Get Adobe Flash player
Knjiga protiv gubitnika, a na čast i slavu pobjednika

Knjiga protiv gubitnika, a na čast i slavu pobjednika

U Sheratonu predstavljena knjiga Zdravka Tomca Pobjednici i...

GLAS NARODA - Rukopis čitak i prepoznatljiv iz 1990. godine

GLAS NARODA - Rukopis čitak i prepoznatljiv iz 1990. godine

Mali labradorčići pokušavaju imitirati...

JUG PROTIV SJEVERA – Građanski rat na hrvatski način

JUG PROTIV SJEVERA – Građanski rat na hrvatski način

Politički proces protiv hrvatske nogometne...

Od SKJ-SKH, preko SDP-a do titoantifašista

Od SKJ-SKH, preko SDP-a do titoantifašista

SDP je leglo najvećih mrzitelja Hrvatske     Huda...

Pusićku ni za čistačicu u UN-u

Pusićku ni za čistačicu u UN-u

Vritnjak iz kandidature     Prvo, kakva i kolika je...

  • Knjiga protiv gubitnika, a na čast i slavu pobjednika

    Knjiga protiv gubitnika, a na čast i slavu pobjednika

    četvrtak, 02. srpanj 2015. 19:57
  • GLAS NARODA - Rukopis čitak i prepoznatljiv iz 1990. godine

    GLAS NARODA - Rukopis čitak i prepoznatljiv iz 1990. godine

    četvrtak, 02. srpanj 2015. 20:04
  • JUG PROTIV SJEVERA – Građanski rat na hrvatski način

    JUG PROTIV SJEVERA – Građanski rat na hrvatski način

    četvrtak, 02. srpanj 2015. 23:47
  • Od SKJ-SKH, preko SDP-a do titoantifašista

    Od SKJ-SKH, preko SDP-a do titoantifašista

    srijeda, 01. srpanj 2015. 10:38
  • Pusićku ni za čistačicu u UN-u

    Pusićku ni za čistačicu u UN-u

    četvrtak, 02. srpanj 2015. 19:45

Stabilnije tamo gdje su diktature!?

 
 
Od vremena previranja u vezi s azijskom financijskom krizom krajem 1990-ih jugoistočna Azija uživa u čudesnoj političkoj stabilnosti, uz nekoliko očitih iznimaka. Čelnici tamošnjih zemalja poslužili su se tim zatišjem za promicanje snažnije integracije kluba poznatog kao Udruženje država Jugoistočne Azije, odnosno ASEAN. Taj je proces trebao doći do svojevrsnog vrhunca krajem 2015., kada se trebala formirati Zajednica ASEAN, kojom bi se uspostavila „gospodarska zajednica” kojom bi se regija od 630 milijuna ljudi pretvorila u „jedinstveno tržište s jedinstvenom proizvodnom bazom”. No čini se kako će to biti isprazno postignuće. Postavit će se niz formalnih zakonodavnih ciljeva, no stvarne integracije bit će malo. Jedan je razlog tome to što su se promijenile političke okolnosti. Diljem regije vlade se sve više bave krizama kod kuće.
http://evbn.org/wp-content/uploads/2014/03/ASEAN-Member-map-Frank-Talk-07022013-lg.png
Uobičajeni uzroci nestabilnosti poput Tajlanda i Mjanmara i dalje su problematični. Prošlogodišnjim državnim udarom u tajlandskoj je politici nametnuto lažno zatišje. No ključna dilema nije ništa bliža razrješenju – naime, glasači uporno biraju vlade koje establišment ne može podnijeti. Tajlanđani se već dugo boje da bi nakon smrti krhkog 87-godišnjeg kralja Bhumibola Adulyadeja moglo doći do nemira ili nečega goreg. Zbog te zabrinutosti generali su još manje voljni ponovno uspostaviti bilo što nalik na pravu demokraciju kako nakon monarhove smrti na vlasti ne bi ostali pogrešni ljudi.
 
U Mjanmaru je ove godine trebalo doći do završetka dvaju povezanih i opasnih procesa: demokratizacijom bi se krajem 2015. teoretski trebao obilježiti prijenos vlasti s predstavnika vojske na narodno izabranu vladu, a nakon formalnih mirovnih pregovora o završetku nekoliko desetljeća sukoba s etničkim skupinama na granicama države trebalo bi doći do nacionalnog primirja. No izbori bi se mogli održati prema odredbama ustava kojime se vojsci i dalje omogućuje veto na radikalne promjene. Nada u to da bi se dosad već pokrenuo formalni mirovni proces sada više nema.
 
ASEAN je uspio nadživjeti poteškoće s kojima se suočavaju te dvije zemlje. No stanje u regiji promijenilo se ponajprije izbijanjem političkih nevolja u trima državama osnivačicama udruženja, iako se činilo kako svima njima predstoji nekoliko godina stabilnosti i rasta. Riječ je o Indoneziji, Maleziji i Filipinima.
 
Indonezijski susjedi osjetili su olakšanje zbog pobjede Jokoa Widodoa ili Jokowija na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima. Kao prvi predsjednik koji nije potekao iz elitnog establišmenta, činilo se da Jokowi predstavlja pobjedu samoga demokratskog procesa, a stoga i stabilnosti. Njegovu gospodarsku platformu nije oslabio ni agresivni nacionalizam njegova protivnika Prabowoa Subiantoa. No Jokowi ima problem s upravljanjem svojom stankom, koja ga je prisilila na štetan sukob u vezi s njegovim kandidatom za šefa policije, koji je kasnije povukao svoju kandidaturu. Jokowijevi su prioriteti i dalje usmjereni na političke prilike u samoj Indoneziji, što je dokazao kada odbivši zahtjeve stranih vlada koje su tražile da Indonezija spriječi pogubljenje njihovih građana koji su osuđeni za krijumčarenje droge. ASEAN se boji da Jokowi smatra kako je Indonezija nadrasla tu organizaciju i da bi indonezijski predsjednik mogao pokušati samostalnije ostvariti diplomatske interese svoje zemlje.
http://fc06.deviantart.net/fs71/i/2013/264/2/9/asean_by_pdrpulanglupa-d6n6tlf.png
ASEAN-u ove godine predsjeda Malezija. Neki promatrači smatraju da bi to moglo pomoći premijeru Najibu Razaku da zadrži svoj posao. Međutim, čini se da njegove neprijatelje ne zanimaju takvi obziri. Nakon što je tijesnom izbornom pobjedom 2013. naizgled osigurao premijersko mjesto do 2018., unatoč tome što je njegova koalicija izgubila na izborima, Najib se našao na meti kritika svoje vlastite struje. Mahathir Mohamad, nezadovoljni bivši premijer koji rado pravi spačke u Najibovoj Nacionalnoj fronti, ukazuje na niz skandala i zahtijeva Najibovu ostavku.
 
Donedavno iznenađujuće popularan predsjednik Filipina Benigno Aquino suočava se sa sličnim zahtjevima crkve, organizacija civilnog društva, parlamentarnih zastupnika, pa čak i svoje vlastite tete i ujaka (brata Aquinove ugledne majke, pokojne Corazon Aquino). Nespretna akcija specijalnih postrojbi protiv islamističkih pobunjenika na južnome otoku Mindanao u siječnju dovela je do smrti 44 pripadnika specijalnih snaga i do svađe u vezi s time tko je imao koje informacije, i kada. Aquino će vjerojatno preživjeti tu oluju. No njegova vlada, čiji je medeni mjesec već davno prošao, na rubu je dugo očekivanog pada: odustalo se od prijedloga izmjena ustava kojima bi se predsjedniku omogućilo više od dopuštenoga jednog šestogodišnjeg mandata, koji završava 2016. Favorit za njegova nasljednika Aquinov je potpredsjednik iz redova oporbe, što na Filipinima nije nikakva iznimka.
 
Čak se i Singapur suočava s neizvjesnošću, unatoč tome što je najbogatija zemlja ASEAN-a i što je tamošnja politika poznata po dosadi. Osnivač ASEAN-a i nekadašnji premijer Singapura Lee Kuan Yew više od mjesec dana nalazi se na intenzivnoj skrbi zbog upale pluća. Trenutačni premijer, njegov sin Lee Hsien Loong, oporavlja se od operacije raka prostate, koja je navodno prošla uspješno. Njegov se otac povukao iz vlade 2011. godine. No stariji Lee bio je toliko dominantan u procesu oblikovanja suvremenog Singapura da se zbog njegova lošeg zdravlja počinju postavljati pitanja. Ove se godine planira velika proslava 50. godišnjice izbacivanja Singapura iz malezijske federacije i rođenja nove neovisne singapurske države, no Singapur također ima vlastite unutarnje probleme, uključujući datum izbora koji se trebaju održati početkom 2017.
 
Time unutar ASEAN-a ostaju samo četiri stabilne točke, a sve su one diktature: dvije komunističke (Laos i Vijetnam), jedan islamski sultanat (Brunej) i jedna kleptokracija (Kambodža). Nijedna od njih vjerojatno neće preuzeti vodstvo za jačanje integracije ASEAN-a. Stoga, kao što kaže bivši singapurski diplomat i sadašnji sveučilišni profesor Barry Desker: „Integracija ASEAN-a i dalje je iluzija.” U članku u singapurskom listu Straits Times on je ukazao na dvije opasnosti. Prva se sastoji u mogućnosti da se ASEAN podijeli na dva kluba te da siromašniji Kambodža, Laos i Mjanmar zajednički odbace „brz” put prema integraciji, koliko god on bio impresivan. Druga opasnost sastoji se u mogućnosti rasapa diplomatskog jedinstva ASEAN-a zbog toga što bi se vanjske sile, posebice Kina, mogle početi udvarati pojedinim članicama. ASEAN trenutačno svojim članicama nudi slabu zaštitu od unutarnjih političkih nemira ili vanjskoga diplomatskog pritiska.
 

The Economist, London (urednički komentar)

Primirje ili novi oblik krvoprolića

 
 
Tijekom posljednjega desetljeća, američke obavještajne službe i vojno osoblje pomagali su kolumbijskoj vladi da ostvari znatan napredak u borbi protiv gerilske skupine u planinama te zemlje, pri čemu na sebe nisu privlačili mnogo pozornosti niti izazivali mnogo kontroverzi. Sjedinjene Države potrošile su 9 milijardi dolara na potporu naporima te države da porazi Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC), jednu od najdugotrajnijih pobuna u suvremenoj povijesti. FARC je osjetno oslabljen i njegovi vođe od jeseni 2012. pregovaraju o završetku sukoba s vladom predsjednika Juana Manuela Santosa. Čini se da taj ambiciozan i složen napor dolazi u prijelomnu fazu.
http://static.guim.co.uk/sys-images/Guardian/Pix/pictures/2008/06/14/farc460x276.jpg
Kolumbijski gerilci-pobunjenici
 
Izaslanstva koja pregovaraju u Havani bore se u vezi s uvjetima razoružanja pobunjenika, ali i s pitanjem kazne za strahote koje je počinila skupina inspirirana Marxovim učenjem, ali i snage koje podupire vlada. Kada bi se dogovor postigao do jeseni, predstavio bi se glasačima na referendumu. Tek tada kolumbijska vlada mogla bi provesti postignute sporazume, među kojima su reforme sustava zemljišta kojima bi se osnažio poljoprivredni sektor i proširile mogućnosti za farmere. Pregovarački timovi postigli su i okvirne dogovore u vezi s politikom borbe protiv narkotika i s političkom ulogom pobunjeničke skupine. Pregovarači su prošlog vikenda najavili da će početi surađivati na naporima razminiranja.
 
Nakon pet desetljeća rata, nije iznenađujuće što postoji mnogo kritičara koji se protive mogućnosti dogovora na temelju pregovora, osobito među onima čiji su članovi obitelji ubijeni ili teško ozlijeđeni u sukobu. Neki se brinu da bi gerilski vođe koji su počinili zvjerstva mogli izbjeći kaznu. Drugi upozoravaju da bi čak i u slučaju nominalnog raspada FARC-a njegove frakcije nastavile vršiti otmice i krijumčariti kokain.
 
No dogovor je ipak najbolja alternativa za završetak sukoba, koji je napretkom pregovora izgubio na intenzitetu. Dogovorom se Kolumbijcima na područjima opustošenim ratom daje nada u svjetliju budućnost. Obamina vlada nedavno je dala naznake snažne potpore procesu imenovanjem izaslanika za mirovni proces u liku Bernarda Aronsona. Aronson je bivši visoki diplomat koji dobro poznaje regiju i vjerojatno ne će izravno sudjelovati u pregovorima, no nedavno je doputovao u Bogotu kako bi se sastao sa Santosom, kojemu valja odati priznanje za ustrajanje u mirovnom procesu koji ga je gotovo stajao drugoga mandata. Aronson je također posjetio Havanu kako bi susreo s glavnim pregovaračima obaju timova.
 
Potpora Sjedinjenih Država nesumnjivo je od koristi. S obzirom na to da je američka vlada objavila optužnicu za krijumčarenje droge protiv najviših čelnika FARC-a, i ona bi trebala imati udjela u pregovorima o politici presretanja pošiljki narkotika i mogla bi imati ulogu u eri poslije konflikta. No postizanje dogovora prvenstveno ovisi o spremnosti Kolumbijaca na teške kompromise. Vođe FARC-a izjavile su da žele potpunu amnestiju. Taj je stav neodrživ s obzirom na bezbroj masakra, otmica i drugih zločina koje je FARC počinio tijekom svojeg dugog postojanja. Podjednako je važno uvažiti da FARC nije jedini djelovao izvan granica zakona. Vladine sigurnosne snage, koje su katkad surađivale s desničarskim paravojnim postrojbama, često su nekažnjeno postupale brutalno. Jedno je od ključnih pitanja kako će se vlada postaviti prema tome.
http://www.armyrecognition.com/forum_pic/Colombian_engensa_EE-11_Urutu_00.jpg
Kolumbijska vojska
 
Tranzicijski okvir za pravdu koji bi u ovome slučaju mogao opstati vjerojatno ne će zadovoljiti sve žrtve i njime nipošto neće biti obuhvaćena sva zlodjela počinjena tijekom rata u kojemu je poginulo oko sedam milijuna žrtava. No skeptici bi trebali uvidjeti da pregovori već daju ploda. Broj prijavljenih slučajeva nasilja povezanog s oružanim sukobom prošle se godine smanjio na 1186, što je mnogo manje nego 2013., kada su zabilježena 2003 slučaja. O tome je izvijestila Zaklada za mir i pomirbu, nevladina skupina koja se služi službenim i neovisnim podacima za procjenu stanja sukoba.
 
Kada bi mirovni proces zastao ili doživio slom prije kraja godine, sukob bi se ponovno razbuktao, a kolumbijska vlada ne bi imala druge opcije nego da nastavi sa strategijom vojnoga istrjebljenja FARC-a. Taj cilj, koji je vladi već godinama nedostižan, rezultirao bi novim valom krvoprolića, međusobnih optužbi i patnje. Takav ishod bio bi vrlo nesretan za Kolumbijce, osobito zbog toga što ga se može izbjeći.
 

The New York Times (urednički komentar)

Demonstracija moći na Baltiku

 
 
Europa se naoružava. Ukrajinska kriza nije uzbunila samo ruske susjede. Od Berlina do Tallina države EU-a povećavaju vojni proračun. Finska kuca na vrata NATO-a. Preko Crnoga mora puše ledeni vjetar Hladnoga rata. Godinu dana nakon aneksije poluotoka Krima, nakon parade ruske crnomorske flote u Sevastopolju na obljetnicu pobjede Crvene armije u Drugom svjetskom ratu s jedne  i NATO-ovi brodova s druge strane, Crno more je ovih dana opet poprište psihološkog rata  između zapadnoga obrambenog saveza i Moskve. Pod vodstvom SAD-a NATO održava manevre s Bugarskom, Rumunjskom i Turskom.

No to nije sve. U luci letonskoga glavnoga grada Rige istovremeno se iskrcalo 750 tenkova, borbenih vozila i humveeja za tromjesečne NATO-ove manevre na Baltiku, a sedmina toga naoružanja dar je Washingtona trima baltičkim državama – u znak solidarnosti  s Estonijom, Letonijom i Litvom i kao znak zastrašivanja upućen Rusiji i mogućim željama Vladimira Putina vezanima za tri bivše sovjetske republike u kojima žive manje-više jake ruske manjine. Lukavi ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov smjesta je Zapadu predbacio da se naoružava pred ruskim kućnim vratima.
 
Sljedeći tjedan će osim toga na Baltik stići 3 tisuće američkih vojnika – što je demonstracija moći s obzirom na brojne povrede zračnog prostora od strane ruskog vojnog zrakoplovstva nad Sjevernim i Baltičkim morem, pojavljivanje ruskih ratnih brodova pred obalom,  potraga za vjerojatno ruskom podmornicom u  arhipelagu pred švedskim glavnim gradom Stockholmom i sudar do kojega samo što nije došlo između ruskog borbenog mlažnjaka i švedskog putničkog zrakoplova, povrede koje je pažljivo zabilježio   European Leadership Network. Baltički zračni nadzor samo u prosincu zabilježio je da je 30 ruskih vojnih zrakoplova isključilo svoj transponder.
https://pbs.twimg.com/media/B3La9HVCAAAkTQ9.jpg
Eskalacija ukrajinske krize potaknula je hladnoratovsku konfrontaciju zapad-istok za koju se vjerovalo da je nadvladana – a u nekadašnjim satelitskim državama Sovjetskoga Saveza strah od nove ruske prijetnje. „To nije samo razdoblje lošeg vremena, to je promjena klime“, utvrdio je Taavi Roivas, premijer Estonije. U Narvi, pograničnom gradu na sjeveru Estonije, točno na nacionalni praznik prije dva tjedna ulicama su se kotrljali tenkovi država NATO-a SAD-a, Nizozemske i Španjolske. A nad gradom Pskovom blizu južne granice s Estonijom iz zrakoplova je iskočilo 1500 ruskih padobranaca u okviru jedne vojne vježbe.
 
Nisu samo baltičke države te koje povećavaju svoj vojni proračun i vojsku, sklapaju sporazume o naoružavanju i zazivaju silu zaštitnicu NATO. Čak i zemlje koje se ne nalaze u NATO-u, Švedska i Finska, u međuvremenu su počele razmišljati o mogućem pristupu transatlantskom obrambenom savezu, članovi osnivači „Partnerstva za mir“ forsiraju barem suradnju s NATO-om. Susjede na Botničkom zaljevu osim toga planiraju osnivanje zajedničke mornaričke postrojbe. Prije 20 godina pristup NATO-u bio bi jednostavniji, kaže finski predsjednik Sauli Niinistö, deklarirani zagovornik NATO-a. Sada bi to pogoršalo odnose s Rusijom. Finska i negdašnja okupacijska sila Rusija imaju zajedničku granicu dugu 1200 kilometara.
 
Duž Željezne zavjese nekadašnje države istočnoga bloka dobro se sjećaju sovjetskih okupatora i trauma brutalnog gušenja narodnih ustanaka.  „Ne smijemo podcjenjivati sadašnje opasnosti, moramo biti pripravni“, kazao je češki ministar obrane Martin Stropnicky. Deset godina nakon ukidanja Prak razmišlja o ponovno uvođenju vojnog roka. Slično se čuje i od poljskoga ministra vanjskih poslova Gregorza Schetyne: „Moramo se pripremiti za najgori slučaj.“
 
Zvona za uzbunu zbog ukrajinske krize nigdje ne zvone tako glasno kao u Varšavi. Poljska ne samo da – kao i Latvija – povećava svoj obrambeni proračun za dva posto BDP-a, što je cilj koji propisuje  NATO, a dosad ga ispunjavaju samo SAD i Estonija. Poljska neprestano traži i jaču prisutnost NATO-a  i stacioniranje vojnika, kako je ujesen  na samitu NATO-a u Walesu  odlučeno da će se osnovati postrojba za brzo djelovanje i baze u novim zemljama NATO-a. Otkad je izbila kriza u Ukrajini NATO je naglo povećao broj svojih vježbi u novim državama članicama, osobito u Poljskoj.
 
„Prvi put neka država pribjegava sili kako bi iznova odredila granice. Sve te ozbiljne stvari događaju se na našoj granici“, upozorio je novi rumunjski predsjednik Klaus Johannis. Njegova zemlja nije u direktnoj opasnosti, ali je na „zemljopisno eksponiranom položaju“. Stoga se založio za povećanje proračuna za obranu – kao uostalom i europski prvak u štednji, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. Za obranu je dosad odlazilo samo 1,3 posto njemačkog BDP-a, a Schäuble se sada odaziva pozivima da Njemačka preuzme vodeću ulogu.
 

Thomas Vieregge, Die Presse

Anketa

Policijski napad na braću Mamić provodi se da se pomogne?

Ponedjeljak, 06/07/2015

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 653 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević