Get Adobe Flash player
Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

Hrvatski državljani žele veći utjecaj na izbor zastupnika u Hrvatski...

S referendumima preferencijalno i oprezno

S referendumima preferencijalno i oprezno

Najskupljih 15 godina bez pravog predsjednika...

GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

Srpski i hrvatski slobodni zidari tvorci svekolikog srpstva i...

"Zaboravljen" Pelješki most

Sračunato drobljenje hrvatskoga životnog...

Stup srama ili kazneno djelo!?

Stup srama ili kazneno djelo!?

U Hrvatskoj bi i Al Capone dobivao plaću iza...

  • Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

    Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

    srijeda, 23. srpanj 2014. 16:26
  • S referendumima preferencijalno i oprezno

    S referendumima preferencijalno i oprezno

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 21:42
  • GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

    GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

    srijeda, 23. srpanj 2014. 16:48
  • "Zaboravljen" Pelješki most

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 12:51
  • Stup srama ili kazneno djelo!?

    Stup srama ili kazneno djelo!?

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 18:53

Zašto je Ukrajina pred raspadom?

 

 

"Sve revolucije se odvijaju jednako - najbolji se bore za čast i ginu.
Preko njihovih leševa na vlast dolaze lopovi i banditi."
(ruski pisac Mihail Šiškin u NIN-u)
 
Svi ste čuli, ili barem velika većina, za znameniti Hitlerov govor održan 13. ožujka 1938. godine u Reichstagu, nakon pripojenja Austrije njemačkom Reichu, u kojem je on poručio njemačkom narodu i svijetu da je njemački Reich krenuo u izgradnju Novoga svjetskog poretka te kako će to ostvariti na jedini mogući način - novim svjetskim ratom - a pripajanje Austrije je tek prva stuba u njegovoj izgradnji.
"Njemački narod predvođen Nacionalsocijalističkom partijom će projekt provesti po svaku cijenu vodeći računa da broj kolateralnih ljudskih žrtava i patnje te materijalnih razaranja bude što manji, te se unaprijed ispričavamo", bile su Adolfove riječi kojima je svijet uveo u Drugi svjetski rat. Nakon duže stanke tijekom koje se centralnom dvoranom Reichstaga u valovima orio pobjedonosni usklik pripadnika nacisocpartije - Sieg-Heil! - Hitler je podignuo pogled te je dvoranom nanovo zavladao muk. Tišina i iščekivanje spustili su se na prisutne.  Još trenutak tišine koji je pritiskao prisutne, kulminiralo je vrhuncem napetosti, iščekivanja.
 
"Nacionalsocijalizam i fašizam su veliki projekti ljudskog duha i uma koji će čovječanstvu podariti neviđeni prosperitet. A rat? Moj projekt Drugoga svjetskog rata omogućit će mnogima da profitiraju što je neminovno u našem Novom svjetskom poretku. Otvorit će se nova radna mjesta i blagostanje će ući u mnoge domove diljem svijeta. Moj narode - rat je samo posao - ni manje ni više!", bila je to završna Führerova misao kojom je otvorio Druge svjetske ratne igre. Masa u dvorani se zapalila u frenetičkom - Sieg-Heil! - Sieg-Heil! - Sieg-Heil! (www.detonator.bloger.hr; http://twitter.com/IanaBlazevic)
 

Iana Blažević

S produbljenjem ukrajinske krize raste proruski separatizam  

 
 
Iz vlažnih podruma stambenih zgrada koje propadaju na kraju Simferopola, potpredsjednik parlamenta Krima, Sergej Šuvainikov, vodi borbu za obranu etničkih Rusa na ovom strateškom poluotoku Crnoga mora. U uredu ukrašenom zastavama i mapom Krima iz reazdoblja Drugoga svjetskog rata, te medaljom s komunističkim srpom i čekićem i sloganom "U jedinstvu s Rusijom", rječiti Šuvainikov u dahu ponavlja litiju o navodnim napadima na ruski jezik i rusku kulturu u Ukrajini. "To je rezultat političkog stava kojim se negiraju Rusi, za koje je jezik glavno sredstvo identifikacije njihova etniciteta, njihove ruske nacionalnosti, dokaz da su ruski narod", kaže Šuvainkov. "Cilj je da im se uskrati pravo da podsjete djecu i mlade ljude da su Rusi. To je zapravo uništenje ruske nacionalnosti i koncepta ruskog naroda u Ukrajini", dodaje.
http://l3.yimg.com/bt/api/res/1.2/lEEcLY5WuSYgMB2P2p9RQg--/YXBwaWQ9eW5ld3M7Zmk9ZmlsbDtoPTQyMTtweG9mZj01MDtweW9mZj0wO3E9NzU7dz03NDk-/http://media.zenfs.com/en_us/News/afp.com/5fa7851c5ed8988586947a4f92986d7bf1ed972c.jpg
Simferopol danas
 
Gomile megafona, uvijenih transparenata u uglu Šuvainikovog samoproglašenog "bunkera", svjedoče o pojačanoj aktivnosti organizacije na čijem je čelu: „Kongres ruskih zajednica i ruska fronta“. Od kada je politička kriza izbila u Kyivu, u studenom prošle godine, njegova organizacija je u više navrata organizirala demonstracije u Simferopolu i na drugim mjestima, paleći tom prilikom zastave EU-a i optužujući SAD i NATO kao najodgovornije za ukrajinske nevolje.
 
Ljudi na Krimu nervozno gledaju kako se politička i ekonomska kriza u Ukrajini produbljuje. Krim je jedina regija u Ukrajini gdje su etnički Rusi većina, odnosno predstavljaju 60 posto od dva milijuna stanovnika poluotoka. Od XVIII. stoljeća pa sve do prije samo 60 godina, 19. Veljače 1954., ovaj je otok bio dio Rusije. (Zapravo je pripadao Ruskoj Republici, jednoj od 16 republika SSSR-a, ali ga je Nikita Sergejevič Hruščov (Kalinovka, 1894. – Moskva, 1971.), sam podrijetlom iz Ukrajine, pripojio tada Republici ovoj danas samostalnoj državi). I kako previranja u Ukrajini tresu regiju po etničkim i vjerskim pukotinama, sve se češće čuje da bi se možda trebao ponovno tamo i vratiti.
 
Ostati u orbiti Moskve
 
Iako je nelegalno otvoreno zagovarati separatizam u Ukrajini, mnoge proruske organizacije pozivaju na "jačanje autonomije Krima" u slučaju da vlada predsjednika Viktora Janukoviča postigne neke kompromise s onima koje oni nazivaju "fašistička“ opozicija. Cilj proruskih grupa je zadržati Ukrajinu u moskovskoj orbiti i spriječiti njenu integraciju u Europu. Kako bi privlačili podršku za svoja nastojanja, oni otvoreno manipuliraju šireći napetost i strahove među pravoslavnim Rusima i muslimanskim krimskim Tatarima, koji čine oko 12 posto stanovništva poluotoka. Stotine tisuća Tatara se vratilo na svoju zemlju u Krim nakon što su ih prethodno sovjetske vlasti bile deportirale odatle za vrijeme Drugoga svjetskog rata.
 
Na 40 kilometara sjeveroistočno od Šuvainikova prašnjavog bunkera u Simferopolu je grad Bilohirsk. Teško je danas zamisliti da je to nekad bio živopisni trgovinski centar na „Putu svile“ s tatarskim imenom Karasubazar. Danas je populacija od oko 18.000 građana gotovo ravnomjerno podijeljena između Rusa, Ukrajinaca i Tatara. Gradonačelnik, Albert Kangijev, etnički Tatar i član Stranke regija predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, kaže da je njegov grad miran, a odnosi među različitim etničkim grupama dobri. Ali, on brine o potencijalu da snage sa strane mogu omesti taj krhki međunacionalni sklad. „Ovo je multietnički grad. Danas je postotak od ranije deportiranih građana u našem gradu veći od 30 posto, što je prilično značajna brojka. I zapaliti iskru u našem gradu, da tako kažem, bilo bi veoma lako“, ocjenjuje gradonačelnik Bilohorska.
 
Prošlog je studenog Šuvainikuov "Kongres ruskih komunista" organizirao marš kroz Bilohorsk kako bi obilježio ruski praznik Nacionalni dan jedinstva. Nekoliko desetina sudionika skupa slušalo je govore koji su glorificirali tatarsko razdoblje osvajanja Krima i usvajanje rezolucije kojom se objavljuje da su „danas Rusi ponovno u stanju feudalne rascjepkanosti, duhovnog pada i malodušnosti. "Naše pravo na našu povijest, našu kulturu, našu pravoslavne vjeru i ruski jezik je drsko ograničeno. Sve češće vidimo i čujemo uvrjedljive napade usmjerene na Rusiju i ruski narod", navedeno je u rezoluciji.
http://www.e-politik.de/lesen/wp-content/images/2009/06/krim_500.gif
Strah gradonačelnika Kangijeva od potencijalnih nestabilnosti čini se prilično dobro utemeljen. Oko 100 kilometara južno u obalskom odmaralištu Jalti, Ruskinja srednjih godina, koja se predstavila samo kao Irina, izrazila je svoju frustraciju zbog krimskih Tatara, koje je Staljin deportirao s poluotoka 1944., a sada su se vratili u velikom broju nakon kolapsa Sovjetskog Saveza. „Tatari... tobožnji Tatari koji su bili izloženi represiji i deportaciji. Neka vrsta Uzbeka se vratila koji nemaju nikakve veze s tim, razumijete li. Oni kažu ‘Ja sam Tatar, ja sam žrtava represije! Dajte mi neku zemlju!’ Kupe neku zemlju a onda je preprodaju za velike iznose. Završe s puno novca od ničega. Neka vrsta patetičnih Uzbeka dođe ‘Ja sam Tatar‘. On dođe i kaže  ‘Daj mi’. Vidite kako je to ovdje'", priča Irina.
 
Kongres ruskih komunista i ruska fronta su ipak udaljeni od najvećeg dijela radikalnih proruskih organizacija koje su bile aktivne na Krimu. Prije neki dan u natrpanom press centru koji je napravilo veleposlanstvo SAD-a, u jednoj od poslovnih zgrada u Simferpolu, predstavnici skoro dvadesetak proruskih organizacija okupili su se kako bi raspravljali o neprilikama etničkih Rusa na Krimu. Domaćin skupa preko skypea bio je Juri Meškov, proruski separatist, koji je bio predsjednik Krima 1994.-95. Meškov je deportiran iz Ukrajine zbog njegovih separatističkih aktivnosti 2011. i sada živi u Moskvi. Učenici okruglog stola su govorili sa strašću, pomiješanim gnjevom i strahom, prizivajući s nostalgijom Sovjetski Savez.
 
Viktor Golovin, predstavnik Odbora za podršku predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, iskoristio je raspoloženje da kaže: ”Mi ne zazivamo rat. Mi tražimo ono što je naše. Jedino što tražimo je da nas nitko ne sprječava da se vratimo velikom svijetu Rusije. Ne sprječavajte nas da se vratimo kući.” Jedan od važnijih sudionika tog okruglog stola  bio je i zvijezda u usponu proruskog pokreta na Krimu, Valerij Podjači, šef grupe Narodna fronta. Na logu Narodne fronte je ruska zastava i ruski mornarički križ naspram siluete spomenika Ruskog pohoda na Kim iz 1783., koji se nalazi u Simferopolu.
 
Koristeći se otvorenim pozivima na separatizam, učtivi i energični Podajači vrši pritisak na Kijev da prepusti cijeli poluotok Krim Rusiji u zamjenu za otplatu ukrajinskih dugova prema Moskvi. S varljivim osmijehom na licu, on je usporedio ovaj scenarij s Američkim ugovorom oko mornaričke vojne baze Guantanamo na Kubi. Upitan što bi se dogodilo s Krimom nakon što takav ugovor istekne, Podjači je bio brz u odgovoru: „Za 99 godina, ne vjerujem da će Ukrajina toliko opstati kao država. Rusija će opstati jer je Rusija ipak vodeći svjetski igrač zajedno sa SAD-om, Kinom i EU-om. Tako da je jasno da će Rusija opstati. Ali hoće li Ukrajina opstati...? Zato bi ovo rješenje u principu zadovoljilo sve“, retorički pita Podjači. Ali takvo rješenje ili bilo koje rješenje u kojem bi Krim bio još bliskije u orbiti Moskve, sigurno ne bi zadovoljilo krimsku tatarsku zajednicu.
 
Stop Majdan
 
Prošle godine Refat Čubarov izabran je za predsjedavajućeg Mejlisa, krimskog tatarskog samoorganiziranog tijela. On kaže da je još od kolapsa Sovjetskog Saveza Moskva eksploatirala regionalne tenzije na način da nekako povrati utjecaj na postsovjetskom prostoru. „Kada se Sovjetski Savez raspao Moskva je fanatično tragala za različitim oruđem da zadrži sovjetske teritorije“, kaže Čubarov. “Gorski Karabah, Armenija i Azerbajdžan, Pridnjestrovlje i Moldavija, provociranje Tbilisija tj. Gruzije, pokušaji uključivanja Interfronta, Narodne Fronte u baltičkim državama... U Moskvi, centru svega, na Krim gledaju kao na neku vrstu udice na kojoj bi trebalo držati Ukrajinu“, naglašava.
 
Proruske organizacije demantiraju tvrdnje da imaju veze s Moskvom. Kako bilo, ruska nazočnost u regiji osjeća se na svakom koraku  Ruski konzulat u Simferopolu agresivno izdaje ruske putovnice krimskim Rusima, što je jedan od poteza koji su demonstranti u Kijevu doživjeli kao provokaciju. Ruska državna agencija za suradnju sa zemljama Zajednice nezavisnih država stacionirana je i izvodi razne akcije iz jedne vile u centru glavnog grada. Prošli je tjedan jedan od savjetnika ruskog predsjednika i vodeći ideolog Kremlja Vladislav Surkov bio u posjetu Krimu, susrećući se iza zatvorenih vrata s premijerom Krima, Anatolijem Mogiljevim, predsjednikom Parlamenta Krima Vladimirom Konstantinovim i guvernerom Sevastopola Vladimirom Jatsubovom. Također je najavljeno da će Konstantinov putovati u Moskvu, 20. veljače na razgovore s predsjednikom ruske Dume Sergejom Nariškinom.
 
Putovi na Krimu su prekriveni sa stotinama plakata koje je instalirala misteriozna lijevo orijentirana nevladina organizacija koja se zove Stop Majdan. Ova je organizacija također poslala na stotine provladinih aktivista u Kyiv, koji su podržavali ideju da Janukovič beskompromisno uguši antivladine demonstracije. Refat Čubarov kaže da, iako je politika ukrajinske vlade proizvela brojne frustracije među Tatarima i izazvala tenzije među etničkim grupama u toj regiji, lokalna situacija bi bila stabilna na Krimu da nije provokacija izvana. „Nema nikakvih unutarnjih razloga za oštre aktivnosti proruskih grupa. Ali nije neophodno da u pozadini svega bude pogoršanje zbog utjecaja izvana, izvan Krima, jer oni su veoma snažni i ciljani manipulanti. I to je uvijek vidljivo kada odnosi između Moskve i Kyiva postanu komplicirani“, zaključuje Čubarov.
 

Robert Coalson, RSE

Strah od pravne nesigurnosti i velike onečišćenosti okoliša

 
 
Pravna nesigurnost i velika onečišćenost okoliša navode brojne bogate Kineze da napuštaju svoju zemlju. U tomu svoju šansu vide osobito neke zemlje u krizi koje nude dozvole boravka u zamjenu za investicije. U "socijalizmu s kineskim likom" apsolutno je moguće postići jako dobar standard - legalno i ilegalno. Poduzeće Boston Consulting Group je prošle godine procijenilo da je broj kineskih milijunaša u dolarima znatno više od milijun. Time je Kina došla na treće mjesto među zemljama koje imaju najviše milijunaša.
http://1.bp.blogspot.com/_tGkogWRb65c/SReS7QaihcI/AAAAAAAAAts/a8qRScjc_wI/s400/China+Join+WTO+china-business-daily.blogspot.com.jpg
Bogati Kinezi vole skupe aute
 
Sad je jedna anketa među skoro 400 tih milijunaša pokazala da čak 65 posto želi napustiti zemlju u kojoj su stekli svoj imetak, odnosno da u najmanju ruku teže da dobiju pravo boravka u nekoj trećoj zemlji i da svoje obitelji rado šalju u inozemstvo. Anketa koju je provelo šangajsko poduzeće Hurun pokazuje da više od 30 posto ispitanika već posjeduje dozvolu boravka u nekoj drugoj zemlji. Što tjera milijunaše na bijeg? Kristin Kupfer iz Mercator Instituta za kineske studije iz Berlina u razgovoru za Deutsche Welle navodi tri osnovna razloga: "Pravna nesigurnost je jedan. Onda potraga za drugim obrazovnim okruženjem za vlastitu djecu i vrlo loše stanje okoliša u Kini."
 
Dozvola boravka već za 250.000 eura
 
Širom svijeta se pripremaju za bogate izbjeglice iz Kine. I to posebnim programom kojim se nudi dozvola boravka u zamjenu za investicije. Australija, SAD, ali i brojne zemlje EU-a su u pravom smislu riječi započele utrku za dobrostojeće klijente iz Kine. Još 2012. godine je europska krizna zemlja Portugal započela svoj program "Zlatna viza". Riječ je o programu kojim se kupovina nekretnine u najmanjoj vrijednosti od 500.000 eura nagrađuje stalnom dozvolom boravka. Više od 90 posto zahtjeva prošle godine došlo je iz Kine ili Hongkonga.
 
Prošlog rujna je i susjedna Španjolska uvela skoro identičan program. Države u krizi Grčka i Cipar izdaju dozvole boravka već za investiranje u visini od najmanje 250.000 eura. A i Mađarska olakšava posao investitorima preko programa kojim se dozvola boravka izdaje u zamjenu za najmanje 250.000 eura investiranih u neki od državnih fondova čije je trajanje pet godina.
http://static.guim.co.uk/sys-images/Guardian/Pix/pictures/2013/9/25/1380105381781/Gu-Kailai-and-Bo-Xilai-009.jpg
Na taj vlak je uskočila čak i dobrostojeća Nizozemska. U njoj se dozvola boravka može dobiti u zamjenu za investiciju od 1,25 milijuna eura uloženih na lokalnoj razini. Pri tome očito ne igra ulogu to što kineski zakoni zabranjuju izvoz koji je veći od 50.000 američkih dolara godišnje. Stručnjakinja za Kinu Kupfer upućuje na otkrića koja su u vezi s tzv. "offshore leaks" prema kojima u skoro potpuno nekontroliranim poreznima oazama na Karibima postoji najmanje 21.000 fiktivnih firmi čiji su vlasnici Kinezi. Kupfer kaže da mnogo novca odlazi i iz Hongkonga. "Grad je most za daljnji transfer novca u inozemstvo", kaže Kupfer.
 
Bijeg od pravne nesigurnosti
 
U samoj Kini se kritično gleda na trend odlaska super-bogatih u inozemstvo. Razlog treba tražiti prije svega u široko rasprostranjenoj korupciji. Profesor Zhou Xiaozheng s pekinškog Narodnog sveučilišta u razgovoru za DW ukratko opisuje ovo držanje: "Deng Xiaoping je rekao da se dio ljudi smije obogatiti, ali to bogatstvo bi trebalo biti stečeno poštenim radom. No brojni super-bogati su do svog bogatstva došli samo zahvaljujući sivoj ekonomiji, pronevjeri državnog kapitala ili špekulacijama. I oni sada taj novac žele skloniti u inozemstvo. Nedovoljna pravna sigurnost u Kini potiče na iznošenje kapitala i one koji su svoj novac stekli na legalan način - kao primjerice poduzetnicu Zhang Lan. Ona je zahvaljujući svom lancu restorana "South Beauty" stvorila bogatstvo i bila čak zastupnica u Političkoj savjetodavnoj konferenciji kineskog naroda u Pekingu. Prošle godine je izašlo na vidjelo da ona osim kineske posjeduje i kanadsku putovnicu zbog čega su na nju iskalili bijes preko interneta. Berlinska sinologinja Kupfer je naravno vidjela i reakcije koje su to potpuno odobravale. Jer riječ je o osobama koje bi i same rado okrenule leđa lošim životnim uvjetima - kad bi to samo mogle.
 

Matthias von Hein i Anto Janković, Deutsche Welle

Anketa

Što je u Hrvatskoj najgore?

Četvrtak, 31/07/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 339 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević