Get Adobe Flash player
Sve za vlast

Sve za vlast

Probni balon s Iblerova trga     Osim što...

Ne »slučajna«, nego »ustaška para-država«

Ne »slučajna«, nego »ustaška para-država«

Savjetnik Stipe Mesića nikako da prežali...

Četnik Vučić i »odsječeni nosovi«

Četnik Vučić i »odsječeni nosovi«

Nastavlja se srpsko svojatanje hrvatskih povijesnih...

Kod nas su progonjeni Hrvati katolici

Kod nas su progonjeni Hrvati katolici

Zašto Hrvatsku ne vode prohrvatski domoljubi koji su je...

Kako usuglasiti izbornu strategiju?

Kako usuglasiti izbornu strategiju?

Usuglašavanjem i kompromisom do zajedništva...

  • Sve za vlast

    Sve za vlast

    petak, 26. kolovoza 2016. 18:32
  • Ne »slučajna«, nego »ustaška para-država«

    Ne »slučajna«, nego »ustaška para-država«

    ponedjeljak, 22. kolovoza 2016. 13:21
  • Četnik Vučić i »odsječeni nosovi«

    Četnik Vučić i »odsječeni nosovi«

    srijeda, 24. kolovoza 2016. 12:01
  • Kod nas su progonjeni Hrvati katolici

    Kod nas su progonjeni Hrvati katolici

    ponedjeljak, 22. kolovoza 2016. 13:19
  • Kako usuglasiti izbornu strategiju?

    Kako usuglasiti izbornu strategiju?

    četvrtak, 25. kolovoza 2016. 15:34

Nije okrugla obljetnica, ali sultan zapišava teritorij

 
 
Opet su podignuta kruništa starog Carigrada, iako od šperploče i kartona, a turski predsjednik Tayyip Erdoğan za publiku je okupio stotine janjičara, elitne postrojbe osmanske vojske u povijesnim uniformama: točno njih 563. Bilo je to na obljetnicu muslimanskog osvajanja glavnoga grada Istočnorimskoga Carstva.
http://faktor.ba/wp-content/uploads/2016/05/Erdogan-godisnjica-osvajanja-Istanbula-AA-295216-6.jpg
Obljetnica možda nije izgledala naročito okruglo, ali politička simbolika bila je očita. „Opet smo tu, opet smo veliki“, glasio je slogan koji je Erdoğan napisao na plakate sa svojim likom postavljene po Istanbulu. U četvrtak su na veliki skup u Yenikapiju u zapadnom Carigradu na Mramornom moru dovedeni desetci tisuća ljudi na inscenaciju napada na Carigrad, koja je ujedno trebala pokazati Erdoğanovu povijesnu veličinu za Tursku.
 
Erdoğanov novi premijer Binali Yildirim istoga je dana na glasovanju o povjerenju u parlamentu u Ankari dobio, kako se očekivalo, sve glasove vladajuće konzervativne islamske stranke AKP. Ono što se na proslavi obljetnice u Istanbulu nije naglasilo: janjičari su većinom bili prisilno novačeni dječaci iz kršćanskih obitelji na Balkanu. (mab, der standard)

Za Europu migracija je prvenstveno sigurnosno pitanje

 
 
Obvezno useljavanje neprihvatljivo je, to se može obavljati samo na dragovoljnoj osnovi, a planirano financijsko sankcioniranje nije europska solidarnost nego izrugivanje solidarnosti – izjavio je u svom govoru predsjednik Mađarskog parlamenta u ponedjeljak na luksemburškoj konferenciji predsjednika parlamenata država članica EU-a. 
http://www.freehungary.hu/images/Kover_Laszlo_610_310_jpg.jpg
László Kövér
 
László Kövér, predsjednik mađarske skupštine i jedan od osnivača Fidesza je rekao: „Prijetnja sankcioniranjem i oduzimanjem resursa EU-a ne svjedoči o demokratskim sklonostima. To je ista politika sile kakvu su Mađari prije 1990. već iskusili od neke druge unije“. Kövér smatra kako je Mađarska spremna dati svoj financijski obol i pružiti pomoć u svim slučajevima koji za cilj imaju rješavanje krize izvan Europe. Kako je rekao, Mađarska nije suglasna s prijedlogom Europske komisije o reformiranju dublinskoga sustava koji se ne temelji na konsenzusu država članica. Mišljenja je kako je za Europu migracija prvenstveno sigurnosno pitanje. Mađarska putem akcijskoga plana Schengen 2.0 koji je predstavio premijer Viktor Orbán nudi rješenje za očuvanje sigurnosti Europe, a osnovni element plana je deklariranje zaštite šengenskoga sustava i zaštita vanjskih granica.
 
Prema mađarskom stajalištu treba bezostatno osigurati ostvarivanje važećih europskih i šengenskih pravila  i tek se potom može reformirati dublinska pravila – rekao je te je dodao kako je dio rješenja i da izvan EU-a treba zaustaviti priliv migranata. Treba razdvojiti ljude koji trebaju zaštitu i gospodarske migrante, a treba uspostaviti i zatvorene centre za registraciju migranata kojima bi upravljao EU-om. U interesu toga treba sklopiti sporazume o readmisiji s državama podrijetla i tranzitnim državama te iste treba i provoditi – naglasio je predsjednik mađarskog parlamenta.
 
László Kövér je na konferenciji naglasio kako treba osnažiti Europsku uniju. Političar je naglasio: suprotno ideji o „Sjedinjenim Europskim Državama“, „Mađarska je na strani osnovne europske teze“. „Mi temeljem Europske unije smatramo ravnopravnu suradnju europskih nacionalnih država kao država članica“ – rekao je. Istaknuo je kako u pitanju dviju temeljnih vrijednosti „ne možemo i nećemo“ sklopiti kompromis: jedna je ostvarivanje narodne volje, to jest demokracije, a druga je ostvarivanje državnog suvereniteta. Kövér je podsjetio: kada smo ušli u Europsku uniju, to smo činili jer smo željeli živjeti u europskoj demokraciji, u sustavu u kojem se poštuje volja naroda, birača.
 
Predsjednik parlamenta izrazio je mišljenja kako je u odnosu na to jedan od zastupnika ideje iz „rimske antiteze“, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker smatra kako europski premijeri previše slušaju svoje birače te stoga nisu „full time“ Europljani. „Zar je ´full time´ europski političar samo onaj koji zanemaruje i ignorira volju europskih birača? Zar je to budućnost?“ – postavio je pitanje Kövér, koji je u nastavku rekao: Mađarska je pri ulasku u Europsku uniju odlučila o podjeli, a ne o odustajanju od svoga suvereniteta. „Ako države članice odustanu i od trenutno dragovoljno podijeljenog suvereniteta, ako se europska vlast ne temelji na narodnoj vlasti nego na nekoj drugoj vlasti – npr. na pozadinskim dogovorima birokrata i financijaša, – ako se isključi volju europskih naroda, tko će u Europi vršiti glavnu suverenu vlast, temeljem koje legitimacije i u čiju korist?“ – postavio je pitanje predsjednik mađarskog parlamenta.
 

Népszabadszág, Budimpešta

Erdogan je svjestan da podignuti kažiprst kancelarke može opušteno ignorirati

 
 
Angela Merkel sklopila je sporazum s Turskom, a bilo bi bolje da to nije učinila. Ona sada stalno putuje u Tursku i izražava „zabrinutost“. Ali Turska ne snosi nikakve posljedice. Horst Seehofer zvuči vrlo licemjerno kada optužuje Angelu Merkel da je pristup Turske Europskoj uniji i ukidanje viza toj zemlji povezala sa sporazumom o izbjeglicama i tako Njemačku učinila ovisnom i podložnom ucjenjivanju s obzirom da je upravo on kancelarku izložio tolikom unutarnjopolitičkom pritisku da joj nije preostalo ništa drugo doli upustiti se u sporazum s Turskom.
http://cdn5.img.sputniknews.com/images/103091/52/1030915286.jpg
Racep Tayyip Erdogan i Angela Merkel
 
Jasno je da Merkel nikada nije smjela sklopiti sporazum prema kojem se izbjeglice koje uspiju doći u Europu mogu vratiti u Tursku, dok se Europa obvezuje da će za svakog vraćenog izbjeglicu preuzeti po jednog Sirijca iz Turske. Također je jasno da ona nikada smjela razmjenu izbjeglica povezati s uvjetima za članstvo u Europskoj uniji ili ukidanjem viza. No političari poput Seehofera i stranke poput CSU-a pobrinuli su se za to da kancelarkina politika solidarnosti prema izbjeglicama ne bude moguća u Europskoj uniji. Kancelarka je ponovno bila u posjetu Turskoj, peti put u samo pola godine, kako bi spasila loš deal s nepouzdanom partnerskom zemljom na čijem je čelu autoritarni čelnik. Zadaća je to koja sigurno nije nimalo ugodna. Ali kancelarka mora spasiti najvažniji vanjskopolitički projekt svog kancelarstva. Njena politička budućnost ovisi upravo o tome hoće li uspjeti riješiti izbjegličko pitanje ili neće.
 
Merkel je ponovno „duboko zabrinuta“
 
Samo tako je moguće objasniti činjenicu Turska nije morala snositi posljedice ni za primjenu sile nad civilnim stanovništvu u kurdskim područjima, ni za ukidanje imuniteta četvrtini parlamentarnih zastupnika, ni za strašno postupanje turske vlade prema novinarima, prosvjednicima i kritičara, ni za napade na neovisnost pravosuđa. Jedina moguća posljedica koju bi Turska mogla snositi jest odgoda vizne liberalizacije, ali to ionako neće pogoditi one koje bi trebalo. Merkel ponovno izražava duboku zabrinutost i ističe određene vrijednosti.
 
Ali sve će ponovno ostati na „Ti, ti, ti!“ Naime, Erdogan je svjestan da podignuti kažiprst kancelarke može opušteno ignorirati. Pa on je i sam u više navrata rekao da EU treba Tursku više nego što Turska treba EU. Nažalost, ima i pravo, bar u izbjegličkoj politici, jer EU nije u stanju iznjedriti zajedničku politiku prema izbjeglicama. Merkel je odustala od svoje kulture dobrodošlice, a EU je iznevjerio svoje vrijednosti. Sada su obje osuđene na suradnju s Erdoganovom Turskom.  Doduše, deal s Turskom polučio je i jedan uspjeh: od sklapanja sporazuma u Egejskom se moru utopilo mnogo manje ljudi. No u ovoj je trgovini dobrobit izbjeglica ionako sasvim sporedna stvar.
 

Hasnain Kazim, Der Spiegel

Anketa

Zašto Zoran Milanović vrijeđa sve političke protivnike kao i susjede?

Četvrtak, 01/09/2016

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 548 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević