale status u EU-u. Dok Britanija napušta Europsku uniju, njezini susjedi i povijesni partneri u Flandriji smatraju da je vrijeme za oživljavanje napora za stvaranje nove Sjevernomorske unije, kako bi se ojačala povezanost oko zajedničkog mora.
 
Na istoku, zemlje Višegradska skupine (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) već su najavile da će postati sve glasnije u oblikovanju procesa reforme  Europske unije nakon brexita. Četiri države srednje Europe pozvale su na provođenje "dramatičnih reformi“ Europske unije i njezinih institucija na svom prvom sastanku nakon brexita, održanom 29. lipnja. Isti poziv ponovile su 22. srpnja u Varšavi. Poljska premijerka Beata Szydło rekla je 6. rujna da će četiri zemlje članice objaviti zajednička stajališta glede budućnosti Europske unije nakon brexita, sljedećeg tjedna na samitu u Bratislavi.
 
Europskoj uniji potrebne su reforme "kako bi se približila svojim građanima", rekla je Szydło, bez navođenja pojedinosti. "Glasovanje o brexitu uzdrmalo je temelje Europske unije i uzrokovalo da zemlje članice moraju ponovno procijeniti svoje pozicije unutar bloka – a zemlje članice Višegradske skupine nisu iznimka", rekao je jedan analitičar. "EU bi, po njihovu mišljenju,  trebala biti kanal za političku, gospodarsku i sigurnosnu suradnju, ali ona ne smije kršiti suverenitet nacionalnih vlada. Dakle, sve četiri zemlje članice Višegradske skupine podržavaju pozive bivšeg britanskog premijer Davida Camerona da se ovlasti prepuštene Europskoj uniji vrate nacionalnim vladama, te da se nacionalnim parlamentima omoguće veće ovlasti za stavljanje veta na odluke Europske unije", rekao je analitičar agencije Stratfor  Eugene Chausovsky.
 
Obraćajući se novinarima u Bruxellesu prije povratka u Bratislavu, slovački premijer i njegov ministar vanjskih poslova, razotkrili su svoje ambicije za usmjeravanje Unije tijekom sljedećih šest mjeseci, te za postavljanje temelja za preispitivanje Europske unije, nakon šoka izazvanog referendumom u Velikoj Britaniji. "Sada kada će Velika Britanija napustiti Uniju, zemlje članice Višegradske skupine vjerojatno će preuzeti od Camerona slične zahtjeve." Na isti način Yves Bertoncini s Instituta Jacques Delors rekao je za EurActiv.com da bi se EU mogla naći u opasnosti od nestajanja, ako dođe do formaliziranja tih unutarnjih unija  u bloku.
 
Osvrnuvši se uoči održavanja sastanka Europskog vijeća na Benelux i Nordijsku uniju, kao formalizirane skupine, ali koje ne koordiniraju svoje aktivnosti, Bertoncini izgleda smatra  da je Mediteranski savez moguć savez. "Možete tome dodati neke svijetle primjere poput Merkel, Hollandea, Renzija, a prije Merkel, Sarkozyja i Montija. Možete dodati i šest članica osnivača, koje se  sve češće sastaju pred predstojeću proslavu šezdesetog obljetnice Rimskih ugovora", dodao je Bertoncini. Međutim, ono što je opasno ne nalazi se u tim slobodnim savezima, nego u više „zabrinjavajućoj“ Višegradskoj skupini.
 
"Zemlje Višegradske skupine imaju logiku desperadosa u utvrdi Alamo. One također mogu ići i tražiti novac u Kini ili Rusiji. One mogu ući u logiku slijepih putnika, koji će blokirati sustav", dodao je Bertoncini. Uzmimo kao primjer direktivu o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga. Francuska, kao i druge zemlje istomišljenice, pokušavaju je revidirati. Međutim, zemlje Višegradske skupine, koje za sobom  povlače srednjoeuropske zemlje, pokušaju se dogovoriti sa zemljama koje su manjina u Uniji. "To može spriječiti da EU funkcionira ispravno."
 

Daniela Vincenti, Euroactiv, Bruxelles

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Srijeda, 16/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 930 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević