Get Adobe Flash player
Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

SDP-ov čelnik loše govori hrvatskim standardnim...

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

Države imaju obvezu poštovati pravo na priziv savjesti svakoga...

Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

Pravo na priziv savjesti zadnja je crta obrane...

Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

Podržavajući navijačke udruge, kao supkulturu, podržao je izljev najnižih...

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

Ništa od Radne skupine za decentralizaciju i regionalni preustroj...

  • Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

    Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

    četvrtak, 21. lipnja 2018. 08:09
  • Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

    Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:10
  • Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

    Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:05
  • Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

    Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:01
  • Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

    Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

    nedjelja, 17. lipnja 2018. 09:36

Armenija nastavlja demokratski put

 
 
Devedeset zastupnika glasalo je za Sarkisjana, deset je bilo protiv, a jedan suzdražn. Time je armenski parlament izabrao velikom većinom glasova Armena Sarkisjana za novog predsjednika države, što znači da je pred 64-godišnjim Sarkisjanom, bivšim premijerom Armenije i nekadašnjim veleposlanikom u Velikoj Britaniji, sedmogodišnji predsjednički mandat.
http://vestnikkavkaza.net/upload2/2018-03-02/15199806325a99105803d399.50817060.png
Devedeset zastupnika glasovalo je za njega, deset je bilo protiv, a jedan suzdržan. On je na ovoj funkciji naslijedio Serža Sarkisjana, za koga oporbeni čelnici tvrde da bi mogao postati premijer. Dužnost predsjednika bit će ceremonijalna, Armenija, država na južnom Kavkazu s približno tri milijuna stanovnika, kao i neke druge bivše sovjetske republike i države u istočnoj Europi, nastavljaju demokratski put.
 
Odlazeći Serž Sarkisjan postao je predsjednik 2008. i nominirao bivšeg premijera Armena Sarkisjana kao svog nasljednika u siječnju. U skladu s odredbama Ustava odobrenim 2015. na referendumu kojim su ukinuti izravni predsjednički izbori, parlament može izabrati predsjednika tročetvrtinskom većinom. Dužnost predsjednika prema ovim amandmanima bit će većinom ceremonijalna, a vlast preuzimaju premijer i parlament.
 

Darko Kovačić

Jedanaest država dogovara transpacifički sporazum bez Washingtona

 
 
Jedanaest država s obje strane Tihog oceana, u okviru Transpacifičkoga sporazuma o slobodnoj trgovini (TPP), sastaje se u Čileu radi dogovota nakon povlačenja SAD-a iz TPP-a. Ugovor je promicao  Washington za vrijeme predsjednika Baracka Obame, te je potpisan u veljači 2016. nakon godina pregovora između 12 država koje imaju pristup Tihom oceanu: SAD-a, Australije, Bruneja, Kanade, Čilea, Japana, Malezije, Meksika, Novog Zelanda, Perua, Singapura i Vijetnama. No, prije stupanja na snagu, američki predsjednik Donald Trump objavio je povlačenje svoje države, dovodeći u opasnost ambiciozan sporazum koji bi trebao obuhvatiti 40 posto svjetskog BDP-a i gotovo 25 posto međunarodne trgovine.
http://image.vovworld.vn/w500/Uploaded/baotram/2017_12_12/12-12-kt-anh1_JSFW.jpg
“Iako će se takse primjenjivati na neke proizvode, a postoji i opasnost od trgovinskog rata, mi dajemo znak za početak”, kazao je šef čileanske diplomacije Heraldo Munoz u trenutku kad je Trump najavio uvođenje carina za čelik i aluminij zbog čega bi mogao izbiti trgovinski rat. “To je najvažniji i najzahtjevniji sporazum o slobodnoj trgovini dosad potpisan na svijetu”, tvrdi Munoz. Godinu dana nakon izlaska SAD-a, u Santiagu je sporazum, sada zvan Transpacifičko globalno i progresivno partnerstvo (CPTPP), potpisan 8. ožujka 2018., s gotovo svim odredbama iz originalnog teksta osim odredbe o intelektualnom vlasništvu koju je nametnuo Washington. Sporazumom se predviđa ukidanje carinskih i necarinskih prepreka, poput uvođenja zajedničkih normi u nekoliko sektora aktivnosti između tih 11 država koje okupljaju gotovo 500 milijuna osoba.
Nakon potpisivanja sporazuma, on će stupiti na snagu 60 dana nakon ratifikacije najmanje šest od 11 država. (v.h.)

Bitka za Beograd na zemlji, u zraku i na vodi

 
 
„Ovdje“, ma koji to lokalitet bio, Bernardić i Petrov mjesecima, bez truna političke odgovornosti, sa svojim komesarima Marasom i Grmojom i koalicijskim „specijalcem“ Beljakom, „uvježbavaju ustanak“ (B. Brecht) protiv Martine Dalić - žene koju ni „babe“ ne brane. Vlast, pa i „akademija“, se istodobno muči s time kako upokojiti ZDS (em se mi razmemo), a da crvena petokraka „živi vječno“, uključivo valjda i onu iz Vukovara 1991. Dotle tamo srbijanski vladajući vrh prakticira diplomatsku oluju s jedne i hibridnu protiv Hrvatske s druge strane.
https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/a/t/2016/03/07/vucic-merkel-1.jpg
Ponavljam gradivo: na vlasti u Srbiji je ista koalicija kao i za Miloševića - SPS, Mali Sloba Dačić, umiveni radikali šešeljevci, Aleksandar Vučić i SNS i preobučeni JUL Slobine Mire u liku onoga Vulina, kažu i dezertera kad je bilo „gusto“. U Srbiji su trenutno aktualna dva procesa, rješavanje statusa Kosova, s pogledom na srpsku republiku u BiH, i beogradski izbori.
 
Srbija među deset glavnih perača novca
 
Sve se događa pod vrstom diktature koju je Vučić zaveo zadnjih godina, pored ostaloga, uvezivanjem vlasti i kriminala. Stigla i međunarodna potvrda – FATF (Financial Action Task Force) međuvladina organizacija za borbu protiv pranja novca i financiranja terorističkih organizacija, stavila je Srbiju na popis deset zemalja u kojima su ova dva zla najizraženija u svijetu, u društvo Jemena, Sirije, Iraka… i kao zadnje Sjeverne Koreje. Važnost ove informacije krije se i u činjenici što su u FATF-u zastupljene zemlje kao SAD, Rusija, Kina, Njemačka, Francuska, Velika Britanija…, ima ih 35. Srbija je dobila relativno kratki rok, nekoliko mjeseci, da stvari popravi naročito u financijskom sektoru, te u prodaji, švercu, oružja. Srbijanski mediji, svi pod Vučićevom kontrolom, ovo su prešutjeli, a ni ovdašnja „medija“ informaciji baš nije dala neku važnost. Trenutak objavljivanja, timing, je znakovit - tjedan dana prije beogradskih izbora. Svejedno, objava vjerojatno ne će bitno utjecati na rezultate beogradskih izbora, nu ostat će Vučiću kao prijetnja.
 
Važni izbori u Beogradu
 
I srbijanska oporba i Vučić drže ove izbore neobično važnim. Oporba se nada kako bi njena pobjeda značila početak, sigurnog, Vučićeva pada, dok bi njemu pobjeda značila kontinuitet pa i učvršćivanje vlasti. Toliko su mu važni da na njih i sam izlazi, kao nositelj liste, kako u Beogradu tako i u još nekoliko gradova (Bor, npr.), dok su mu na čelu liste nestranački uglednici, liječnici, umjetnici, športaši...
 
Pritisak medija, svih televizija s nacionalnom koncesijom, osim američke N1, te tiskanog tiražnog i internetskog smeća (Informer, Telegraf, Večernje novosti…) i dr. na oporbu je strahovit. On se može svesti na jedno: svi iz oporbe su lopovi ili izdajice srpstva. Sam Vučić satima gostuje na raznim televizijama, Pinku, TV Happy, RTS-u... Ako je Fidel Castro satima držao govore, ovaj fenomen satima sam sebe intervjuira. U Vučićevu kampanju uključeni su mnogi srbijanski novinari, a od ovdje poznatijih to su Miroslav Lazanski, inače narodni poslanik SNS-a, i Milomir Marić, te mnogi drugi uglednici. Od političara vjerojatno najviše nastupa Vučićev alter ego, Vojislav Šešelj, inače kancer srbijanskog društva. SNS koristi i razne druge metode pritiska, masovno telefoniranje, obilazak po stanovima, razbijanje oporbenih skupova, podmićivanje potencijalnih birača raznim poklonima… Kako se izbori provode po razmjernom sustavu Vučić se pobrinuo da izađe mnoštvo „lista“ za koje je jasno kako će biti ispod praga a onda još stričeka Victora D'Hondt (1841.-1901.) igra za njega. Oporba pak izlazi razjedinjena pri čemu mnogi tvrde kako je i to Vučićevo maslo pa se ne zna tko je oporba, a tko „oporba“. Ona strahuje i od masovne prijave Vučićevih birača iz provincije u Beograd. Dere ju još, uobičajeno, i anketama, a prema onoj objavljenoj 1. 3. 2018. moći će u Beogradu vladati sam, čak i bez Dačićeva SPS-a. Sve u svemu igre su bezgranične, a rezultati ipak neizvjesni.
 
Srbijanska diplomatska ofenziva
 
Usporedo s ovim „domaćim“ Vučić je u žestokoj diplomatskoj ofenzivi. Ona je povezna s pitanjem Kosova, pregovorima s EU-om, ali i s beogradskim izborima. S kim li se sve Vučić u zadnje vrijeme nije susreo: s Predsjedništvom BiH, s Erdoğanom, a tamo se našao i Bakir Izetbegović, s japanskim premijerom Shinzom Abeom, s našom Predsjednicom, sa Sergejom Lavrovom, Jean-Claudeom Junckerom, Angelom Merkel, Federicom Mogherini (Sofija, 1. 3. 2018. prije je tamo bio i obilazio metro). Vjerojatno sam mnoge i izostavio. Sve te susrete, posebno ove u finišu kampanje za beogradske izbore, uz pomoć prilježnih medija, koristio je u svrhu propagande. „Svjetski putnik“ je i Mali Sloba (nedavno ga odlikovao 'car' Putin) on obilazi i daleke afričke države koje su svojedobno priznale Kosovo sa zahtjevima da ga povuku, u čemu ima i određenog uspjeha. Albanci tvrde kako putuje s koferom punim „love“ i da zapravo otkupljuje priznanja.
 
Ne bi nas bilo briga za sve to kad Hrvatska ne bi bila uključena. Objektivno, zbog geopolitičkog položaja i najnovijeg preslagivanja moći svjetskih igrača, a posebno zbog srbijanske propagandne agresije na Domovinski rat, propagandni udar s jasenovačkim mitom, sve do potpunog nijekanja postojanja Hrvata. Najbolje što im se može dogoditi je da su „Srbi katoličke vjere“, a oni koji to eventualno ne bi htjeli su ustaše, koji se pak mogu i odstrijeliti, virtualno odmah, a kasnije… Razmjeri ove propagandne, „hibridne“ srbijanske agresije najsličniji su onima iz sredine i kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, a u nekim elementima i žešći. Može se reći kako Srbija, skoro vascela, barem javna jača mišiće na – Hrvatskoj - o svemu smo već pisali. Ovdje pak o tome, uobičajeno, vlada tzv. hrvatska šutnja, muk, pa još na ovim sibirskim temeperaturama… Brrr.
 
Od svih Vučićevih susreta osvrnut ćemo se na onaj s Angelom Merkel. Njemački elektronički mediji, novine i televizije slabo i nikako su o tom posjetu izvještavali, međutim u Srbiji se sad već snivaju, na tim Vučićevim televizijama i portalima, novi, strateški odnosi Srbije i Njemačke. U okviru tih snova sprdaju se i s onim svojedobnim našim „Danke Deutschland!“ zbog kojega se, sa žaljenjem, moram „pokriti po ušima“ i danas. Njemačka će, navodno, uložiti milijarde eura u Srbiju, pored već uloženih, te će ona još i politički, postati njena nova ljubimica na 'zapadnom Balkanu'. Angela će, možda, doći dogodine u Srbiju pa se pokloniti žrtvama u Kragujevcu iz 1941., koje su, usput, Nijemci strijeljali, a Srbijanci - odabrali. Ili obrnuto.
 
Moglo bi se dogoditi da se tamo pomire „pomiješane kosti“, jer u Šumaricama su sahranjeni i njemački vojnici, valjda iz Prvog svjetskog rata. Iz ove zanimljive priče nadaje se kako bi Njemačka mogla platiti priznanje Kosova. U vezi tog „kosovskog čvora“ ponovno se učestalije spominje i njegova podjela pri čemu bi Srbiji pripala Kosovska Mitrovica, a provelo bi se i tzv. njemačko rješenje iz doba Hladnog rata. Njemačka naime nije priznala DDR, ali se nije protivila njenom članstvu u UN-u.
 
Skoro sam zaboravio, ponovo se učvršćuje tradicionalni „zračni most“ Ljubljana -Beograd. Nedavno je na Bledu održana zajednička sjednica vlada Slovenije i Srbije, taj most gradi i Sergej Lavrov - iz Ljubljane je doputovao u Beograd. To kako nas, Hrvatsku i Hrvate - na ruskomSputnjiku kod Lazanskog olajava slovenski veleposlanik u Beogradu, zaboravih mu ime, te kako se ulaguje Srbijancima, toliko je ružno da ne želim ni citirati. Valjda to prati barem tamošnje naše veleposlanstvo, ako. Na kraju bih trebao prognozirati rezultate beogradskih izbora. Volio bi pogriješti, ali „tip Vučić“.
 

Mato Dretvić Filakov

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Ponedjeljak, 25/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1394 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević