Get Adobe Flash player
Veleizdajnica bi i »'apsila«

Veleizdajnica bi i »'apsila«

Sramni čin Ostojićeve stranačke...

Beriva na HRT-u

Beriva na HRT-u

SDP i Radman prodali nam –...

Civilizacija mira, ljubavi i suradnje protiv civilizacije smrti

Civilizacija mira, ljubavi i suradnje protiv civilizacije smrti

Milanoviću, nacija, država i vjera nisu slučajne...

Miki bere jagode

Miki bere jagode

Ako ne smije u Bleiburg, može doći u...

Hrvatska je talac pedera, srbokomunista i kriminalno-mafijaške hobotnice

Hrvatska je talac pedera, srbokomunista i kriminalno-mafijaške hobotnice

I komunističkom zlu doći će kraj!     Hrvatska je...

  • Veleizdajnica bi i »'apsila«

    Veleizdajnica bi i »'apsila«

    četvrtak, 21. svibanj 2015. 10:37
  • Beriva na HRT-u

    Beriva na HRT-u

    srijeda, 20. svibanj 2015. 13:02
  • Civilizacija mira, ljubavi i suradnje protiv civilizacije smrti

    Civilizacija mira, ljubavi i suradnje protiv civilizacije smrti

    četvrtak, 21. svibanj 2015. 12:05
  • Miki bere jagode

    Miki bere jagode

    srijeda, 20. svibanj 2015. 23:46
  • Hrvatska je talac pedera, srbokomunista i kriminalno-mafijaške hobotnice

    Hrvatska je talac pedera, srbokomunista i kriminalno-mafijaške hobotnice

    četvrtak, 21. svibanj 2015. 12:20

Što je dovelo Vladimira Putina na pregovore o Ukrajini i kako ga zadržati za pregovaračkim stolom?

 
 
Potpisivanje sporazuma o prekidu vatre „Minsk II.“ u glavnom gradu Bjelorusije 12. veljače potiče pitanja o tome trebaju li Sjedinjene Američke Države i zapadne vlade odustati od ideje o kojoj se žestoko raspravljalo tijekom proteklih nekoliko tjedana, o isporučivanju obrambenog oružja kao što su radarski sustavi, nenaoružane nadzorne bespilotne letjelice i oklopni transporteri ukrajinskim snagama. 
http://puntovista.es/wp-content/uploads/2015/02/Minsk-II-644x400.jpg
U posljednjih nekoliko mjeseci izgledalo je kao da je ruski predsjednik Vladimir Putin zaključio da će izvorni sporazum potpisan u Minsku 5. rujna 2014. predstavljati strateški poraz, jer je zamrznuo sukob sa samo trećinom „oblasti“ Donjecka i Luganska pod kontrolom separatista. Malo je vjerojatno da bi mu dalo moć da ostvari svoj dugoročni cilj: podložnu  Ukrajinu unutar šireg susjedstva kojim bi dominirala Rusija. Nova injekcija ruskih vojnih isporuka, trenera i „volontera“ separatistima na početku godine dovela je do velike vojne eskalacije i gubitka života civila i boraca podjednako na obje strane. 
 
Od sredine siječnja, separatisti su ostvarili neke značajne dobitke, ponovno su zauzeli ruševine zračne luke Donjeck, potisnuli Zapad prema Buhasu, te čvrsto stisnuli obruč oko strateški važnog grada Debalceva. No, unatoč tim dobicima (oko 190 kvadratnih kilometara po nekim procjenama), separatisti su još daleko od kontrole dvije provincije. Dakle, što je njih i Putina dovelo za pregovarački stol? Ukrajinski otpor i rastući utjecaj zapadnih gospodarskih sankcija, čije uklanjanje postaje sve udaljenije jer je sukob eskalirao, možda su odigrali ulogu. Još jedan čimbenik bi mogla biti transatlantska rasprava o slanju oružja sve opkoljenijim  ukrajinskim snagama.
http://scd.rfi.fr/sites/filesrfi/dynimagecache/0/200/2740/1544/600/338/sites/images.rfi.fr/files/aef_image/2015-02-11T210914Z_353703893_LR2EB2B1MR3J2_RTRMADP_3_UKRAINE-CRISIS-SUMMIT-SIGNATURE_0.JPG
Argument u korist naoružavanja pobunjenika snažno je izložen u zajedničkom izvješću koje su napisali američki politički i vojni dužnosnici, objavljenom prije završetka prošlotjedne Konferencije o sigurnosti u Münchenu, pod nazivom "Očuvanje ukrajinske neovisnosti." Gospodarske sankcije nisu odvratile Putina da vojno intervenira u Ukrajini, čime je uništio post-hladnoratovski europski poredak. Niti je to učinilo uskraćivanje vojne potpore. Ukrajinske snage spremne su braniti se i imaju pravo na to - one samo trebaju odgovarajuću opremu. Sjedinjene Države i njihovi saveznici trebaju proaktivno pomoći ukrajinskoj vladi da se obrani. Na taj način, tvrdi se, ukrajinske snage bi mogle znatno povećati štetu separatistima i povećati domaću političku cijenu Putinu zbog pogibije ruskih vojnika, čime bi ga potaknule da dođe  za pregovarački stol. 
 
Argument protiv jasno je izložila njemačka kancelarka Angela Merkel u Münchenu. Ne može biti vojnog rješenja sukoba u Ukrajini, jer će Putin uvijek biti u mogućnosti eskalirati više od Zapada. On će to vjerojatno  učiniti, jer on ima više na kocki. S obzirom na histerično dnevno izvješćivanje u Rusiji o američkim zavjerama za rušenje Kremlja, Putin  će vjerojatno manje napadati ukrajinske snage potpomognute američkim oružjem, a više prihvatiti diplomatski kompromis. Nakon što Zapad organizira putove isporuke smrtonosnog obrambenog oružja ukrajinskim snagama, i kada ruski „zemljaci“ budu njime ubijani, odnosi europskih država  s Rusijom mogli bi ući u  konfrontirajuće duboko zamrzavanje, koje bi  desetljećima bilo jako štetno za obje strane. Kako bi se izbjegao takav ishod, Merkel je odlučila riskirati svoj politički kapital i pristala je sastati se s Putinom, prvo u Moskvi u petak, zajedno s francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom, a onda opet jučer. Da Putin nije uspio ostvariti dogovor s Merkel, njezina sposobnost da se suprotstavi pozivu SAD-a za naoružavanje Ukrajine uvelike bi bila smanjena.
 
Kako dalje sada kada je potpisan sporazum Minsk II.? Važno je prepoznati da je ovaj sporazum vrlo sličan sporazumu iz rujna 2014. i, budući da on jasno ne promiče Putinove strateške ciljeve, sukob bi se mogao ponovno nastaviti. Štoviše, sudbina Debalceva ostaje nejasna. I premda je teško naoružanje povučeno na određene udaljenost, neće biti demilitarizirane zone, što predstavlja rizik da bi se sukob opet brzo mogao rasplamsati. Osim toga, Ukrajina će imati pravo ponovno kontrolirati svoju istočnu granicu s Rusijom, te na taj način zaustaviti dotok teškog oružja, tek nakon održavanja lokalnih izbora do kraja 2015. godine. 
 
S tim pitanjima na umu, SAD i savezničke vlade moraju iskoristiti ovu prigodu da se posavjetuju što je prije moguće, i da definiraju jasan skup zapadnih očekivanjima i zahtjeva. Prvo, oni bi trebali navesti da će se  svako buduće širenje sukoba izvan postojeće crte prekida vatre smatrati napadom na politički suverenitet vlade u Kijevu. U takvim okolnostima, članice NATO-a ne će stajati na putu onim državama koje odluče pomoći ukrajinskoj vladi isporukom obrambenog oružja.  Drugo, oni bi trebali jasno dati do znanja da neće razmatrati ublažavanje bilo kakvih trenutačnih gospodarskih sankcija dok sporazum Minsk II. ne bude potpuno završen, te uključi neometane inspekcije Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, i sigurnosni nadzor ukrajinske vlade nad granicom s Rusijom.
 
U međuvremenu, europske i druge vlade trebaju ispuniti svoja obećanja da će financijski podržati vladu u Kyivu, nakon što ona započne planirano restrukturiranje gospodarstva. Ukoliko se sukob obnovi, vojna pomoć Zapada možda ne će učinkovitije utjecati nego gospodarske sankcije na promjenu ruske politike u kratkoročnom razdoblju. Ona bi doista mogla eskalirati sukob. No obje politike prvenstveno nameću troškove Rusiji zbog njenih postupaka i prihvaćanja troškova Sjeverne Amerike, Europe i njihovih bliskih saveznika. Bitno je da oni pokažu Putinu svoju spremnost da preuzmu rizike za obranu vrijednosti na kojima su se gradili njihov napredak i sigurnost tijekom ovih proteklih 70 godina.
 

Robin Niblett, Reuters, London

Južnokinesko more: dvije studije slučaja u spornome moru

 
 
Dvije kineske tvrtke zauzele su suprotne pristupe u pokušajima da posluju na području Južnokineskog mora, gdje kineski interesi za sporni teritorij  postaju sve nametljivijima, što uznemirava manje zemlje u kineskome susjedstvu. Postupci jedne tvrtke jačaju tenzije na tome području, a postupci druge možda ukazuju na način kojime bi se tenzije mogle smanjiti.
http://news.bbcimg.co.uk/media/images/67616000/gif/_67616829_south_china-sea_1_464.gif
Brightoil, tvrtka koja kotira na hongkonškoj burzi i raspolaže utjecajnim političkim vezama s kineskim kopnom, u lipnju prošle godine kupila je prava na istraživanje 6,2 milijuna jutara (2,5 milijuna hektara) podmorja od američke tvrtke Harvest Natural Resources. To područje koje Kinezi nazivaju Wan'an Bei 21 (WAB-21, odnosno dio područja koje je na engleskome jeziku poznato kao zaravan Vanguard) ima kontroverznu povijest. Iako se nalazi više od 650 nautičkih milja od kineske obale i samo 200 nautičkih milja od Vijetnama, Kina polaže „povijesna prava” na to područje. Ono  je smješteno u blizini jugozapadnoga ruba „linije devet crta” u obliku slova „U” koja označava sumnjiva teritorijalna potraživanja Pekinga u Južnome kineskom moru.
 
Kina je izdala dozvolu za istraživanje naftnih rezervi na polju WAB-21 1992. godine. To je u to vrijeme bio šok zbog toga što je Kina tada prvi put proglasila da ima pravo na resurse u Južnome kineskom moru koji su bili toliko udaljeni od njezine vlastite obale. Kada su kineski brodovi 1994. pokušali provesti ispitivanja na tome području, Vijetnam je poslao svoju mornaricu kako bi ih zaustavio. Vijetnam je potom poslao naftnu platformu za bušenje na to područje, a tada je bio red na Kini da nametne blokadu. Nijedna strana nije uspjela u namjeri da crpi naftu.
 
Benton Oil and Gas, prethodnik tvrtke Harvest Natural Resources 1996. je kupio prava na WAB-21 za 15 milijuna dolara. Harvest nikada nije uspio razviti istraživanja nalazišta. Dapače, Vijetnam je iscrtao svoje vlastite blokove preko istoga područja i dodijelio ih kanadskoj tvrtki Talisman i američkoj tvrtki ExxonMobil. Kina smatra taj potez povredom svojih potraživanja. Prije četiri godine Peking je organizirao malenu flotu ribarica kako bi blokirao i u zamku uhvatio plovilo koje je vršilo seizmička istraživanja za Talisman na tome području. Talisman je bez obzira na to nastavio s istraživanjima i nedavno je proveo bušenje na južnome dijelu područja WAB-21 u bloku koji Vijetnamci nazivaju 136/03.
 
No otkada je Brightoil otkupio prava na WAB-21 (za samo 3 milijuna dolara), Kinezi su zauzeli čvršći stav. Krajem listopada prošle godine kinesko plovilo Hai Yang 4 provelo je pod zaštitom četiriju pratećih brodova dva tjedna vršeći seizmička istraživanja na tom području. Čini se kako su vijetnamske vlasti odlučile da ne će ulaziti u okršaj na silu, za razliku od situacije početkom 2014. kada su poslale desetke plovila ususret kineskoj naftnoj platfomi koja je bušila u blizini otoka Paracel, sjeverno od područja WAB-21. Upravo u vrijeme kada je Hai Yang 4 vršio istraživanja na području WAB-21 Kina je bila domaćin vijetnamskome vojnom izaslanstvu, koje godinama prije toga nije posjetilo Kinu u tako uvaženome sastavu. Posjetom se trebala popraviti šteta na bilateralnim odnosima koja je bila nastala incidentom s naftnom platformom. No ponovna kineska istraživanja mogla bi ponovno narušiti odnose.
https://wanderingamericantravelblog.files.wordpress.com/2012/04/overlapping-eez-claims-and-oil-fields.png
Krajem prošle godine pojavio se i drugačiji pristup pronalasku nafte u Južnome kineskom moru. Fosun, veliki privatni kineski konglomerat sredinom studenoga kupio je malu australsku energetsku tvrtku koja se naziva Roc. Time je možda i bez namjere ušao u sporove u Južnome kineskom moru. Među mnogim interesima tvrtke Roc stoji i ugovor s malezijskim državnim naftnim divom Petronasom o razvoju polja uz obalu Sarawaka. Što je najvažnije, iako se ta polja poznata kao klaster Balai nalaze unutar malezijske ekskluzivne gospodarske zone od 200 nautičkih milja, također ih okružuje linija devet crta kineskih interesa, čiju legitimnost Malezija osporava. Pod pretpostavkom da će Fosun i dalje stajati pri svojim interesima, jedna kineska tvrtka tako zapravo priznaje malezijska potraživanja na tome pomorskom području nauštrb kineskih potraživanja.
 
I Brightoil i Fosun imaju moćne veze s kineskom političkom elitom. Predsjednik Fosuna Guo Guangchang pripadnik je Savjetodavne političke konferencije kineskog naroda (CPPCC), konzultativnog tijela pod kontrolom Komunističke partije. Predsjednik Brightoila Sit Kwong-Lam također sjedi u CPPCC-u i potpredsjednik je trgovinskog tijela za naftu kojime dominira država. Čini se kako njegova tvrtka djeluje kao produžetak kineske politike u Južnome kineskom moru, dok Fosun naizgled djeluje protiv nje. No dojam je da će suradnjom s malezijskim vlastima umjesto sukoba s vijetnamskim vlastima Fosun mnogo vjerojatnije od Brightoila zaista dostaviti naftu kineskim potrošačima.
 

The Economist, uredništvo

SAD i njegovi saveznici nisu spremni sukobiti se s Rusijom zbog Ukrajine

 
 
Vladimir Putin je ponovno pokrenuo svoj rat protiv Ukrajine, a SAD i Europa nisu sigurni kako odgovoriti. Dok je Europa očito odlučila da nije potrebno pooštrenje gospodarskih sankcija, neki u Washingtonu traže naoružavanje Ukrajine smrtonosnim oružjem. No, naoružavanje Ukrajine će se vjerojatno obiti o glavu. To bi moglo dovesti zemlju u zabludu – s obzirom da ona sada vrši pritisak da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu - da vjeruje kako će SAD učiniti sve što je potrebno da porazi Rusiju. To bi također moglo potaknuti Rusiju da proširi rat, jer zna da niti Sjedinjene Države, niti njihovi saveznici u NATO-u nemaju dovoljno interesa na kocki da idu u tom smjeru. Paralele koje se često povlače s ratom u Bosni, gdje su američko oružje i program obuke na kraju doveli do preokreta u ratu i nametnuli mir, ne pomažu. Srbija je bila vojni patuljak u usporedbi s Putinovom nuklearno naoružanom Rusijom. 
http://images.indianexpress.com/2014/05/dhdsd.jpg
Poenta ostaje da SAD i njegovi saveznici nisu spremni sukobiti se s Rusijom zbog Ukrajine, a ukrajinski interesi se neće ostvariti ako sukob eskalira, jer je gotovo sigurno da će izgubiti. Osim toga, dok SAD isporuči oružje i provede obuku potrebnu za ostvarivanje razlike na bojnom polju, Putin će već vjerojatno zauzeti teritorij zadržati. Što prije ukrajinski čelnici to shvate, to je bolje. 
 
Dok europska odlučnost za nametanjem dodatnih sankcija blijedi, prirodno je željeti pronaći druga sredstva za odvraćanje ruskog predsjednika. Uostalom, Ukrajina je u strašnom položaju. Nema sumnje da je to razlog zašto skupina bivših američkih dužnosnika sigurnosti poziva na prihvaćanje programa pomoći Ukrajincima, vrijednog 3 milijarde dolara, s američkim bespilotnim letjelicama, protuoklopnim naoružanjem i drugom smrtonosnom obrambenom opremom. Cilj ne bi bio pobijediti Ruse, kažu bivši dužnosnici, nego odvratiti Putina da poveća troškove napada. 
http://cdn2.vox-cdn.com/assets/4788994/ukraine_rebels_plane.png
Oni "žestoko" odbacuju zabrinutost da bi stavljanje američkog oružja u ukrajinske ruke jednostavno natjeralo Putina da proširi sukob - na temelju toga da mu sada ne treba provokacija da napadne Ukrajinu. No, dok je Putin svakako djelovao agresivno do ovog trenutka, to ne znači da bi ga američka vojna intervencija potaknula da učini više. Doista, teško je vidjeti što bi ulazak američke vojne opreme i savjetnika mogao učiniti, osim poticanja Putina da proširiti sukob. Ukrajina već kupuje oružje od drugih zemalja u regiji, no ako išta može potaknuti ruski narod da prihvati otvoreni rat sa subraćom Slavenima u Ukrajini (do sada nije), to je ideja da se ne bi borili protiv Ukrajinaca, nego protiv NATO-a, vojnog saveza, jer su odrasli vjerujući da on djeluje kako bi ih uništio. Namjera Sjedinjenih Država da isporuče samo "obrambeno" oružje bi mogla biti važna razlika u SAD-u, ali je besmislena u Rusiji. Protuoklopno oružje, pa čak i radar koji omogućuje ukrajinskoj vojsci da locira i gađa neprijateljske topničke položaje će i dalje  ubijati ruske vojnike. To će obični Rusi smatrati napadačkim oružjem, čak i bez pomoći ruskog huškačkog propagandnog stroja.
 
To su veliki rizici, na koje se ne može odmahnuti rukom. Ako cilj vojne pomoći nije poraziti Rusiju i separatiste, nego izvršiti pritisak na Putina, onda oružje treba biti popraćeno uvjerljivom diplomacijom. No, zakon koji je predsjednik Petro Porošenko potpisao u prosincu kako bi prekinuo neutralan status Ukrajine i otvorio put za članstvo u NATO-u je uništio minimalni uvjet da se diplomacijom postigne mir. SAD i njegovi saveznici moraju jasno dati do znanja Ukrajini da su njene ambicije za ulazak u NATO nerealne. Ispravno ili krivo, Savez ne želi Ukrajinu, a Rusija smatra njeno članstvo u NATO-u crvenom crtom. Tako dugo dok je to slučaj, Sjedinjene Države bi trebale ostati izvan istočne Ukrajine.
 

Bloomberg, SAD (urednički komentar)

Anketa

Je li u redu odluka HNS-a da se NK Zadar izbaci iz HNS-a?

Ponedjeljak, 25/05/2015

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1076 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević