Get Adobe Flash player
Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

Turistički klaster kao model endogenog lokalnog...

Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

Nijedan Sejdo Bajramović ne može ugasiti časopis...

Što je uistinu elitni Rotary Club?

Što je uistinu elitni Rotary Club?

Hrvatski mediji, poglavito oni javni, zapravo su glasila rotarijanstva i...

I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

Nema razlike između Ljube Tadića, Borisa Tadića ili Slobodana...

Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

Srbi su u Hrvatskoj ubili 402 hrvatske djece     Za...

  • Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

    Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

    četvrtak, 17. travanj 2014. 13:10
  • Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

    Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

    četvrtak, 17. travanj 2014. 11:55
  • Što je uistinu elitni Rotary Club?

    Što je uistinu elitni Rotary Club?

    četvrtak, 17. travanj 2014. 11:44
  • I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

    I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

    srijeda, 16. travanj 2014. 17:54
  • Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

    Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

    četvrtak, 17. travanj 2014. 18:27

Francuzi dobili mandat da uvedu red

 
 
S rijetkim jednoglasjem, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda izglasalo je odobrenje za uporabu stranih vojnika u Srednjoafričkoj Republici kako bi vratili građanski poredak. Dok bi vojna intervencija mogla pomoći obuzdavanju širenja nasilja između kršćana i muslimana, širi zadatak će biti ponovno vratiti moralni red u zemlji.
http://static.ddmcdn.com/gif/willow/geography-of-central-african-republic0.gif
Pod mandatom UN-a, Francuska i multinacionalna Afrička unija planiraju poslati čak 4600 vojnika u tu državu sa 4,6 milijuna ljudi. Sjedinjene Države su obećale 40 milijuna dolara potpore. Ako slanje vojnika ne uspije prekinuti nasilje, UN će razmotriti slanje 9000 pripadnika mirovnih snaga. Slične UN-ove snage su nedavno pomogle poraziti pobunjeničku skupinu u susjednom Kongu.
 
Od državnog udara u ožujku, osiromašena ali rudama bogata Srednjoafrička Republika je zapala u kaos. Muslimanski pobunjenici su poharali sela, istjerujući kršćane, koji tvore većinu. Potencijal za genocid je eskalirao sa svakim masakrom i drugim zvjerstvima u bivšoj francuskoj koloniji. Nasilje je uzrokovalo prekid u suživotu koji su dugo uživali muslimani i kršćani. Socijalni i religiozni dogovor su narušili lokalni gospodari rata, pokušavajući opljačkati bogatstvo zemlje i steći nadzor nad glavnim gradom Banguijem. Oko 10 posto ljudi je sada raseljeno, a skupine za pomoć nailaze na prepreke.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSdxCPwBYlM0D73HX3_lFF-Sx4WTItx9EON-9Dfn0f_r4-GUddx
Dok UN-ova rezolucija poziva da se formira komisija za istragu o kršenju ljudskih prava, zemlja treba više od pravde. Strana intervencija bi također trebala olakšati nereligiozni dijalog koji će pomoći obnoviti veze sa svakom od zajednica. Vojna akcija nije dovoljna. Svako selo treba pomoć u liječenju rana mržnje. Na sreću, čak i usred sukoba, mnogi religiozni čelnici, - rimokatolici, protestanti i muslimani – djelovali su zajedno u nekoliko zajednica, ne samo kako bi smanjili napetosti nego i vodili brigu o razmještenima. Ovo priznanje zajedničke vjere u drugoj zajednici moglo bi biti osnova za ponovno uspostavljanje građanske vlade u zemlji.
 
Francuska planira održati sastanak s afričkim čelnicima u Parizu u subotu kako bi razgovarala o tome što će se dogoditi jednom kada strani vojnici donesu mir. Zadnji odgovor naoružanim milicijama nisu od UN-a odobrene vojne snage. Umjesto toga, pobunjenici moraju također shvatiti da civili svih vjera više žele živjeti zajedno bez nasilja i u obostranom poštovanju.
 

Goran Bradović

Kina je Americi bacila rukavicu

 
 
Na prvi pogled to što je Kina odredila zonu zaštite zračnog prostora u Južnom kineskom moru predstavlja postupnu eskalaciju u njezinom dugotrajnom prijeporu s Japanom zbog otočja Senkaku, ili Diaoju, kako ga zovu Kinezi. Interpretacija koja više zabrinjava, a vjerojatnija je, jest to da je Peking odlučio suočiti se s SAD-om na zapadnom Pacifiku. Istočna Azija sve je opasnije mjesto.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRQE5qtDIUovsrk2NYtug5NZ1yxWHJjU6qk3-51BRgv_G2wFb4F9w
Kad se Xi Jinping ove godine u Kaliforniji susreo s Obamom, kineski je predsjednik rekao svom američkom kolegi da je Tihi ocean dovoljno velik za dvije velike sile. Iz toga se moglo zaključiti da bi ga SAD i Kina trebale podijeliti. No ta je rečenica implicirala i to da Kina više ne prihvaća status quo u kojemu je SAD i dalje sila koja prevladava na Pacifiku. Na samitu je Obama tu temu zaobišao. Čini se da je sada Xi zaključio kako je vrijeme da Kina počne uzimati svoj dio.
 
Upravu nad otočjem od kraja XIX. stoljeća ima Japan, osim kratkog razdoblja američke kontrole nakon Drugog svjetskog rata. Početkom 1970-ih Kina je ponovila zahtjev, ali  desetljećima nije učinila ništa na rješenju. Od Olimpijskih igara 2008. Peking je uporniji i redovito upada u vode i zračni prostor prijepornog teritorija. To je potaknulo SAD da upozori na to da je to područje pokriveno sporazumom o sigurnosti između SAD i Japana.
 
Sada se provjerava koliko se SAD drži  sporazuma s Japanom. Čini se da se Peking pita koliko će daleko Obama otići da bi se održao sadašnji poredak. Strateški cilj Kine jest odgurnuti SAD od svoje obale i ustanoviti svoju vlast u Južnom i Istočnom kineskom moru. Hoće li Amerika iscrpljena ratovima na Bliskom istoku imati političke volje za  moguć sukob u Aziji kako bi obranila nekoliko nenastanjenih stijena? Vjerojatno nije slučajnost da se tajming poklapa s jednim od najtežih razdoblja Obaminog predsjedništva. Washington je odlučio poslati dva bombardera B52 u novu „identifikacijsku zonu zračne obrane“ – ignorirajući kineski zahtjev da se svi letovi prijave i riskirajući tako „hitnu obrambenu akciju“ – što govori da razumije prirodu tog izazova.
http://2.bp.blogspot.com/-vJfr5ryycdY/UDUh2YiVnNI/AAAAAAAABug/b-Gwub2yq80/s1600/Senkaku+Islands+Japan+China+disputed+islands+a.png
Američki ministar obrane Chuck Hagel nazvao je kineski potez „destabilizirajućim pokušajem izmjene statusa quo u regiji“. Drugi su se dužnosnici manje diplomatski izrazili. Peking se, međutim, sprema za dugu igru. Pitanje od 64 tisuće dolara u istočnoj Aziji glasi: Ima li SAD izdržljivosti da se odupre trajnom kineskom pokušaju postizanja hegemonije u regiji. Neposredna posljedica novih kineskih propisa jest to da je narasla već ionako velika opasnost od oružanog sukoba s Japanom zbog prijepornih otoka. Kineska zona preklapa se s odavno ustanovljenom japanskom. Opasnost od pogrješnog računanja na obje strane daleko je od zanemarive. Japan ima nacionalistički raspoloženog premijera, Shinzoa Abea, koji je odlučio da se ne će prignuti pred snažnijim susjedom - niti dozvoliti da na njega previše utječu privatna američka upozorenja da bi Tokio trebao odigrati svoju ulogu u smanjenju političke temperature.
 
Abe je bestidan revizionist koji ima opasnu naviku brisati ružne dijelove iz japanske povijesti. On isto tako traži izliku za dopunu japanskog ustava koja bi omogućila da Japan stekne nešto više od obrambene vojne sposobnosti. Sukob, namjeran ili slučajan, s Kinom zbog otočja Senkaku bio bi baš takva izlika. Zbog toga se Obama nalazi u izuzetno neudobnom položaju. SAD mora Kini jasno dati do znanja da podržava Japan u prijeporu, ali istovremeno ne želi ohrabriti Abea da podigne napetost u regiji. Svi susjedi Kine pažljivo prate kako će Washington postići ravnotežu između tih dvaju ciljeva.
 
Za SAD je na kocki mnogo više od odnosa s Japanom. Neodlučna situacija s Tokijom zbog otočja Senkaku samo je jedan od mnogih teritorijalnih prijepora Kine i njezinih susjeda. Nova ograničenja u zračnom prostoru preklapaju se s južnokorejskom zonom kao i s japanskim teritorijalnim zahtjevima. Filipini su nezadovoljni SAD-om zbog toga što im SAD, po njihovu mišljenju, nije dao dovoljnu podršku u razmirici s Pekingom zbog skupine otoka u Južnom kineskom moru. Vijetnam je u svađi s Kinom zbog morskih granica.  
   
Svjesno ili ne, Peking je kontrolu zračnog prostora nad Senkakuom pretvorio u test američke spremnosti da osigura sigurnost u istočnoj Aziji. Kad bi Washington prihvatio kineske restrikcije, poslao bi poruku svim državama u regiji da ne mogu računati na SAD u obrani statusa quo protiv kineskog ekspanzionizma. Ali pokazati odlučnost rezidentne južnoazijske sile trajno patrolirajući prijepornim zračnim prostorom znači prihvatiti novi izvor trenja s Pekingom. Pretpostavljam da Obama, optužen da je predsjedao slomu američke moći na Bliskom istoku, ne može sebi dopustiti popuštanje u slučaju otočja Senkaku.
 
Kineski političari vrlo marljivo proučavaju povijest. Uspon Njemačke krajem XIX. stoljeća odavno ima istaknuto mjesto u nastavnom programu pekinške vanjskopolitičke elite. Kina, kažu ti dužnosnici posjetiteljima, ne želi ponoviti pogrješku njemačkog Kaisera koji je ujedinio susjede Njemačke u oporbi usponu Njemačke do statusa velike sile. Ta pozornost prema prošlosti sada je, čini se, iza odlučnosti Kine u dokazivanju moći. Povijesne se pogrješke često ponavljaju.

 

Philip Stevens, The Financial Times, London

Ovo će biti najzanimljivija europska predizborna kampanja

 
 
Njemačka je usredotočena na formiranje vlade, a populističke antieuropske stranke odlučile su postići dobre rezultate na sljedećim izborima. Sada kada su prošli izbori u Njemačkoj, Njemačka i Francuska pokrenut će veliku inicijativu za spas europskog projekta. Sto godina nakon 1914. to će se pozitivno razlikovati od slabog i zbunjenog vodstva pod kojim je Europa posrnula u Prvi svjetski rat. Prije izbora za Europski parlament sljedećeg svibnja odlučna akcija i nadahnuto govorničko umijeće francusko-njemačkog dvojca potisnut će protueruopske stranke koje jačaju  u toliko europskih zemalja.
http://news.bbcimg.co.uk/media/images/49512000/jpg/_49512932_-8.jpg
Timothy Garton Ash
 
U vašim snovima, gospodine i gospođo Proeuropski, u vašim snovima. A sada da vidimo stvarnost. Do Božića ne ćemo imati ni njemačku vladu. U njemačkim koalicijskim pregovorima, koji bi trebali završiti sljedeći tjedan, europske poslove tretira se  – pazite – kao podskupinu u radnoj skupini za financije. Ta podskupina zove se „Regulacija banaka, Europa, euro“.  Za sve stranke koje sudjeluju u pregovorima, CDU Angele Merkel, bavarske CSU i oporbene socijaldemokrate vruće teme su one domaće. Uvođenje minimalne plaće, energetska politika, dvojno državljanstvo, naplata cestarine na autocestama – sve te teme važnije su od budućnosti kontinenta.
 
Njemački političari znaju što je uistinu važno da bi za svoje stranke pridobili glasače na sljedećim izborima. Dok obični Nijemci počinju s božićnim kupovanjem, većina njih ne osjeća utjecaj krize u eurozoni. Nezaposlenost mladih u Njemačkoj je oko 8 posto, u Španjolskoj 56. Teško je izraziti koliko je daleka i nehitna kriza u Europi čovjeku u njemačkom U-Bahnu. Za razliku od Španjolca u Madridu, on ne izlazi iz podzemne željeznice na ulicu zasutu smećem. Kad se formira njemačka vlada, njezina europska politika bit će kompromis triju dijelova državne uprave – dominantnog saveznog kancelarskog ureda, ministarstva financija i ministarstva vanjskih poslova – koje će među sobom podijeliti demokršćani i socijaldemokrati.
 
Vodeća europska sila nesklona vođenju morat će dalje postizati kompromise s Francuskom, koja drukčije vidi nekoliko ključnih problema. Francuska ima slabog predsjednika koji ne može provesti reforme ni u  vlastitoj državi, a kamoli pomoći nekom drugom. Sve stariji i sve nejednakiji njemačko-francuski dvojac – koji je u siječnju  obilježio prilično deprimirajuću zlatnu obljetnicu braka, u kojem  Njemačka sada definitivno nosi hlače – morat će uzeti u obzir ono što brine ojačale partnere kao što je Poljska kao i prijedloge koji dolaze iz europskih institucija. I iz takvog disfunkcionalnog orkestra trebao bi doći poziv koji će na koljena baciti skeptike svih zemalja i mobilizirati Europljane da glasaju za Europu? Ha, ha, ha.
 
Ovo će biti najzanimljivija europska predizborna kampanja otkako su 1979. počeli direktni izbori za Europski parlament – jer Europa je puna nevjerojatnih nacionalnih prosvjednih stranaka. Riječ „populisti“ pokrivač je koji se lijeno prebacuje preko svih njih, ali on ne pokriva njihovu različitost. Sa svim dužnim nepoštivanjem prema UKIP-u ili njemačkoj antieuropskoj Alternativi za Njemačku, prilično je pogrešno staviti ih u isti koš s grčkom neofašističkom Zlatnom zorom, mađarskim Jobbikom ili francuskom Nacionalnom frontom. Ili s katalonskim nacionalistima, a da ne spominjemo Pokret pet zvijezda Beppea Grilla u Italiji – koji ne može biti dalje od krajnje desnice. Bliže ksenofobnoj politici francuske Nacionalne fronte – ali s mnogim nacionalnim i subnacionalnim varijantama – jesu grupacije poput Vlaams Belanga u Belgiji, Finaca u Finskoj (donedavno Pravih Finaca), danske Pučke stranke i takozvanih Slobodarskih stranaka u Austriji i Nizozemskoj.
 
Dvoje njihovih najvještijih čelnika, Marine Le Pen iz francuske Nacionalne fronte i Geert Wilders iz danske Slobodarske stranke, pokušavaju se udružiti. Nakon udvaranja u proljeće za ručkom u elegantnom restoranu La Grande Cascade u pariškoj Bulonjskoj šumi, ovaj čudan par  prošli je tjedan u Haagu izveo politički ekvivalent svadbenog plesa.
http://atlasshrugs2000.typepad.com/.a/6a00d8341c60bf53ef0133f2e3001c970b-300wihttp://greenstarnews.files.wordpress.com/2012/04/mlepen.jpg
Geert Wilders i Marine Le Pen
 
„Današnji dan početak je oslobođenja od europske elite, čudovišta iz Bruxellesa,“ uzviknuo je Wilders. „Domoljubne stranke“, dodala je Le Pen, žele „vratiti slobodu našim ljudima“, umjesto da ih „prisiljavaju da svoj proračun pokazuju učiteljici“. U petak su se u Beču još četiri – austrijska Slobodarska stranka, švedski Demokrati, talijanska Sjeverna liga i Vlaams Belang - pridružile  plesu Le Penove.
 
Čudilo bi me da te stranke de postignu dobre rezultate na europskim izborima. Ne vidim ništa što bi dolazilo od sadašnjeg vodstva u Berlinu, Parizu ili Bruxellesu (London zaboravite) što bi moglo spriječiti izborni grande cascade. Iza uobičajenih 10 do 25 posto koje te stranke postižu u anketama nalazi se šire nezadovoljstvo javnosti nezaposlenošću, mjerama štednje i birokracijom u Bruxellesu koja donosi propise o specifikacijama na usisačima i o tome koliko vode odjednom smije isteći iz vodokotlića. Jedan demokršćanski kandidat na europskim izborima kaže mi da antieuropski i antibriselski argumenti Alternative za Njemačku nailaze na odjek kod priličnog broja njegovih lokalnih aktivista.
 
Sada nekoliko mjeseci ne ću pisati komentare jer završavam knjigu o slobodi govora (važnom pravu koje je upisano u Europsku konvenciju o ljudskim pravima, koje ove stranke uživaju i iskorištavaju do krajnjih granica). Kad se vratim, bit ću spreman za borbu protiv Le Pen, Wildersa, Jobbika i njima sličnih. Međutim, s obzirom na podijeljeno, sporo i nenadahnuto europsko vodstvo, nemam iluzija o tome da ćemo zaustaviti kaskadu. A ako sam u pravu, što će onda biti?
 
Budući da je nacionalizam ono što je zajedničko većini tih stranaka, možda će im biti teško složiti se u mnogim stvarima koje nadilaze zajedničku antipatiju prema EU-u. Budu li jako zastupljene u Europskom parlamentu, neposredna posljedica bit će to da će natjerati socijalističke, konzervativne i liberalne skupine da se međusobno približe. Tako će u Berlinu postojati eksplicitna „velika koalicija“, a u Bruxellesu implicitna.
 
Nevolja s velikim koalicijama jest u tome da budući da stranke glavne struje, centrističke stranke, nose teret vladanja, polje oporbe široko je otvoreno prosvjednim strankama. S druge strane, uspjeh protustranaka mogao bi nakraju mobilizirati mlađe europske naraštaje u obrani postignuća koje smatraju sama po sebi razumljivima. To neće biti 1914., ali sto godina nakon nje Europa će opet živjeti u zanimljivim vremenima.
 

Timothy Garton Ash, The Guardian

Anketa

Zašto je R. Ostojić spektakularno uhitio Josipa Klemma?

Četvrtak, 24/04/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 182 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević