Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Najvažnije mu je zaštita američkoga gospodarstva

 
 
Donald Trump, najvjerojatniji budući američki predsjednik, je već više puta najavljivao kako želi "zaštititi" američko tržište od uvoza strane robe. Osobito mu je trn u oku Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA - North America Free Trade Agreement) kojeg optužuje kako "uništava" radna mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama.

Naravno da je upravo u tom sporazumu za Trumpa najveći problem što on obuhvaća i Meksiko. Republikanski kandidat je dobro poznat što misli o Meksikancima i njegove izjave o njima su daleko s onu stranu političke korektnosti. Stručnjaci ga upozoravaju kako bi ga srdžba američke hispano-zajednice mogla skupo koštati, na primjer u izuzetno važnoj "Swinging state" Floridi. Ali Trump se, barem do sada, pokazao kao izuzetno rezistentan na bilo čije savjete. Ali Trumpa ne smeta samo NAFTA, nego i Transpacifički sporazum o partnerstvu (TPPA) kojeg smatra "užasnim dogovorom" za Ameriku. Izjavio je kako će suspendirati oba ta sporazuma, a naravno da neće niti pokušati ukloniti prepreke koje su u međuvremenu nastale i bez Trumpa i zaključiti takav sporazum sa Europom (TTIP). Sve u svemu, umjesto da ruši granice trgovinskoj razmjeni, Trump ih želi ponovo postaviti. Osobito je agresivno nastrojen prema Kini i najavljuje visoke carine za kinesku robu koja dolazi na američko tržište.
 
Trump obećava američkim radnicima da će podići minimalne plaće, smanjiti im porez - i otjerati "Meksikance" koji im otimaju radno mjesto. Tko onda ne bi glasovao za njega? Makar Trump prije svega bjesni na Meksiko i Kinu, u Njemačkoj su također izuzetno zabrinuti. Ne samo zato što bi takav protekcionizam imao golemi negativni utjecaj na američko gospodarstvo koje je još uvijek najveće na svijetu, nego i što su SAD najveći kupci proizvoda "Made in Germany". Tako je Njemačka u Sjedinjene Američke Države 2015. izvezla robe u vrijednosti od 114 milijardi eura i teško je procijeniti, što će biti sa tim izvozom ako Trump postane predsjednikom. Utoliko i u njemačkom gospodarstvu mnogi strahuju da bi eventualna pobjeda Trumpa u studenom bila već drugi udarac ovdašnjem gospodarstvu ove godine, a to bi bio čak i teži i opasniji udarac nego što je to bio Brexit. Jer sve te odluke bi imale kobne posljedice po čitavo svjetsko gospodarstvo. Larry Summers, bivši američki ministar financija u vladi Billa Clintona i predsjednik Nacionalnog gospodarskog vijeća za vrijeme Obame je upozorio: "Ako gospodin Trump ikad ispuni makar i polovicu od onoga što obećava, on će sigurno izazvati najgori trgovinski rat još od doba Velike depresije (1929.)".
 

Darko Kovačić

Kako će od toga nastati europska vojska?

 
 
Europa bi bila sposobna uspostaviti zajedničke oružane snage, posebno nakon što Britanci koji su se ranije bunili protiv projekta izlaze iz EU-a, no nema nikakvoga smisla da vojnici samo stoje na granici. Većina država članica ne ispunjava čak ni svoje obveze prema NATO-u, u Europi nema vođe sličnog Sjedinjenim Državama, te iako smo u lisabonskom ugovoru odredili ambiciozne ciljeve, iste ne ostvarujemo. Stručnjak je mišljenja da prije svega treba odlučiti tko će voditi te snage, tko će dati novac i gdje će biti središte.
http://www.aljazeera.com/mritems/Images/2014/12/28/2014122861223775734_20.jpg
Iako se Viktor Orbán u svome predavanju na Ljetnom sveučilištu i studentskom kampu Bálványos zauzeo za uspostavu zajedničke europske vojske, u proteklom desetljeću praktično su sve države članice EU-a smanjile svoje obrambene rashode, Britanci su se stalno opirali tomu, te iako od 2003. godine postoje borbene skupine u EU-u koje se mogu koristiti u humanitarne svrhe, ni iste ne koristimo u potrebnoj mjeri – a to je samo nekoliko primjera od brojnih problema.  Inače, ranije je već i Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije također govorio o potrebi oružanih snaga na razini Zajednice, rekavši kako bi Europa time bila sposobna učinkovitije nastupiti protiv opasnosti koja ugrožava neku njenu državu članicu ili susjednu zemlju. Taj bi korak „i za Rusiju učinio jasnim da zaštitu vrijednosti Europske unije shvaćamo ozbiljno“ – rekao je Juncker proljetos.
 
Istodobno, još postoje brojne prepreke pred zajedničkom obrambenom politikom EU-a. U Lisabonski ugovor je prvi puta u povijesti zajedničkog prostora upisana klauzula u uzajamnom pružanju pomoći, to jest ako bilo koja država članica postane žrtvom oružane agresije, može računati na pomoć ostalih država članica. Unatoč tomu naglašeno je kako ta odredba ne može utjecati na sigurnosnu i obrambenu politiku država članica, posebno ako su one neutralne, a osim toga ne može utjecati ni na preuzete obveze prema NATO-u. Nema zajedničkog europskog obrambenog proračuna, Bruxelles ne troši u te svrhe, osim toga i borbene skupine EU-a čija je namjena pomoć u inozemstvu u slučaju humanitarne opasnosti djeluju na temeljem međuvladinih dogovora.
 
Péter Wagner, stručnjak za sigurnosnu politiku u Institutu za vanjsku politiku i trgovinu smatra kako je zajednička vojska u prvom redu politički projekt: da postoji politička namjera i političari dadu novac, za vojnike ne bi predstavljalo problem uspostaviti ju. U ostvarivanju planova odlučujuću ulogu imaju prije svega Njemačka i Francuska, koje su oduvijek pristalice tješnje suradnje na tom području. Nijemci su i sada skloni tomu, to su već više puta jasno dali do znanja. To je važno i iz razloga što u Europskoj uniji nema vodeće države kao što su Sjedinjene Države u slučaju NATO-a, što dalje komplicira formiranje zajedničke vojske. U slučaju Nijemaca međutim pred korištenjem vojske u inozemstvu stoje ozbiljne ustavne prepreke. Berlin svoje postrojbe u inozemstvo može slati isključivo uz ovlaštenje UN-a.  
 
Wagner je istodobno rekao i kako, prije no što Europa započne formiranje bilo kojih oružanih snaga, jasno treba odrediti u koje svrhe i namjene iste želi koristiti. Moguće je da samo u obrambene svrhe, ali možda i za održavanje mira, pružanje humanitarne pomoći ili čak i ofenzivne operacije. Sljedeći je korak uspostava potrebne vojne strukture, dodjeljivanje sposobnosti, stjecanje nedostajućih kompetencija i uspostava sustava upravljanja. „No naravno najvažnije pitanje je iz čega? Tko bi financirao tu zajedničku vojsku i koliko bi novca u tu svrhu bile spremne izdvajati države članice?“
 
U Europi jedino Grčka (2,38 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (2,21 posto), Estonija (2,16 posto) i Poljska (2 posto) ispunjava očekivanja NATO-a prema kojem svaka država članica dva posto godišnjega BDP-a treba utrošiti u obrambene svrhe. Mađarska sa svojim pokazateljem od 1,01 posto zauzima 22. mjesto od 27 država članica NATO-a, nalazeći se ispred Kanade, Slovenije, Španjolske, Belgije, Luksemburga i Islanda koji čak nema niti stalnu vojsku. Ranije su se projektu usprotivile Sjedinjene Države, a što je možda čak i važnije, i Ujedinjeno Kraljevstvo kao država članica EU-a, budući da bi ta nova organizacija mogla osporiti ulogu NATO-a u jamčenju europske sigurnosti. Sjevernoatlantski savez inače od svojih članica očekuje da iste 2 posto godišnjega BDP-a troše u obrambene svrhe, to međutim – iako su se 2014. sve države članice obvezale za postupno povećanje obrambenog proračuna – izuzev pet članica danas nitko ne ispunjava. Proteklih godina test europskih obrambenih napora trebala je biti uspostava novog vojnog operativnog središta, no zbog veta Londona ni to se nije dogodilo.
 
Iako se danas više ni Sjedinjene Države ne protive projektu, nije svrsishodno uspostaviti zajedničke oružane snage za zaštitu europskih granica iz razloga što bi to s jedne strane bilo nerazmjerno skupo za obavljanje takve zadaće, a s druge strane i ne bi mogli biti učinkovitiji od nacionalnih vojski. Inače, zaustavljanje migracijskoga vala trebala bi biti zadaća MUP-a, a vojnici se na južnim granicama Mađarske danas nalaze iz razloga što je premalo policajaca.
 
Daljnji problem predstavlja činjenica da osim Britanaca i Francuza danas niti jedna država članica EU-a nema potrebnu opremu za prebacivanje oružanih snaga na drugi kontinent i za obavljanje mirovnih zadaća tamo. Realnijim se čini prvo ostvariti zadaće o kojima je riječ i u lisabonskom ugovoru, npr. proširivanje humanitarnih, mirovnih i operacije spašavanja i upravljanja krizama. Inače, upravo je nedostatak sredstava potrebnih za smirivanje dalekih kriza jedan od razloga što ne koristimo čak ni postrojbe EU-a uspostavljene 2003. godine. Ni protiv Rusije ne bi bilo svrsishodno uspostaviti europsku vojsku, budući da se ona s jedne strane ne bi mogla učinkovito suprotstaviti istočnomu divu, a s druge strane za zajedničku obranu već postoji NATO. Savezničke države u jedinice brzog reagiranja u NATO-u ionako ulažu ogromne novce i ne bi bilo svrsishodno to udvostručiti.
 
„U cijeloj je Europi vojska nedovoljno financirana, nema dovoljno vojnika, a oni koje imamo trebali bi biti na mnogim mjestima istovremeno“ – rekao je Wagner. Smatra kako bi svrsishodno bilo ako bi se već spomenute postrojbe EU-a osvježile, ako bi se njihov mandat preinačio u skladu s novim izazovima te ako bi se postigao iskorak na polju uspostave zajedničkog operativnog središta.
 

Zoltán Ruzsbaczky, Magyar Nemzet

Zanimljiva je povijest Trumpove opsesije Rusijom

 
 
On se obvezao da će učiniti svoju zemlju ponovno velikom silom. Govori da mu riječi nisu dovoljne, rušeći tabue na veselje svoje publike. On obećava da će osloboditi svoju zemlju islamske prijetnje. Nema obzira prema medijima koje smatra lažljivom bagrom. Narodu se predstavlja kao običan tip iz susjedstva, ali ima slabost na palače i manekenke. Europski čelnici se smiju na njegove najneukusnije viceve. Kad je postao predsjednički kandidat liberali su se nadali i bili uvjereni da će ga zaustaviti slobodni mediji, udruge civilnog društva i pravosuđe ali je ispalo da su u krivu.
http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2015/12/18/15/2F78F14200000578-0-image-a-2_1450453042268.jpg
Donald Trump i Vladimir Putin
 
Ne, nije riječ o Donaldu Trumpu već o Vladimiru Putinu - ruskom predsjedniku od 2000. do danas. Naravno, sličnosti dvojice političara ne treba posebno naglašavati: jedan je bivši časnik KGB-a s ukorijenjenim mentalitetom za urote, izabran od svog prethodnika i podržan od strane ruskih oligarha, dok je drugi oligarh koji izgrađuje političku karijeru na valu antiestablišment osjećaja.
 
Vladimir Putin i Donald Trump. Ruski predsjednik i kandidat koji tek želi postati američki predsjednik. Sličnosti između njih dvojice su frapantne ali važnija je činjenica da jedan drugom pljašću i pružaju si uzajamnu političku potporu. Stoga je sasvim u redu zapitati se: je li Donald Trump Putinov trojanski konj putem kojega ruski vođa želi presudno utjecati na sudbinu Amerike barem kada je riječ o američkom odnosu prema Rusiji? Događaji posljednjih tjedana i mjeseci daju za pravo da se razmatra takvo pitanje. Nedavno naslikani mural u Litvi koji prikazuje ljubljenje Putina i Trumpa (po uzoru na poljubac Leonida Brežnjeva i Ericha Honeckera) potiče na razmišljanje.
 
Trump je učinio neobično otvaranje prema Putinu kad je u lipnju 2013. želio dobiti publicitet za svoj događaj: "Mislite li da će Putin doći na svečanost Miss Universe u studenom u Moskvi? Ako dođe hoće li postati moj novi najbolji prijatelj?" Tadašnji biznismen nekretninama je napisao na twitteru. Poziv je uslijedio manje od 24 sata nakon što su Obama i Putin imali neproduktivan sastanak na skupu svjetskih vođa u Sjevernoj Irskoj o tome kako riješiti konflikt u Siriji. "Naši stavovi ne podudaraju se u cijelosti" - izjavio je Putin.
 
Trump koji je republikanski kandidat za predsjednika Sjedinjenih Država, predložio je promjene američke politike na mnogim poljima uključujući drukčiju poreznu i imigracijsku politiku, nove trgovinske ugovore i drukčiju politiku prema Bliskom istoku. Međutim, ni u kojem dijelu svoje političke platforme nije bio toliko ustrajan i dosljedan kao u svom odnosu prema Rusiji i Putinu - državniku s kojem Amerikanci često imaju zategnute odnose. Trumpova gledišta prema Putinu ne samo da se razlikuju od stajališta predsjednika Baracka Obame već i od njegovih liberalnih i konzervativnih suparnika u predsjedničkoj kampanji. Dovoljno je navesti par rečenica pa da se vidi kakvo mišljenje o Putinu imaju Hillary Clinton i kandidati koji su ispali iz utrke poput Marca Rubija i Teda Cruza.
 
Clinton: „Ostajem uvjerena kako moramo činiti zajedničke napore kako bi nanijeli cijenu Rusiji i posebice Putinu. Spadam u kategoriju ljudi koji su željeli da učinimo više u odgovoru na aneksiju Krima i kontinuiranu destabilizaciju Ukrajine."
Rubio: „Čim preuzmem ured brzo ću pojačati pritisak na Moskvu. Pod mojom administracijom ne će biti molbi za sastanke s Vladimirom Putinom. On će biti tretiran onakvim kakvim jest – gangster i nasilnik.“
Cruz: „Opasno je po diktatore poput Putina kad se Amerikanci prisjećaju njihove izuzetnosti. Jedinstvena kombinacija moći i principa učinila je Sjedinjene Države najvećom silom dobra na planetu i povijesno je predstavljala ozbiljnu prijetnju represivnim nasilnicima.“
 
Za razliku od njih Trump smatra Putina "vrlo bistrim" i "jakim vođom". Ostaje nejasno jesu li Trump i Putin razgovarali otkad je počela predizborna kampanja u SAD-u ali zna se da su izmijenili pohvale u javnim izjavama. U rujnu prošle godine Trump je izjavio: „Dok god on (Putin) napada ISIS ja sam za to. Ako želi isprašiti ISIS bombardirajući ih, što počinje raditi, ako želi bombardirati ISIS neka ih bombardira... Uvijek sam imao dobar osjećaj u vezi Putina. Mislim da je jak vođa... Mislim da je potekao iz 1980-ih... Ne znam tko radi ankete. Možda on radi ankete, ali mislim da ih zapravo rade američke tvrtke.“
 
Trump je išao daleko s pohvalama na Putinov račun u listopadu 2015.: „On uopće ne voli Obamu. On ne respektira Obamu uopće. I ja sam siguran da ga Obama ne voli pretjerano. Ali mislim da bih se vjerojatno dobro slagao s njim. I ne mislim da bismo imali ovu vrstu problema koju imamo sad.“ Ruski predsjednik je uzvratio Trumpu zbog upućenih komplimenata. U prosincu prošle godine na godišnjoj novinarskoj konferenciji, Putin je izjavio: „On je apsolutni favorit u američkoj predsjedničkoj utrci. Žestok je i veoma talentiran, bez sumnje. Kaže kako želi produbiti odnose SAD-a i Rusije, pa kako da to ne pozdravimo? Naravno da to podržavamo.“
 
U predstavljanju svoje vanjske politike u travnju ove godine u washingtonskom hotelu Mayflower Trump je izjavio: "Vjerujem da je ublažavanje tenzija i poboljšanje odnosa s Rusijom moguće, apsolutno moguće. Neki kažu kako Rusi ne će biti razumni. Nastojim to saznati." Samo nekoliko minuta prije tih opaski Trump se susreo s ruskim veleposlanikom u SAD-u Sergejem Ivanovičem Kisljakom ali i s drugim veleposlanicima. Na međunarodnom ekonomskom forumu u lipnju u Petrogradu Putin je opisao Trumpa "kitnjastim" i "raznobojnim". "Vidite kao što sam rekao, Trump je raznobojna osoba. Zar nije raznobojan? Nisam učinio nikakvu drugu karakterizaciju."
 
Korijeni Trumpove privrženosti Rusiji su nepoznati. Putovao je u Moskvu devedesetih u potrazi za sklapanjem poslova vezano za nekretnine ali se smatra kako njegova kompanija nema u Rusiji imovine. Izjavio je da njegova suradnja s Rusima podrazumijeva održavanje svečanosti Miss Universe 2013. u Rusiji. Iznio je ideju o gradnji Trump Towera u Moskvi, ali status tog projekta nije jasan. Kod Rusa je pozitivno primljena ideja da NATO pozornost s Rusije treba preusmjeriti na borbu protiv međunarodnog terorizma.
 
Primarni diplomatski cilj Trumpove vanjske politike prema Rusiji bi mogao biti postizanje sporazuma koji bi podijelili sfere interesa u svijetu između Amerike i Rusije. Nešto slično kao što su napravili Franklin D. Roosevelt i Josif Staljin u Jalti 1945. To nije začuđujuće budući da su rusko-američki odnosi ozbiljno narušeni posljednjih godina zbog ukrajinske i sirijske krize, ali u isto vrijeme diplomati obiju država nastoje pronaći zajednički jezik kroz sporazum o "zamrzavanju" iranskog nuklearnog programa itd.
 
"Postoji mitologija da se vanjskom politikom može upravljati slično kao s biznisom. Ako ti se ne sviđa "deal" možeš jednostavno odšetati - rekao je Michael McFaul, kritičar Trumpa i bivši američki veleposlanik u Moskvi. "U vanjskoj politici ne možeš samo odšetati. Može ti se vratiti i ugristi te. Mogu se stvoriti vakuumi."
 
Trump nije prvi američki čelnik koji govori o poboljšanju odnosa s Rusijom i Putinom. Zadnja dva predsjednika su navodili jednake ciljeve s tim da su svoje ideje prilagođavali realpolitici. 2001. tadašnji predsjednik George W. Bush izjavio je nakon sastanka s Putinom: "Uspio sam osjetiti smisao njegove duše." I Obama je govorio o boljim vezama s Rusijom ali one su se znatno pogoršale 2014. Premda su mnogi konzervativci osudili Trumpov zaokret prema Rusiji mnogi se slažu da je vrijeme da se redefiniraju odnosi SAD-a i Rusije.
 
No nije sve ostalo na izjavama, već Putin aktivno podržava Trumpov put do predsjedničke pozicije. U tolikoj mjeri da neki analitičari smatraju da Vladimir Putin ima plan za uništenje Zapada a da je središnji akter u toj priči upravo Donald Trump. Iako je takva kvalifikacija pretjerana ima zanimljivih činjenica. U zadnjem desetljeću Rusija je pomagala na razne načine desničarske populiste u Europi. Posuđivala je novac Marine Le Pen u Francuskoj kako bi joj pomogla u predsjedničkoj utrci. Takva darežljivost je iskazana i prema Silviju Berlusconiju koji je osobno profitirao od energetskih sporazuma s Rusijom kao što je jednom zabilježio američki veleposlanik u Italiji.
 
Ukratko, šablona glasi: Putin i njegova administracija prikriveno pomažu europskim političarima koji su protiv Europske unije i NATO-a. Putin je na različite načine davao izravnu ili neizravnu potporu ultra desničarskim strankama u EU-u: Zlatnoj zori u Grčkoj, Ataki u Bugarskoj, Nacionalnoj fronti u Francuskoj, Jobbiku u Mađarskoj ali i regionalnoj Sjevernoj ligi u Italiji. Također, ruski utjecaj je zabilježen u Nizozemskoj u travanjskom referendumu o blokiranju bližih veza EU-a i Ukrajine. Argumenti koji su se iznosili protiv približavanja EU-a i Ukrajine bliski su ruskim stavovima. Na TV kanalu RT, kojeg Kremlj financira, bombastično je prikazan brexit jednako kao i Trumpovi uspjesi a negativno se portretira kampanja Clinton.
 
Naposljetku, je li Donald Trump Putinov trojanski konj? Teško. Pogotovo ne u smislu da preko Trumpa Putin želi uništiti Ameriku i Zapad. Uostalom, o političkoj sudbini Trumpa će odlučiti američki birači a ne ruski vođa koliko god se on angažirao u korist Trumpa. Radi se o tome da dva državnika vide mogućnost da jedan s drugim naprave izvrstan "deal", tj. sporazum koji bi redefinirao američko-ruske odnose u budućem periodu. Najlakše bi se bilo izraziti da obojica žele novu konferenciju poput one u Jalti 1945. Nova Jalta bi povukla crte i odredila sfere interesa Washingtona i Moskve u Europi i svijetu. Npr. Trump želi pod američkom sferom zadržati NATO zemlje, uključujući Baltik, ali bi zato Putinu prepustio Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju, Siriju, Libiju i sl.
 
Donald Trump nije Putinov trojanski konj. On je američki biznismen koji u politici želi stvarati dogovore poput onih u poslovnom svijetu kako bi implementirao svoj moto "Učinimo Ameriku opet velikom". Za razliku od konvencionalnih političara, Trump ako postane predsjednik ne bi se suzdržavao od izravnih pregovora s antiameričkim dužnosnicima diljem svijeta od Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Irana. Trump ima cilj ostvariti američke interese kao i svi ostali predsjednici samo je njegov stil drukčiji i više osobniji. Zato nema ništa čudno da se republikanski predsjednički kandidat pozitivno izražava o Putinu, Kim Jong-unu, Basharu al-Assadu i drugim "diktatorima".
 
Sličan stil ima i Vladimir Putin koji daje prednost uspostavljanju osobnih odnosa sa stranim državnicima kao što su Xi Jinping, Aleksis Cipras i Viktor Orban. To nije čudno jer je nekad bio časnik KGB-a. Moglo bi se reći da Putin želi otvoren i partnerski odnos s Trumpom kao što ga ima s grčkim i mađarskim predsjednikom. Za sada odnosi Trumpa i Putina proživljavaju svoj medeni mjesec. Na umu jednog i drugog su interesi njihovih zemalja: Amerike odnosno Rusije. Ako Trump postane predsjednik bit će zanimljivo gledati kako će se u realpolitici odvijati njegov odnos prema Rusiji. Možda Trump kad i ako dođe na vlast promijeni politiku pa postane manje "zagrijan" za dobre odnose s Kremljom jer je on ipak "showman nad showmenima" a pozitiva prema Rusiji je možda samo u svrhu političkog marketinga. Za sada mu takav marketing donosi pobjedu za pobjedom.
 

Matija Šerić

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1092 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević