Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Muslimanski imigranti nemaju unutarnju motivaciju za integracijom

 
 
Sve više migranata razmišlja o povratku doma iz Europe, a ako bi Europska unija mogla pomoći u uređenom povratku migranata u njihove matične zemlje, broj povratnika bi mogao čak i znatno porasti. Muslimanski imigranti nemaju unutarnju motivaciju za integracijom, a u pravnom sustavu zapadnih zemalja u prvom redu vide slobodu i mogućnosti. Frustracija osjetljivo rate među onima koji su pristigli u sadašnjemu valu, te da su u pojedinim odredišnim zemljama još uvijek izvanredno velik zaostatak u njihovu registriranju i odlučivanju o njima – u slučaju Njemačke se npr. govori o četiristo tisuća neriješenih predmeta – broj potencijalnih kandidata će ubuduće vjerojatno još dalje rasti. sve veći broj onih koji traže priliku za povratak u Tursku.
http://static.europe-israel.org/wp-content/uploads/sites/2/2015/09/al-nusra.jpg
Od terorista do migranta
 
I u slučaju povrataka možemo govoriti o dvije vrste kretanja: o regularnom i iregularnom povratku. Iregularni povratak bi u praksi pretpostavljalo isto „krijumčarenje“ u suprotnom smjeru koje se događalo i tijekom njihova dolaska. A to u masovnim razmjerima nije u interesu niti jedne države. Međutim, resursi namijenjeni operacijama tzv. dragovoljnog povratka doma regularnim putem dosada su bili prilično ograničeni, zapinje i suradnja između državama koje bi slale i koje bi trebale primiti ljude, a i regulatorno okruženje i nedovoljna informiranost dotičnih ljudi djeluje protiv toga. Ako bi na tim područjima EU-a mogao postići napredak, broj onih koji se žele dragovoljno vratiti u bliskoj budućnosti bi mogao i značajnije porasti. Njihov problem je što su se našli u potpuno drukčijemu svijetu, kulturi, vrijednosnomu sustavu.
 
Integracija muslimanskih imigranata vrlo je složeno pitanje. Oni ne osjećaju unutarnju motivaciju za to, oni u pravnom sustavu zapadnih zemalja u prvom redu vide slobodu i mogućnosti. Ta osnovna razlika u pogledima posebno može postati teškom u slučaju velike mase migranata koji dolaze s irealnim očekivanjima. Pitanje nije nužno žele li se oni integrirati nego koliko je Europa sposobna kulturno, ali dosljedno nastupiti u pogledu očekivane prilagodbe i koliko je sposobna dosljedno sankcionirati. U svakom slučaju trebamo očekivati proces koji će obuhvatiti nekoliko generacija, a za to je i u Europi potrebna promjena stava, jasno formuliranje očekivanja i uspostavljanje puno učinkovitijih sustava pomoći od današnjih.
 
Sirijci su obično nešto školovaniji i dobili su i „pozivnicu“, stoga teško podnose teže okolnosti od očekivanog. Sveukupno, bliskoistočna školska sprema nije kompatibilna „jedan naprema jedan“ sa zapadnim standardima, ali u njihovu je slučaju omjer analfabeta ipak najniža. Prema najnovijem istraživanju njemačkog Ureda za azil osamnaest posto izbjeglica koji su zatražili azil ima ili je završilo visoku školu što je u rangu mađarskih srednjih stručnih škola, dok je u slučaju Sirijaca to 27 % a u slučaju Iranaca 35 %. Ljudi došli s afričkog prostora imaju manja očekivanja, a što se njihove obrazovanosti tiče, situacija je još puno gora nego u slučaju Iranca i Sirijaca.
 

Darko Kovačić

Čemu nas uči ekonomska katastrofa u Venezueli

 
 
Venezuela je često predmet usporedbe s Rusijom. Gospodarstvo je gotovo u potpunosti ovisno o izvozu nafte, nesposobnost raspoređivanja ogromnim prihodima u masnim godinama, trošenje istih na kupnju lojalnosti građana umjesto na reforme u gospodarstvu, jačanje autoritarnih tendencija u omjeru pogoršanja naftne konjunkture – a kao rezultat zemlja proživljava nedostatak lijekova i hrane i očekuje ​​pobune zbog gladi. Prošlogodišnji pad cijena nafte izazvao je socijalne napetosti koje su se pretvorile u pobjedu opozicije na parlamentarnim izborima u prosincu i teška sučeljavanja vlade i parlamenta.
http://news.nationalgeographic.com/content/dam/news/photos/000/770/77087.adapt.768.1.jpg
Događaji u Venezueli su groteskno pojačana slika o tome kako se autoritarni režim bori za svoj opstanak, pogoršavajući ionako katastrofalnu situaciju u gospodarstvu. Pobjeda opozicije na parlamentarnim izborima dala je nadu da će režim Nicolasa Madura tražiti načine transformacije i daće doći do zajedničkog traženja izlaza iz gospodarske slijepe ulice. Nažalost, izabran je suprotan put: Vlada je u svibnju po drugi puta produljila izvanredno stanje u gospodarstvu na dodatnih 60 dana (na snazi je od siječnja), pokušavajući još oštrije kontrolirati cijene i centralizirano distribuirati hranu, izjavivši kako je parlament "izgubio političku važnost". Potpise koje oporbenjaci prikupljaju za raspisivanje referenduma o opozivu Madura, vlada smatra krivotvorenima. Za probleme koji su zadesili zemlju Maduro optužuje "strane sile" na čelu s SAD-om, a prošlotjedni apel Organizacije američkih država da konačno započne dijalog s oporbom naziva miješanjem u unutrašnje stvari zemlje. Sve su češća izvješća da ljudi izlaze na ulice, gdje ih dočekuje Nacionalna garda.
 
"Omiljena i bratska Rusija" (po riječima pokojnoga Cháveza) ne žuri pomoći svom strateškom partneru. U posljednjih nekoliko godina, Rusija je povećala prisutnost svojih tvrtki u projektima nafte i plina u Venezueli, ali danas je konjunktura loša, postoje problemi s financiranjem, a tržište je zasićeno. S druge strane, Venezuela je uspjela kupiti rusko oružje za povezani kredit u iznosu od 2,2 milijarde dolara izdan 2009. godine. U 2011. godini je sklopljen Ugovor o projektima u vojno-tehničkoj sferi vrijednosti još 4 milijarde dolara. Proizvoda i ne treba biti, ali tenkovi su potrebni.
 

Nikolaj Epple, Vjedomosti, Rusija

Proširenje bilateralnih odnosa moglo bi preoblikovati azijski geopolitički poredak

 
 
Gotovo godinu dana nakon usvajanja, nuklearni sporazum s Iranom - formalno poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja - i dalje ostaje politička nogometna utakmica u Washingtonu. Kao odgovor na pritisak Teherana, Obamina administracija nastavlja tražiti sve veće ublažavanje sankcija iranskom režimu. Opravdanje koje iznose državni dužnosnici, od državnog tajnika Johna Kerryja na niže, je da Iran tek treba požnjeti stvarne koristi od sporazuma, te ga stoga treba dodatno poticati kako bi se osiguralo kontinuirano ispunjavanje uvjeta sporazuma.
http://worldhomelandsecurity.com/wp-content/uploads/2013/05/india-iran.jpg
U Aziji se, međutim, oblikuje potpuno drugačija slika. Zadnjih tjedana se moglo uočiti da Teheran u svim područjima jača bilateralne odnose sa zemljama kao što su Južna Koreja i Turkmenistan, od trgovine do sigurnosne suradnje, što je jasan pokazatelj da je, nakon usvajanja Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije, Islamska Republika sada dobro, te je uistinu izašla iz "kutije" sankcija. Među državama koje pokušavaju ponovo presložiti odnose s Iranom daleko je najznačajnija Indija. Dugo destimulirani zbog međunarodnih sankcija, bilateralni odnosi između Teherana i Delhija sada brzo jačaju -  što bi  moglo preoblikovati azijski geopolitički poredak. Najočitiji javni znak da dolazi do zatopljenja odnosa između dviju zemalja visokog profila, bio je prošlomjesečni dvodnevni državni posjet Iranu indijskog premijera Narendra Modija. Tijekom posjeta zaključeno je desetak novih sporazuma u području  trgovine, telekomunikacija i transporta,  a Modi i njegov iranski kolega Hasan Rouhani nazvali su to "novom erom" u odnosima dviju zemalja.
 
Ključan među tim sporazumima bio je onaj o kojem se dugo pregovaralo, da Indija gradi i upravlja iranskom lukom Chabahar. Višegodišnji sporazum, vrijedan 500 milijuna dolara, uključuje projektiranje i izgradnju dva terminala u luci na jugu Irana, za indijske proizvode namijenjene bliskoistočnim i afričkim tržištima. Ovaj sporazum je također preteča trilateralnog sporazuma, koji je nakon toga potpisan između Irana, Indije i Afganistana za stvaranje mreže željezničkih pruga i cesta u cijeloj jugozapadnoj Aziji, koje će koristiti luku Chabahar kao tranzitno središte.
 
Za Indiju je ovaj sporazum nešto poput strateškog državnog udara. Ova zemlja je dugo  bila sputana u svom pristupu Srednjoj Aziji i Afganistanu, zbog svog zemljopisnog položaja i svojim opterećenim odnosima s regionalnim rivalom Pakistanom, na žalost dužnosnika u New Delhiju. Jednom kad postane operativna, luka Chabahar i s njom povezana transportna mreža, pomoći će riješiti taj problem, te omogućiti Indiji da zaobiđe Pakistan i poveća svoj izravni politički i ekonomski angažman u oba područja.
 
Za Iran će sporazum biti još važniji. U posljednjih nekoliko godina, Iran je dosljedno pokušavao povećati svoj angažman u Aziji, kako bi suzbio učinke sve većih zapadnih sankcija i proširio svoju globalnu prisutnost. To, između ostaloga, uključuje  planove za izgradnju 800 milja dugog "plinovoda mira", koji će se protezati od istočnog Irana preko Afganistana do zapadnog Pakistana - projekta koji je uspješno započet 2013. godine, kada je Iran povukao kredite u vrijednosti od pola milijardi dolara za financiranje energetske trase.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fc/Prime_Minister_Narendra_Modi_with_President_of_Iran,_Hassan_Rouhani.jpg
Narendra Modi i Hasan Rouhani
 
Međutim, Islamska Republika još uvijek sanja da postane glavni ekonomski igrač u Aziji, a ta želja se iznova podgrijava nakon ukidanja međunarodnih sankcija. Sporazum o luci Chabahar mogao bi pomoći Iranu da se znatno približi ostvarenju tog cilja. Sporazum će omogućiti Iranu da se pozicionira kao ključna tranzitna ruta za indijske proizvode, te postane značajan sudionik u izvoznoj  strategiji Indije. Također je sigurno da će to oživjeti napore Irana za stvaranje alternativne energetske trase preko Azije -  što bi, ukoliko se to ostvari, stvorilo "neraskidivu dugoročnu političku i ekonomsku ovisnost milijardi kineskih i indijskih kupaca", prema mišljenju energetskih stručnjaka. Približavanje Teherana i Delhija se u međuvremenu dalje polako nastavlja i na druge načine. Indijske rafinerije nafte, na primjer, dobile su mig zbog otvaranja Modijeve vlade prema Teheranu, te se sada navodno pripremaju isplatiti gotovo 7 milijardi dolara duga Iranu - što će iranskom gospodarstvu, čiji rast ovisi o energentima, a koje se sada  polako bori da ponovo stane na svoje noge, dati značajni dodatni pozitivni poticaj.
 
Sve to čini ponovni angažman Indije potencijalno značajnim - i presudnim. Veze Indije sa suvremenim Iranom datiraju iz antičkih vremena, a ti kontakti dviju civilizacija su njegovani u modernim vremenima kroz zajedničko nepovjerenje prema Pakistanu i zajedničkim interesom za protjerivanje talibana iz Afganistana. Usprkos tome, sve donedavno je Delhi bio spreman ograničiti svoje interakcije s Teheranom iz poštovanja prema američkim i europskim sankcijama. Međutim, to više nije tako. Nakon urušavanja međunarodnog konsenzusa oko ekonomske izolacije Irana,  Indija - kao i mnoge druge države - počinje iskorištavati nove mogućnosti u Islamskoj Republici. U tom procesu,  Iranu je omogućeno otvaranje, kako bi izgradio dugo tražene gospodarske veze prema  jugozapadu i južnoj Aziji. To je također pomoglo postaviti temelje za održiv i dugoročni gospodarski oporavak iranskog režima.
 

Ilan Berman, The Washington Times

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Subota, 22/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1094 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević