Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Zbog Brexita iz Britanije bježe u Njemačku

 
 
Odluka britanskih glasača da izglasaju izlazak svoje zemlje iz Europske unije pokrenuo je i val iseljenika u potpuno suprotnom smjeru nego što se odvijao prije osamdesetak godina. Naime, posljednjih dana sve više Židova čiji su se preci u Veliku Britaniju doselili za vrijeme nacističkog režima želi povratak u svoju nekadašnju domovinu.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/Bundesarchiv_Bild_183-B10817,_Frankreich,_Paris,_verhaftete_Juden.jpg/500px-Bundesarchiv_Bild_183-B10817,_Frankreich,_Paris,_verhaftete_Juden.jpg
Povratak u Njemačku...
 
Ovi se ljudi pozivaju na specifičan njemački zakon koji je donesen upravo kako bi se nesretnicima prognanima iz Njemačke u vrijeme Hitlerove vladavine, ali i njihovim potomcima omogućio normalan život u Njemačkoj. Naime, prema sustavu “vraćenog državljanstva” zakon propisuje da će svim njemačkim građanima koji su između 30. siječnja 1933. i 8. svibnja 1945. bili uskraćeni za državljanstvo zbog političkih, rasnih ili vjerskih razloga državljanstvo biti vraćeno. To se odnosi i na potomke oštećenog njemačkog građanina.
 
Upravo ovaj zakon postao je slamka spasa cijelom nizu Britanaca njemačkog podrijetla kojima se ideja Brexita ne sviđa i koji žele nastaviti život u Europskoj uniji. Naime, upravo je Velika Britanija bila najčešće odredište Židova koji su bježali iz Njemačke kako bi spasili živu glavu pred nacističkim zločincima. Sada se migracija odvija u drugom smjeru. Nitko im, doduše, sada u Britaniji ne radi o glavi, ali ugrožen je europski stil života koji oni ne žele napustiti. Ne traže samo potomci nekadašnjih bjegunaca iz Njemačke mogućnost za iseljavanje iz Velike Britanije. Veleposlanstva cijelog niza zemalja u Londonu posljednjih desetak dana dobivaju sve više upita o mogućnosti trajnog useljenja u njihovu zemlju, kao i o mogućnosti stjecanja državljanstva. Uz Njemačku, na meti Britanaca koji žele napustiti Otok još su i Španjolska, Francuska, Nizozemska, Danska, Švedska... U samo nekoliko dana od referenduma Italija je primila sedamdeset zahtjeva Britanaca koji bi htjeli steći talijansko državljanstvo, dok je takvih zahtjeva u proteklih desetak godina bilo samo nekoliko.
 
Ipak, rekorder po broju zaprimljenih zahtjeva za državljanstvo svakako je Irska. Većinu zahtjeva nisu uputili Englezi, već stanovnici Sjeverne Irske koji ne žele ni pomisliti na ideju kako će zeleni otok biti podijeljen granicom, dok bi oni trebali ostati s one “druge”, britanske strane. Većina podnositelja zahtjeva spremna je preseliti se iz Sjeverne Irske u južni dio otoka. Dok među Britancima na Otoku traje pomama za europskim putovnicama, više od 1,2 milijuna Britanaca koji već žive diljem Europske unije pokušava pronaći način da ostanu u zemlji u kojoj se sada nalaze. Samo u Belgiji ovoga je trenutka 24.000 britanskih državljana koji većinom rade za institucije Europske unije ili za NATO.
 
Promjena državljanstva vrlo je izgledna i za brojne britanske umirovljenike koji svoje pozne godine provode u Španjolskoj ili Portugalu. U ovim zemljama postoje cijela umirovljenička naselja u kojima su Britanci kupili kuće i trajno se preselili kako bi ondje proveli starost. Kombinacija tople klime, niskih cijena i jake britanske funte omogućavala im je starost iz snova. Klima je ostala, cijene u Španjolskoj i dalje nisu visoke, no problem im je što funta više nije jaka.


Bernard Karakaš, Večernji list, http://www.vecernji.hr/eu/zbog-brexita-zidovi-iz-britanije-bjeze-u-njemacku-1097517

Zašto je sud presudio protiv Kine u južnokineskom sporu

 
 
Presuda Međunarodnog suda u Den Haagu od 12. srpnja o Južnokineskom moru povećava napetost u jednoj od najnapetijih regija na svijetu i dosad je najveći udarac pokušajima Kine da dovede u pitanje američki utjecaj u istočnoj Aziji. Presuda ide dalje nego se očekivalo jer kaže da Kina u Južnokineskom moru krši međunarodno pravo.
http://specials-images.forbesimg.com/imageserve/3ef55f7733594d79a89b3ff1523a9124/960x0.jpg?fit=scale
Slučaj su pred sud iznijeli Filipini 2013. nakon što je Kina prisvojila kontrolu nad grebenom pod nazivom Pličina Scarborough, oko 220 milja sjeveroistočno od Manile. Filipini, koji s SAD-om imaju ugovor o obrani, zatražili su da sud objavi da „povijesna prava“ koja Kina prisvaja u toj regiji važe samo ako su skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora (UNCLOS). Od suda su tražili i da presudi o nekoliko drugih akcija Kine, recimo velike građevinske radove na grebenima. U Južnokineskom moru države koje ga okružuju polažu brojna prava koja se preklapaju, a sve ih prekriva polaganje povijesnih prava Kine na područje  unutar „crte od devet poteza“, koje seže skoro do Bornea i obuhvaća skoro cijelo Južnokinesko more.
 
Sud se složio s Filipinima. Crta nema temelja u međunarodnom pravu. Da stvar bude gora, sud je kazao da je Kina povrijedila suverena prava Filipina unutar ekskluzivne gospodarske zone te zemlje od 200 milja,  nezakonito ometala filipinsko ribarenje oko Scarborougha, riskirala sudare s filipinskim brodovima i kršila obveze koje određuje UNCLOS da će štititi krhke ekosustave (uništavajući ugrožene koraljne grebene, na primjer).
 
Kina je odbila sudjelovati u postupku i rekla da ne će „prihvatiti, priznati ni provesti“ presudu. Ali široka osuda njezinih aktivnosti mogla bi dodatno povećati tenzije u Južnokineskom moru, ohrabriti druge zemlje da i one krenu pred sud i možda navesti Kinu da žestoko reagira. Prije presude govorilo se da bi ona mogla nad cijelim ili dijelom Južnokineskoga mora proglasiti zonu zračne obrane  i zahtijevati da svi zrakoplovi jave svoju lokaciju. Američki ministar vanjskih poslova John Kerry rekao je da ta ideja „provocira i  destabilizira“. Kineski znanstvenici govore o povlačenju iz UNCLOS-a, premda to nije vjerojatno, te o obnovi građevinskih radova na Pličini Scarborough, što je za SAD neka vrsta crvene crte. S druge strane, novi predsjednik Filipina Rodrigo Duterte kaže da želi bolje odnose s Kinom. To mora biti glavna nada – da će presuda značiti početak razdoblja pregovora, a ne neprijateljstava.
 

J. P., The Economist

Peking smatra da je ugrožen kineski teritorijalni integritet zbog nazočnosti američke flote

 
 
Jučer je urednički tekst provladinog lista u Kini na Dalekom istoku paniku i manji diplomatski konflikt: dnevni list Global Times predvidio je eventualnu vojnu konfrontaciju kao posljedica teritorijalnih spora na Južnom kineskom moru te američkog demonstriranja sile. Kina treba ubrzati izgradnje svoje obrambene sposobnosti i treba se pripremiti na eventualnu vojnu konfrontaciju na Južnom kinesko moru – objavio je jučer vladi blizak Global Times.Urednički tekst koji je izazvao veliki medijski odjek argumentira time da su zbog „nasilnog“ uplitanja Sjedinjenih Država teritorijalni sporovi na Južnom kineskom moru postali puno kompliciranijima, a ako se američka prisutnost u regiji bude dalje jačala, Kina u određenom slučaju mora biti sposobna naplatiti Washingtonu cijenu toga uplitanja. Članak podsjeća da su Sjedinjene Države nedavno čak dva nosača zrakoplova s pratećom flotom uputile u regiju te da – smatra autor – kao najjača sila u regiji od Kine očekuju poslušnost.
https://valueofdissent.files.wordpress.com/2012/04/south-china-sea.jpg?w=750
Global Times naglašeno piše o podnesku Međunarodnom arbitražnom sudu Filipinskih otoka koji su također uključeni u teritorijalne sporove, odluka pogledu kojeg se očekuje početkom sljedećega tjedna. Peking je unaprijed priopćio kako ne želi sudjelovati u procesu te da rezultat istoga – temeljem prava koje joj osigurava međunarodni ugovor – ni pod kojim okolnostima neće priznati. Međunarodna zajednica očekuje da će arbitražni sud kojeg je glasnogovornik pekinškoga MVP-a u ponedjeljak nazvao „glasnogovornikom pojedinih grupa“ u više pitanja donijeti pozitivnu za Manilu odluku. Kineska vlada je brzom reakcijom na članak nastojala umiriti prašinu dignutu uredničkim člankom: ne bi li umanjio strahove od eventualnog vojnog konflikta glasnogovornik kineskoga MVP-a je rekao: „Kina će surađivati sa zemljama ASEAN-a u interesu očuvanja mira i stabilnosti Južnoga kineskog mora.“
 
Inače, Kina je u blizini otočja Hsisa/Paracel u Južnom kineskom moru koje i Vijetnam traži za sebe započela vojne vježbe koje će trajati skoro tjedan dana. List je mišljenja da se rastuća vojna prisutnost američke vojske u Pekingu doživljava kao neposrednu opasnost po sigurnost zemlje, a odgovarajući odgovor na to je ako Kina i sama održi vojne vježbe. Hanoi je već prosvjedovao zbog vježbi, rekavši kako se time teško krši suverenitet Vijetnama i inzistirao je da ih Peking trenutačno obustavi.
 
Peking i s Japanom upustio u diplomatsko zveketanje oružjem, nakon što su – prema priopćenju kineskoga ministarstva obrane – japanski lovci tipa F-15 prouzrokovali opasnu situaciju nad Istočnim kineskim morem u identifikacijskoj zoni kineske protuzračne obrane (ADIZ) time da su svojim radarima za navođenje streljiva naciljali dva lovca kineskoga ratnog zrakoplovstva tipa Su-30. Istodobno, zamjenik glasnogovornika japanske vlade Hagiuda Koichi jučer je priopćio kako japanski lovci „nikada nisu poduzeli provokativne korake“ za koje ih Kina optužuje, podrazumijevajući i usmjeravanje svojih radara na kineske zrakoplove. To bi naime značilo da su aktivirali svoje naoružanje. Kina je 2013. godine jednostrano deklarirala svoju identifikacijsku zonu protuzračne obrane, što i Japan i Sjedinjene Države demonstrativno zanemaruju.
 

Loretta Tóth, Magyar Hírlap

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Ponedjeljak, 10/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1408 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević