Get Adobe Flash player

"Tko vlada prošlošću, vlada budućnošću"

Uskoro će Hrvati doživljavati sudbinu Marka...

HDZ – izbori ili

HDZ – izbori ili "izbori"

Umjesto demokracije – jedan kandidat i...

HDZ i pritisci izvana

HDZ i pritisci izvana

HDZ-u mijenjaju predsjednike radi zamjene HDZ-ova članstva i HDZ ove...

Nabijanje naroda na koaliciju

Nabijanje naroda na koaliciju

U SDP-u davno nema radništva ni brige za radno ovisne...

Dubrovačka turkofilija

Dubrovačka turkofilija

HNS je stranka sa najviše afera u odnosu na brojnost...

  • "Tko vlada prošlošću, vlada budućnošću"

    srijeda, 20. srpnja 2016. 16:56
  • HDZ – izbori ili

    HDZ – izbori ili "izbori"

    srijeda, 20. srpnja 2016. 16:53
  • HDZ i pritisci izvana

    HDZ i pritisci izvana

    ponedjeljak, 18. srpnja 2016. 12:22
  • Nabijanje naroda na koaliciju

    Nabijanje naroda na koaliciju

    srijeda, 20. srpnja 2016. 16:49
  • Dubrovačka turkofilija

    Dubrovačka turkofilija

    srijeda, 20. srpnja 2016. 16:43

Izbjeglice djelomice donose tajnovite i zamagljene užase "globalnih snaga"

 
 
Brad Evans: Više od deset godina usredotočeni ste na očajnički bijeg izbjeglica. U vašem je radu osobita pozornost posvećena mnogim nedostojanstvenim stvarima i nesigurnostima s kojima se izbjeglice konstantno suočavaju na svakodnevnoj razini. Također ste naglasili kako problem nije sasvim nov i da se mora razumjeti u širem povijesnom kontekstu. S obzirom na to, smatrate li da izbjegličke krize koje trenutačno zahvaćaju Europu predstavljaju još jedno poglavlje u povijesti bijega od progona ili se ovdje događa nešto drugo?

Zygmunt Bauman: Ovo se zaista doima kao „još jedno poglavlje”, iako se nešto nadodaje sadržaju svih prethodnih kriza, kao što je to sa svim političkim problemima, koji imaju svoje posebne povijesti. U modernoj eri, masivna migracija po sebi nije novost, a ni povremen događaj. Ona je zapravo konstanta, odnosno stalan učinak suvremenog načina života sa stalnom brigom za izgradnju reda i gospodarskog napretka. Ta dva svojstva osobito djeluju kao tvornice koje su u stanju beskrajno proizvoditi „suvišne ljude” koji su ili lokalno nezapošljivi ili politički nepodnošljivi pa su stoga primorani potražiti utočište ili perspektivnije životne prilike daleko od kuće.
 
Istina je da se prevladavajući smjer migracije promijenio nakon širenja moderna načina života iz Europe, odakle je potekao, na ostatak svijeta. Sve dok je Europa bila jedini „moderan” kontinent na planetu, njezino se suvišno stanovništvo uporno iskrcavalo na još uvijek „predmoderne” teritorije, odnosno recikliralo u vidu kolonističkih doseljenika, vojnika ili pripadnika kolonijalnih vlasti. Vjeruje se da je čak 60 milijuna Europljana otišlo iz Europe u Sjevernu i Južnu Ameriku, Afriku i Australiju tijekom vrhunca kolonijalnog imperijalizma.
 
Počevši od sredine 20. stoljeća, međutim, putanja migracije sasvim se izmijenila. Tijekom tog doba, logika migracije promijenila se jer se disocirala od osvajanja drugih zemalja. Migranti iz postkolonijalne ere razmjenjivali su i još uvijek razmjenjuju naslijeđene načine namirivanja vlastite egzistencije, koje je danas uništila trijumfalna modernizacija koju promiču njihovi bivši kolonizatori, i to kako bi dobili šansu da izgrade gnijezdo u prazninama domaćih gospodarstava tih kolonizatora.
 
Međutim, povrh toga, postoji sve veći broj ljudi koje se istjeruje iz njihovih domova, osobito na Bliskome istoku i u Africi, i to zbog desetaka građanskih ratova, etničkih i vjerskih sukoba i pukog banditstva na teritorijima koje su kolonizatori zapostavili u nominalno suverenim, umjetno stvorenim „državama” koje nemaju mnogo šansi za stabilnost, ali imaju goleme arsenale oružja kojima ih opskrbljuju njihovi bivši kolonijalni gospodari.
 
Brad Evans: Hannah Arendt jednome se prilikom poslužila riječju „besvjetovnost” da bi definirala uvjete u kojima osoba ne pripada svijetu u kojemu ima status ljudskog bića. Čini se da to ima jednako značenje kada opisujemo bijeg suvremenih izbjeglica. Je li problem ovdje možda usmjerivanje debate u okvir „sigurnosti”, bilo sigurnosti izbjeglica, bilo njihovih odredišta?
 
Zygmunt Bauman: Dio je problema u načina na koji se politički svijet uokviruje i razumijeva. Izbjeglice su besvjetovne u svijetu koji se dijeli na suverene teritorijalne države, što zahtijeva poistovjećivanje posjedovanje ljudskih prava s državljanstvom u nekoj političkoj zajednici. Tu situaciju dodatno otežava činjenica da nema zemalja koje bi rado prihvatile i ponudile utočište i priliku za pristojan život i ljudsko dostojanstvo izbjeglicama bez države. U takvom svijetu, oni ljudi koji su prisiljeni pobjeći iz nepodnošljivih uvjeta ne smatraju se „nositeljima prava”, i to čak ni onih koje se navodno smatra neotuđivima čovjeku. Prisiljeni na ovisnost o ljudima na čija vrata kucaju, izbjeglice su ne neki način bačene izvan svijeta „čovječnosti” utoliko ukoliko to znači nekome povjeriti prava čije ostvarenje se ne omogućuje. A takvih ljudi na našem planetu ima milijuna i milijuna.
 
Kao što s pravom ističete, izbjeglice prečesto završavaju u ulozi prijetnje ljudskim pravima lokalnih stanovništava, umjesto da ih se definira i tretira kao ranjiv dio čovječanstva u potrazi za povratkom istih tih prava koja su im nasilno oduzeta. Trenutačno postoji izražena tendencija među lokalnim stanovništvima i političarima koje biraju na dužnosti da se „pitanje izbjeglica” prebacuje iz područja univerzalnih ljudskih prava na područje unutarnje sigurnosti. Strog tretman stranaca uime sigurnosti od potencijalnih terorista očigledno donosi veću političku dobit nego apeliranje na dobrohotnost i suosjećanje prema ljudima u nevolji. A prebacivati cijeli problem na leđa sigurnosnih službi očigledno je lakše vladama preopterećenim obvezama socijalne skrbi koje očigledno nisu ni sposobne niti željne ispunjavati na zadovoljstvo svojih birača.
 
Brad Evans: U vašoj je analizi od središnje važnosti tvrdnja da se mnoge nedaće s kojima se ljudi danas suočavaju moraju objasniti u jednom smislu koji bi bio više planetaran. Pojedinačne nacionalne države sve se češće doimaju nesposobnima odgovoriti na višestruke prijetnje koje definiraju naše međupovezano doba. Otkriva li figura izbjeglice potpunije globaliziranu narav moći i nasilja u današnje vrijeme?
 
Zygmunt Bauman: Sagledati problem u „planetarnijem smislu” neophodno je da bismo u potpunosti razumjeli ne samo fenomen masovne migracije, nego i istinsku i raširenu migracijsku paniku koju je taj fenomen izazvao u većini Europe. Priljev velikog broja izbjeglica i vidljivost koju su odjednom stekle ističe strahove koje teškom mukom pokušavamo zatomiti i prikriti: gesta je tih strahova predosjećaj naše vlastite ranjivosti u društvu i stalno reafirmirana sumnja da je naša sudbina u rukama snaga koje ni izbliza ne možemo pojmiti, a kamoli kontrolirati.
 
Izbjeglice djelomice donose tajnovite i zamagljene užase „globalnih snaga”, za koje smo se nadali da su daleko, upravo u naše vidljivo i opipljivo susjedstvo. Prije samo nekoliko tjedana te pridošlice možda su se osjećale jednako toliko sigurno kod svoje kuće kao što se mi osjećamo sada. No danas, lišeni svojih domova, imovine, sigurnosti i „neotuđivih” ljudskih prava, kao i prava na poštovanje, ali i prihvaćenost koja daje jamstvo samopoštovanja.
https://i.guim.co.uk/img/media/90cf681515b5283238bab6bc67d13195dccb2925/13_0_4814_2891/master/4814.jpg?w=620&q=55&auto=format&usm=12&fit=max&s=16599dd7ef155b7ee9f46b68d85bd716
Prema staroj navici, glasnike se krivi za sadržaj poruke. Nije čudo što se uzastopnim valovima novih migranata zamjera, da citiram Brechta, da su „vjesnici loših vijesti”. Oni su utjelovljenja kolapsa poretka, odnosno stanja u kojemu su odnosi izmneđu uzroka i posljedica stabilni i toliko shvatljivi i predvidljivi, što omogućava onima koji situaciju promatraju znutra da znaju kako dalje. Izbjeglice se lako demonizira zpravo zbog toga što nam otkrivaju te nesigurnosti. Time što ih zaustavljamo s druge strane naših propisno utvrđenih granica, implicira se da ćemo uspjeti zaustaviti one globalne snage koje su ih dovele pred naša vrata.
 
Brad Evans: Oni bježe iz situacija zahvaćenosti ratom potiču žučne rasprave o tome kako bismo ih trebali ispravno nazivati: „migrantima” ili „izbjeglicama”? Međutim, oba pojma mogu biti reduktivna. Je li nam ovdje možda potreban nov vokabular da bismo snažnije istakli ljudskost onih koji bježe od takvih uvjeta? Naposljetku, kao što je primijetila pjesnikinja Warsan Shire, „nitko ne stavlja svoju djecu u čamac osim ako je more sigurnije od kopna”.
 
Zygmunt Bauman: U većini slučajeva izbjeglicama je otvoren izbor između mjesta na kojemu se njihova prisutnost ne tolerira i mjesta na kojemu je njihov dolazak neželjen i nedopušten. Slično tome, tzv. ekonomskim migrantima otvoren je izbor između gladi ili besperspektivne egzistencije i prilike za podnošljive uvjete za njih same i njihove obitelji, koliko god nategnuta ta šansa bila. To u svakom značajnom smislu nije ništa autentičniji izbor nego izbor s kojime se suočavaju izbjeglice koje bježe od eksplicitnog fizičkog nasilja. Svatko od nas trebao bi biti zgrožen nužnošću da netko pravi takve izbore. Uistinu nam je potreban jezik i kritički vokabular za stanje svijeta koje prisiljava milijune njegovih stanovnika da ga čine.
 
Etiketa „ekonomski migrant” stigmatizra te žrtve i utoliko bi njezinu uporabu trebalo osuđivati. Takvom se diskurzivnom akrobatikom uzroci ovih kriza ostavljaju neispitanima, a oni koji su za njih odgovorni ne osjećaju nikakvu krivnju. U kulturi koja posvećuje potragu za poboljšanjem samog sebe i potragu za srećom uzdizanjem tog pothvata do ranga svrhe i značenja života, osuđivati one koji pokušavaju slijediti taj recept, ali ih u tome sprečava nedostatak sredstava ili propisne dokumentacije nije ništa doli potpunog licemjerja.
 
Brad Evans: Kada govorimo o rasnoj i kulturnoj poltiici izbjeglice, koristili ste se metaforom „porinuća strahova” da biste istaknuli kako je izbjeglica postala paradigmatskim označiteljem na koji se projiciraju brojni naši suvremeni strahovi i tjeskobe. Imajući na umu ono o čemu govorite u odnosu na politiku (ne)sigurnosti, ne postoji li opasnost da povećana usredotočenost na izbjeglicu pridodaje  procesu stvaranja žrtvenog jarca tako što se problem predstavlja kao glavni problem našeg vremena (čime se uistinu polarizira debata i čime je tjeramo do ekstrema)?
 
Zygmunt Bauman: Kao što je Hegel upozorio prije gotovo dva stoljeća, sova božice mudrosti Minerve polijeće u sumrak. Time mislim da imamo običaj shvaćati što definira „naša vremena” tek retrospektivno, kada ta vremena prođu. A rijetko čak i tada poimamo to do kraja. Eric Hobsbawn, moda najveći povjesničar modernog doba, tek je 1994. skupio hrabrosti da 20. stoljeću nadjene ime „Doba ekstrema”. A čak je i on osjetio potrebu da se ispriča za takav atribut:
 
„Nitko ne može pisati povijest 20. stoljeća kao povijest bilo koje druge ere, i to, ako ništa drugo, zbog toga što nitko ne može pisati o svojem životnom vijeku onako kako se može (i mora) pisati o razdoblju koje poznajemo samo izvana, iz druge ili treće ruke, iz izvora iz tog razdoblja ili iz radova kasnijih povjesničara. (...) To je jedan od razloga zašto sam u profesionalnom svojstvu povjesničara izbjegavao raditi na eri koja traje od 1914. većinu svoje karijere.”
 
Poslušajmo savjet ili upozorenje velikog historiografa i oduprimo se kušnji da pretjerano ističemo ono što je Thomas Hylland Eriksen uz osobit osvrt na moć medija nazvao „tiranijom trenutka”. Izbjeglice možda uistinu imaju veće pravo nego većina drugih kategorija da im pripadne status „glavnih žrtvenih jaraca” „našeg doba”, no koliko će to dugo trajati? U posljednjoj svojoj knjizi pišem da naše nesigurnosti stalno „plutaju” jer se nijedno od sidara koje smo bacili u more nije pokazalo dovoljno čvrstim da ih drži na mjesto u bilo kakvoj trajnijoj mjeri. Stoga bi taj atribut mogao otići s izbjeglicama, koja na najjasniji način utjelovljuju neuhvatljivost straha u suvremenom trenutku. Ta neuhvatljivost barem trenutačno stvara neku vrstu afiniteta između stranaca pred našim vratima i tajnovitih i naizgled svemoćnih globalnih sila koje su ih ondje gurnule. Oboje ostaje čvrsto izvan našeg dosega i kontrole, pri čemu se zanemaruju naše najdublje želje i naša najdomišljatija „rješenja”.
 
Brad Evans: Otvoreno je pitanje je li jedna od „intelektualnih žrtava” rata protiv terorizma humanitarni ideal da bi se svijet mogao promijeniti nabolje. Treba li nam možda novi humanizam za 21. stoljeće?
 
Zygmunt Bauman: U svojoj knjizi „Kozmopolitska vizija” Ulrich Beck je briljantno uočio teškoću: već smo bačeni (bez pitanja) u kozmopolitsko stanje univerzalne međuovisnosti cijelog čovječanstva. No još uvijek nemamo niti smo zapravo iskreno početi stvarati i stjecati prateću kozmopolitsku svijest. To stvara neku vrstu kulturnog zakašnjenja, kako bi ga nazvao William Fielding Ogburn. Dokaz je tome tretman izbjeglica. One bi lako mogle ostati kolateralnim žrtvama ovog manjka razumijevanja dok ne pokušamo iskreno se pobrinuti za institucionalne osnove tog zakašnjenja, čiji su izvori u državi.
 
Kao što je Benjamin Barber britko napisao u manifestu „Kada bi gradonačelnici upravljali svijetom”, „danas, nakon duge povijesti regionalna uspjeha, nacionalna država nas iznevjerava na globalnoj razini. Bila je savršen politički recept za slobodu i neovisnost autonomnih naroda i nacija. Potpuno je neprikladna za međuovisnost.” On uviđa da nacionalne države na specifičan način nisu odgovarajući odgovor na izazove koji proizlaze iz međuovisnosti cijelog planeta, i to stoga što su „prema svojoj naravi previše sklone rivalstvu i uzajamnom isključivanju” te se doimaju „suštinski indisponiranima za suradnju i nesposobnima za uspostavu globalnih zajedničkih dobara.”
 
Velik dio problema pripisujem sve većem odvajanju moći i politike, što je jaz koji rezultira silama koje ne podliježu političkim ograničenjima i politikom koja pati od konstantnog i sve većeg deficita moći. Sile, osobito one koje najsnažnije utječu na ljudsko stanje i mogućnosti čovječanstva, danas su globalne i sve slobodnije lutaju (da se poslužimo riječima španjolskog sociologa Manuela Castellsa) „prostorom tokova”, pritom ignorirajući po vlastitoj želji granice, zakone i interno definirane interese političkih entiteta. S druge strane, preostali alati političkog djelovanja ostaju, kao i prije stoljeće ili dva, fiksiranima i ograničenima na „prostor mjesta”, odnosno na prostor država. Mnogi su u potrazi za alternativnim „povijesnim subjektima” i neki će možda priznati da će se rasprave o modelima „dobrog” ili barem „boljeg” društva doimati poput besposlene zabave i da neće izazivati mnogo emocija osim na ekstremnim marginama političkog spektra dok ih se ne pronađe i instalira.
 
Bez obzira na to, ne vjerujem da postoji rješenje za trenutačni izbjeglički problem po kratkome postupku. Čovječnost je u krizi i nema izlaska iz te krize osim pomoću solidarnosti ljudi. Prva je prepreka na putu prema izlazu iz uzajamnog otuđenja odbijanje dijaloga: ona tišina koja prati samootuđenje, distanciranost, manjak pozornosti, zanemarivanje i ravnodušnost. Umjesto dua ljubavi i mržnje, dijalektički proces iscrtavanja granica stoga se mora promisliti u smislu trijade ljubavi, mržnje i ravnodušnosti ili nemara s kojima se osobito izbjeglica i dalje suočava.
 

Brad Evans i Zygmunt Bauman, The New York Times

Kineske aspiracije prema Srednjoj Aziji

 
 
Tema koja zasigurno rasplamsava strasti u Kazahstanu, Kirgistanu i Tadžikistanu je teritorij i Kina. Kina je uzela teritorij  središnje Azije i poljoprivrednici iz Kine već rade na iznajmljenim poljima u srednjoj Aziji, a to lokalno stanovništvo nije dobro prihvatilo. To je odigralo ulogu u nedavnim velikim prosvjedima u Kazahstanu. Osobno sam sklon složiti se s onima koji smatraju da je Kazahstan lonac u kojem vrije u ovom trenutku. Postoje mnoga pitanja koja uzrokuju nezadovoljstvo u Kazahstanu. Pitanje privatizacije zemljišta i najave da bi  ga Kinezi mogli dobiti, čak i privremeno, samo je pojačalo plamen ispod lonca u kojem već vrije. Još više iznenađuje da je kazahstanska vlada, suočena s najgorom gospodarskom krizom u zadnjih 20-ak godina, odabrala u ovom trenutku najaviti  privatizaciju zemljišta, ali nije  kristalno jasno rekla da stranci, uključujući  i Kineze, ne mogu posjedovati kazahstansko zemljište.
http://afe.easia.columbia.edu/china/geog/China_sm97.gif
Dužnosnici plaćaju za to i sada rade prekovremeno kako bi objasnili plan privatizacije i smirili napetosti  koje su nastale kada su se počele širiti glasine da će doći kineski radnici kako bi radili na  kazahstanskom poljoprivrednom zemljištu. Takva zabrinutost ljudi u Kazahstanu, te u Kirgistanu i Tadžikistanu, također, nije neutemeljena. Kako bismo shvatili zašto, trebamo se vratiti oko 20 godina unatrag, do sporazuma čiji je cilj bio ublažavanje napetosti. Krajem travnja 1996. godine, čelnici Kine, Rusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i sastali su se u Šangaju  kako bi potpisali i sporazum o povlačenju vojnih snaga s bivše kinesko-sovjetske, danas kinesko-ruske granice. To je bila gesta za izgradnju povjerenja. Dogovor je zacementiran odlukom o formiranju Šangajske petorke, koja je pet godina kasnije, nakon pristupanja Uzbekistana, postala Šangajska organizacija za suradnju (SCO).
 
Mnogi analitičari iz  središnje Azije primijetili su da je SCO postao sredstvo Kine za ekonomski ulazak u središnju Aziju, te da je sada Kina vodeći trgovinski partner svih pet srednjoazijskih država. Sporazum Šangajske petorke  također je otvorio vrata Kini da potražuje teritorij duž granice sa središnjom Azijom. Dogovor iz 1996. odbacio je crtu koja je bila kinesko-sovjetska granica i trebalo je izvršiti nova razgraničenja. Tadašnji predsjednik Jiang Zemin  posjetio  je Kazahstan i Kirgistan  u srpnju 1996. kako bi razgovarao o razgraničenju. Jiang je preskočio Tadžikistan, koji je u to vrijeme  bio već tri godine u građanskom ratu.
 
Do početka 1999. godine, Kazahstan je bio spreman ustupiti gotovo polovicu od 34.000 kvadratnih kilometara za koje je Kina tvrdila da je sporni teritorij. To je bila vrlo nepopularna odluka u Kazahstanu. Tada su se tome usprotivili izabrani oporbeni zastupnici u parlamentu, bilo je i društvenih pokreta i neovisnih medija koji su, u odnosu na danas, imali daleko više manevarskog prostora. Te skupine su kritizirale taj potez. Državni mediji su u više navrata isticali činjenicu da je  Kazahstan dobio „56,9 posto“ spornog teritorija, ali su kritičari naglašavali da je preostalih 43,1 posto bio kazahstanski teritorij do novog dogovora s Kinom.
 
Mazhilis, Donji dom parlamenta, usvojio je sporazum o granici s Kinom 3. veljače 1999. godine,  Senat ga je usvojio 10. ožujka, a predsjednik Nursultan Nazarbajev potpisao 24. ožujka. Kinesko-kirgistanski sporazum o granicama mnogo je složeniji. Dogovor prema kojem Kirgistan treba ustupiti 1.250 kvadratnih kilometara svog teritorija Kini  potpisan je 1999. godine. Postojala je široka, vrlo glasna oporba u to vrijeme, uključujući i pozive da se optuži tadašnji predsjednik Azar Akaev, i to je trajalo nekoliko godina. Proces razgraničenja započeo je u lipnju 2001. godine.  U roku od nekoliko dana Zakonodavna skupština parlamenta i Zastupnički dom (Kirgistan je tada imao dvodomni parlament), glasali su za zaustavljanje razgraničenja, a potom pripremili nacrt zakona kojim je  sporazum trebao biti otkazan. Tek krajem svibnja 2002. godine tadašnji predsjednik Akaev napokon je imao sporazum kojeg je mogao potpisati, te je slijedećeg mjeseca otputova u Kinu kako bi ga formalizirao s  kineskim dužnosnicima. Čak su u veljači 2003. godine neki kirgistanski parlamentarni zastupnici zahtijevali da sporazum bude  raskinut.
 
Tadžikistanski sporovi
 
Tadžikistan i Kina također su potpisali sporazum o razgraničenju 1999. godine, ali  sve do 2002. Tadžikistan nije bio spreman ustupiti oko 1.122 četvornih kilometara spornog teritorija  Kini. Kao što je bio slučaj Kazahstana i Kirgistana, bilo je mnogo protivnika sporazuma u Tadžikistanu, uključujući i stanovnike u tadžikistanskoj istočnoj  Autonomnoj pokrajini Gorski Badakšan. Teritorij koji se trebao dati  Kini bio je u Gorskom Badakšanu,  te je zbog autonomnog statusa pokrajine tehnički trebalo zatražiti lokalno odobrenje sporazuma. Tadžikistanski parlament nije konačno odobrio sporazum sve do siječnja 2011. godine zbog ponovnih kritika, osobito  Islamske renesanse stranke Tadžikistana (IRPT), koja je još uvijek imala  dva mjesta u parlamentu u to vrijeme. Zamjenik predsjednika IRPT Saidimir Husayni rekao je u to vrijeme da „je  trebalo održati referendum o tom pitanju, jer to područje nikada nije pripadalo Kini“. Tadžikistan je priznat kao neovisna država od strane UN-a." Što se tiče zahtjeva  Kine,  Husayni ga je odbacio. „Takvi zahtjevi postoje u  cijelom svijetu i ne mogu se smatrati dokazom.“
http://www.china-briefing.com/news/wp-content/uploads/2008/05/central-asia.jpg
Lokalne vlasti u Gorskom  Badakšanu nisu bile konzultirane. Pitanje se ponovno pojavilo u travnju 2013. godine, kada je čelnik oporbenog SDP Tadžikistana, Rahmatullo Zoirov, dao  intervju za iranski radio Khorasan i rekao da je tadžikistanska vlada ustupila više teritorija nego što je priznala. Tadžikistanska vlada odbacila  je tvrdnje Zoirova,  te je nakon toga otkazala akreditacije za tri  dopisnika Radio Khorasana. Manje od tjedan dana nakon je tadžikistanski parlament odobrio kontroverzni sporazum o razgraničenju s Kinom, tadžikistanska vlada je imala druge novosti. Oko  2.000 hektara zemljišta u regiji Khatlon, koju su  napustili radnici migranti koji su otišli  u Rusiju, trebalo je biti dano u zakup kineskim seljacima.
 
„Davanje u najam“ nije bolje
 
To nas opet vraća u Kazahstan i mogućnost da kineski seljaci obrađuju kazahstansku zemlju. Koncem 2009. godine, kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev rekao je da  je Kina zatražila u najam oko 1 milijun hektara zemlje. Ta ideja je izazvala  prosvjede i kazahstanski dužnosnici su  idućih nekoliko mjeseci opovrgavali da je  Kazahstan planirao „dati“ zemljište Kini. Kazahstanski dužnosnici trebali su znati što će se dogoditi kada se najavila privatizacija zemljišta  2016.  To što su u prijedlogu naveli da stranci mogu samo iznajmiti zemlju najviše na 25 godina vjerojatno ne će umanjiti strahove stanovništva da Kina namjerava progutati kazahstanski teritorij. Zašto bi to bilo djelotvorno kada je Kina tijekom zadnjih 15 godina već stekla 16.000 četvornih kilometara teritorija koji je nekad pripadao srednjoj Aziji?
 

Bruce Pannier, Radio Slobodna Europa

Više nitko nije siguran

 
 
Turska vlada sve češće pokušava kontrolirati izražavanje mišljenja i izvan svoje zemlje. Vladaru Turaka na Zapadu su se dugo divili ili mu se podsmjehivali, ali čini se da pred Tayyipom Erdoganom sada nitko više nije siguran. Ni gradska uprava Ženeve, ni Jan Böhmermann, ni Drezdenski simfoničari, ni svi Nizozemci. Turski predsjednik više ne prašta. Od ožujka, kada je zbog jedne pjesme o Erdoganu na njemačkom radiju njemački veleposlanik pozvan u tursko ministarstvo vanjskih poslova, ne prestaju diplomatske intervencije protiv navodnih  vrijeđanja predsjednika u inozemstvu. Javnost u Europi i SAD-u trlja oči pred širenjem turske zone veličanstva. Svojom odlukom da se dozvoli podizanje optužnice protiv satiričara Jana Böhmermanna šefica njemačke vlade platila je Erdoganu „otkupninu“, komentirao je New York Times; ali Angeli Merkel turski predsjednik treba za sporazum o izbjeglicama. Erdogan je prisilio njemačku kancelarku da javno prihvati njegov stav da je pogrješno rugati mu se, kazao je taj list.
http://www.ndr.de/media/erdogan100_v-contentgross.jpg
Barem je Ženeva odbila zahtjev turske vlade da se s izložbe na Trgu naroda ukloni jedna fotografija koja predsjedniku smeta. A Drezdenski simfonijski orkestar prošlog je vikenda  svirao jednu kompoziciju o genocidu nad Armencima čije je skidanje s repertoara Turska tražila. Nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders upozorio je svoje zemljake: nema jamstva za nizozemske građane koji na primjer na društvenim mrežama kritiziraju Erdogana i nakon toga putuju u Tursku. Povod je uhićenje u Turskoj nizozemske novinarke turskoga podrijetla Ebru Umar. Nakon toga provaljeno je u njezin amsterdamski stan. Prije toga turski konzulat u Rotterdamu pozvao je građane turskoga podrijetla da prijavljuju kritiku Erdogana.
 
Razloga za iznenadne zahtjeve za cenzurom i kaznama u inozemstvu ima: u zadnje je vrijeme narasla samosvijest turskoga predsjednika u izbjegličkoj krizi, ali i pravni problemi ljudi iz Erdoganaova kruga u inozemstvu. Tako je Erdoganov mlađi sin umakao neugodnoj istrazi talijanskoga pravosuđa i prekinuo svoj doktorski studij u Bologni; jedan turski poslovni čovjek koji živi u egzilu podnio je prijavu zbog sumnje u pranje novca.
 
A u SAD-u se sudi Rezi Zarrafu, ključnoj figuri u istrazi zbog korupcije koju je Erdogan prekinuo. Ta su dva slučaja vjerojatno učvrstila mišljenje turskog šefa države da inozemstvo stalno nastoji oklevetati njega i Tursku. Erdoganova putovanja na Zapad zbog agresivnog ponašanja njegovog osiguranja ionako su već legendarna. Tako su Erdoganovi čuvari za vrijeme njegova zadnjeg  posjeta Washingtonu tukli prosvjednike, a predstavnike tiska tjerali povicima kojima pastiri tjeraju stoku.
 
U Turskoj je Erdogan u međuvremenu podnio više od 1800 prijava zbog klevete, a pritom su mu na nišanu bili prvenstveno kolumnisti. U izvješću američke nevladine organizacije Freedom House objavljenom prije Međunarodnog dana slobode tiska Turska je opet loše prošla. Kandidatkinja za članstvo u EU-u za ukupno stanje građanskih prava dobila je ocjenu „djelomična sloboda“, a za slobodu tiska opet „nema slobode“.
 
Etyen Mahçupayan, turski Armenac i publicist te povremeno i savjetnik premijera Ahmeta Davutoglua, izvješća Freedom Housea bio je odbacio kao nereprezentativna. Ali sada je u prilogu za jedne turske novine došao do neobičnog nalaza: Turska nije nikad uspjela postati društvo, napisao je  Mahçupayan. Različite etničke i vjerske skupine žive – u najboljem slučaju – jedne pored drugih, ali volja za zajednički život i formuliranje društvene volje oduvijek je bila slaba. Zapovijeda samo onaj tko je politički najjači. Mahçupayanov nalaz mogao bi biti objašnjenje zašto je šef države mogao toliko proširiti svoju kontrolu.
 

Markus Bernath, Der Standard, Beč

Anketa

Vjerujete li Andreju Plenkoviću i Davoru Ivi Stieru?

Srijeda, 27/07/2016

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 893 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević