Get Adobe Flash player
Iz MUP-a najava novog zakona o osobnoj iskaznici

Iz MUP-a najava novog zakona o osobnoj iskaznici

Svatko tko ima hrvatsko državljanstvo ima pravo osjećati se dijelom...

"Ljevičarski" novinari najplaćeniji u "svojoj" u državi

Od Ferala, Radija 101, Novoga lista, EPH, Jutarnjega lista, Globusa do...

Što imaju zajedničko Vesna Pusić i Orange Order?

Što imaju zajedničko Vesna Pusić i Orange Order?

Narančasta boja HNS-a je boja Orange Ordera, bratske organizacije...

HRT - objavite registar zampista!

HRT - objavite registar zampista!

Fred Matić potrošio 460.000 kuna za...

GLAS IZ WASHINGTONA - Nova i prva hrvatska predsjednica

GLAS IZ WASHINGTONA - Nova i prva hrvatska predsjednica

Pobjeda hrvatske politike. Poraz izdajničke...

  • Iz MUP-a najava novog zakona o osobnoj iskaznici

    Iz MUP-a najava novog zakona o osobnoj iskaznici

    srijeda, 28. siječanj 2015. 16:22
  • "Ljevičarski" novinari najplaćeniji u "svojoj" u državi

    četvrtak, 29. siječanj 2015. 17:24
  • Što imaju zajedničko Vesna Pusić i Orange Order?

    Što imaju zajedničko Vesna Pusić i Orange Order?

    ponedjeljak, 26. siječanj 2015. 16:05
  • HRT - objavite registar zampista!

    HRT - objavite registar zampista!

    četvrtak, 29. siječanj 2015. 17:43
  • GLAS IZ WASHINGTONA - Nova i prva hrvatska predsjednica

    GLAS IZ WASHINGTONA - Nova i prva hrvatska predsjednica

    četvrtak, 29. siječanj 2015. 00:16

Tschuschen – pogrdni austrijski naziv

 
 
Pojam Balkana i balkanizacije duboko se urezao u opću društvenu svijest kao nešto negativno. No što je toliko strašno u vezi s Balkanom, pita se dopisnik njemačke novinske agencije DPA za ovu regiju.
http://www.willkommen-oesterreich.tv/content/images/redaktion/tschuschenpower.jpg
TSCHUSCHEN - austrijski pogrdni naziv za sve ljude iz bivše Jugoslavije
 
Pojedini europski vlastodršci kao da parafraziraju prvu rečenicu Komunističkog manifesta: „Bauk kruži Europom“ ali danas se govori o „bauku Balkana“. Njemačka savezna banka je u ožujku ove godine proglasila opasnost od „balkanizacije“ globalnih financijskih propisa. Predsjednik njemačke Udruge za vanjsku trgovinu Anton Börner je u više navrata opisao eventualno napuštanje eura kao put koji vodi ka „balkanizaciji i marginalizaciji Europe“. Lista je dugačka: bivši direktor Google-a Eric Schmidt je nekoliko puta pozvao na uzbunu zbog „balkanizacije interneta“. „Događa se balkanizacija Europe“, žalili su se prije tri godine predstavnici njemačke naftne industrije zbog različitih smjernica o mješavinama benzina. „Bliski istok prijeti pretvaranjem u Balkan XXI. stoljeća“ brine se bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer u Süddeutsche Zeitungu. I na kraju, nekadašnji ministar vanjskih poslova Velike Britanije i generalni tajnik NATO-a George Robertson sumirao je u Washington Postu da bi „odcjepljenje Škotske od Velike Britanije moglo odvesti do ponovne balkanizacije Europe“.
 
Balkan – to su uvijek neki drugi
 
No što je toliko užasno s Balkanom da ga svi spominju samo kada treba dočarati da je nešto loše? Od čega se sastoji i gdje se uopće nalazi? Poznati slovenski filozof Slavoj Žižek je sjajno, no ipak bezuspješno pokušao Balkan odrediti u geografskom smislu. Za Srbe, Balkan počinje u Bosni i na Kosovu, jer su srpski pravoslavni kršćani stojećima branili cijeli kršćanski svijet od muslimana. Za Hrvate koji žive na sjeveru ovog područja, Srbija je ulaz na Balkan, jer svojim susjedima pripisuju despotski i bizantski mentalitet. Slovenci sebe doživljavaju kao posljednje uporište demokratske srednje Europe, pri čemu za njih već i Hrvatska spada u Balkan. Ali tu nije kraj: Austrija i Italija opet na Sloveniju gledaju kao početak Balkana. Možemo ići još dalje: za neke Nijemce i Austrija nekako spada u Balkan, zbog bliskih povijesnih veza s tom regijom. Neki sjeverni Nijemci tvrde da čak i Bavarska na jugu zemlje “u sebi ima nešto balkansko”. Dakle: “Balkan je uvijek onaj drugi, negdje drugdje, uvijek malo dalje na jugoistoku”, piše Žižek. Zaista, ne mali broj žitelja bavarske metropole Münchena tvrdi da je granica Balkana južno od tog grada, a u Beču već svi znaju da ta ozloglašena regija “počinje na južnoj željezničkoj stanici”
 
A opisati što je to Balkan i što to čini “Balkance” još je teže nego dati geografsku odrednicu. Sigurno je samo to da ih mnogi doživljavaju negativno, kada je još 1876. njemački kancelar Oto von Bismarck u parlamentu jasno rekao da Balkan „ne vrijedi zdravih kostiju jednog jedinog mušketira iz Pomeranije“. I jedanaest godina kasnije potvrdio je da ga Balkan uopće ne zanima: “Prijateljstvo Rusije nam je daleko važnije nego prijateljstvo Bugarske i njenih prijatelja, koje imamo i u svojoj zemlji”.
 
Komplicirana povijest Balkana
 
Danas sve to ipak izgleda malo drugačije. Europska unija i prije svega Njemačka, već dugo pokušavaju privoliti Srbiju, kandidata za ulazak u EU i jednog od najbliskijih ruskih saveznika, da se priključi sankcijama protiv Moskve. Beograd to tvrdoglavo odbija, pozivajući se na povijesne veze s “braćom Rusima”. Sankcije bi bile “samoubilačke”, a zemlja bi “bez Rusije bila na koljenima” upozorio je nedavno srpski politolog Ivo Visković u razgovoru za Radio televiziju Srbije.
http://www.stepmap.de/landkarte/balkan-1163845.png
Ovo je njemačka karta Balkana
 
Balkanizacija Europe uglavnom podrazumijeva opasnost od raspadanja cjeline na sastavne dijelove. Odvojene državice u EU-u, podjela na male pojedinačne valute, razgraničavanje Interneta u pojedinačne segmente. Balkanom su stoljećima vladale dvije velike sile: Habsburška monarhija na sjeveru i Osmansko Carstvo na jugu. Od devetnaestog stoljeća narodi su se u krvavim ratovima počeli oslobađati okupacije i graditi nacionalne države. Ali, zato što je Balkan u svojoj dugoj povijesti bio granica između Istoka i Zapada, između navodno zaostalog Orijenta i napredne Europe, granice su neprekidno gurane u jednom ili drugom smjeru. Vojni pohodi sa sobom su povlačili i civile, koji se nisu mogli tako brzo prilagoditi novim granicama. Tako je nastao šareni splet različitih narodnosti.
 
Po broju šoping centara Europljani
 
Danas bi se to nazvalo kulturnim bogatstvom. Ali u groznim ratovima devedesetih Balkan se raspao u male države. Slovenija, Makedonija i Kosovo imaju dva milijuna, Crna Gora tek nešto više od 600.000 stanovnika. A te nove zemlje imaju još mnogo neraščišćenih računa. U zapadnoj Europi ih smatraju zaostalim, bez funkcionalnih institucija i tržišnog gospodarstva, s političkim vlastodršcima koji traže sukob, vladaju diktatorski i sputavaju rad medija i pravosuđa.
 
Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar gospodarstva Siegmar Gabriel upravo zovu na konferenciju o zapadnom Balkanu 28. kolovoza u Berlinu, gdje će biti obrađivani neki od tih problema. Poziv su prihvatili premijeri i ministri vanjskih poslova, financija i gospodarstva sedam država s područja bivše Jugoslavije, kao i Albanije. Hrvatska kulturologinja koja živi u Berlinu, Marija Katalinić, organizatorica filmskog projekta “Berlin goes Balkan” doživljava Balkance isto tako neutralno kao i Skandinavce. Ona se ironično pita u Novom listu: “Mi smo dakle Balkanci, kada odlazimo u minus na računu, kada pijemo kavu dva sata tijekom radnog vremena, kada ne plaćamo porez, tučemo žene i izrabljujemo svoje radnike. A postajemo Europljani kada imamo više tržnih centara nego vrtića i skloništa za žrtve nasilja u porodici, kada ne možemo platiti struju, ali nam djeca imaju najnovije IPhone?”
http://www.camo.ch/Images3/Balkan1992.jpg
Beogradski sociolog Jovan Bakić uopće ne vidi zašto bi Zapad promatrao “inferiorni” Balkan s tobožnje civilizacijske visine. “Balkan je zapadnjački produkt” kaže ovaj stručnjak “to je stereotip, koji potječe još od prije Prvog svjetskog rata”. Ovaj docent razrađuje pojam “europske skale za Orijent” kojom se „premjeravaju“ balkanske države: “Istočna Evropa je orijentalna, jugoistočna Evropa još više, a arapske zemlje i Turska su na još višem stupnju te skale”.
 
Nepovjerenje u državu
 
Kod znanstvenika vlada konsenzus oko toga da državne institucije od sredine XIX. stoljeća ne nastaju prirodno, već da ih nameće Zapad. Pored stanovništva koje je uglavnom ruralno i okrenuto poljoprivredi, ovoj regiji je zajedničko i stoljetno tlačenje Beča i Istambula. Zbog toga se razvilo duboko nepovjerenje građana prema državi, a prevara države se smatra nestašlukom dostojnim divljenja. U doba komunizma, ako ne i ranije, samovolja i diktatura vlasti ublažavani su „snalaženjem“ i „izvrdavanjem“. Svaki balkanski dio inzistira na originalnoj narodnoj kuhinji, iako kulinarski specijaliteti najčešće vode porijeklo od austrijskih ili osmanskih jela. Pripremanje kave, bilo da je grčka, turska, srpska ili bosanska, poklapa se do nijansi. Veliki je i spor oko toga tko je prvi izmislio suvlaki odnosno ražnjiće ili burek.
 
„Prljavi nepoželjni i nepošteni“
 
Još uvijek rasprostranjeno podcjenjivanje “Balkanaca” najdalje je otišlo u Austriji. Tamo se došljaci iz jugoistočne Europe pogrdno nazivaju i „Tschuschen“. “Ovaj pojam označava osobu koja je lijena, prljava, nepoštena i nepoželjna, i u najboljem slučaju može obavljati samo prljave i nisko cijenjene poslove, dakle da služi”, objašnjava hrvatski Novi list. Zbog toga je teško razumjeti “zbog čega se građani Hrvatske toliko trude da s Balkana pobjegnu na Zapad”.
 
Mnogo ljudi u balkanskom regiji razmatra tezu koja se može ocijeniti kao razumna teorija ili kao šala, ovisno od toga iz kojeg ugla se promatra: danas su pet od 28 članica Unije balkanske zemlje. Ali još šest takvih država čeka pred vratima. Srednjoročno gledano, stvarna ili izmišljena proturječnost između sjeverne i zapadne Europe na jednoj, i jugoistoka kontinenta na drugoj strani – bi se mogla riješiti sama od sebe.
 

Thomas Brey, DPA

Drugi genocid nakon pokolja Armenaca!

 
 
Zapad mora Kurdima slati oružje, zbog često ponavljanog obećanja iz zbog vlastite sigurnosti. Sto godina nakon početka Prvog svjetskog rata niti jedan europski političar ne želi biti mjesečar. A ipak su mnogi od njih kao u transu gledali kako se bliži genocid u mnogome sličan genocidu nad Armencima upravo prije  sto godina. Već tjednima tisuće Jezida bježe od terorističkih bandi Islamske države u planinu Sindžar, gdje su okruženi kao Armenci na jednoj planini  na Sredozemlju pred progonom Turaka. Njihove patnje – i nadu u pomoć Zapada – opisao je Nijemac Franz Werfel u svom romanu „Četrdeset dana Muse Dagha“. Toliko su izbjeglice izdržale dok ih nije oslobodila jedna francuska krstarica. Za spas Jezida koji na planini umiru od gladi i žeđi ostaje mnogo manje vremena.     
http://img.morgenpost.de/img/vermischtes/crop105890174/1138726276-ci3x2l-w620/jesiden-BM-Berlin-Dohuk.jpg
To je sada postalo jasno ne samo američkom predsjedniku. Nakon događaja koji su prethodili može se shvatiti da ni Washington ni Europljani ne žele biti uvučeni u proces raspada iračke države. No ubojite događaje na sjeveru Iraka ne može gledati ništa ne čineći  nitko tko se kao zapadni svijet nakon Drugog svjetskog rata više puta zakleo da neće dozvoliti genocid i protjerivanje. To ne sili Zapad da u ovom slučaju u borbu pošalje vlastite divizije. Borbu protiv „Islamske države“ na terenu moraju voditi Kurdi, ali njima nedostaje opreme – premijer Maliki radije je naoružavao svoje šijitske milicije. 
 
Francuska sada želi kurdskim pešmergama što brže poslati oružje; njemačka politika, međutim, još uvijek razmišlja o završetku, točnije rečeno, o svim mogućim završetcima. Što će onda biti s našom suzdržanosti u slanju oružja u krizna područja? U čije bi ruke oružje moglo pasti? Potičemo li tom pomoći nastanak kurdske države? To su opravdana pitanja. Ali ne treba zaboraviti ni ovo pitanje: Što bi za ionako nestabilan Bliski istok i za sigurnost Zapada značilo da se na obje strane sirijsko-iračke granice učvrsti režim terora koji nadmašuje talibane i Al Kaidu zajedno? Levant Njemačkoj nije samo zemljopisno mnogo bliži nego Afganistan.
http://www.muz-online.de/religion/jesiden_pfau.jpghttp://3.bp.blogspot.com/_29XgKlABEeM/S9G74yKIegI/AAAAAAAAASI/ZXEvQHG8SgI/s320/farvahar_green.gif
Tko su Jezidi? Jezidi su vjerska sljedba raširena uglavnom u Kurdistanu (sjedište joj je u okolici Mosula koji je pao u ruke Islamske države), u Iraku, Siriji, Armeniji, Iranu i na Kavkazu. Jezidi su često opisivani kao tajnoviti narod kojem nije dozvoljeno otkriti svoju religiju drugima; svoja prava uvjerenja drže skrivenim od stranaca.
 
Nauk sljedbe sastoji se od zoroastrističkih, manikejskih, židovskih, nestorijanskokršćanskih, islamskih i drugih elemenata. Vrhovni je vjerski vođa šejh. Potječe, prema tradiciji, od kalifa Jazida ibn Muavije (oko 645. – 683.) iz dinastije Omejida. Glavni je simbol vjerovanja ptica paun, zapravo pali anđeo Melek-Taus (Malak Ṭā’ūs), koji u Jezida nije simbol zla, već je po naravi dobar. Upravo spomenuti Melek-Taus kojega muslimani zovu Šejtan problem je zbog kojeg su tijekom cijele prošlosti proganjani, posebno u vrijeme Osmanskog Carstva. Jezidi ne vjeruju u pakao ni raj, već prekršitelj božanskih zakona čisti dušu metempsihozom (selidbom duše). Metempsihoza, prema Hrvatskoj enciklopediji, jest filozofsko-religijsko naučavanje prema kojemu ista duša može uzastopno oživljavati više tijela sve dok se ne oslobodi materijalnog oblika; transmigracija. U užem smislu, prolazak duše kroz duševne stupnjeve, pri čemu reinkarnacija nije uvijek nužna.
 
Najveći svetac im je šejh Adi (‘Adī ibn Musāfir), muslimanski mistik iz XII. stoljeća, koji je metempsihozom postao božanstvo. Glavno je svetište u Šejh-hanu (Šaikhān), kamo vjernici hodočaste svake godine na grob 'šejha Adija'. Ima ih oko 700 tisuća, a osim u Iraku, žive još u Siriji, Turskoj, Gruziji, Armeniji i Njemačkoj. Govore narječjem kurdskog jezika. Dijele se u tri kaste i žene se isključivo međusobno.
 

Goran Bradović

Državna suverenost naspram gole otimačine teritorija

 
 
Nasrtanjem na tuđe teritorije Kina, Rusija, i islamske terorističke vojske izazivaju norme suverenosti država. Kako svijet treba odgovoriti?
https://encrypted-tbn2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRuoXzspmeLdv9oaoHD1Di8UaeODvVqeDizKCb95X7sUS5rsgeMLg
Vestfalski mir
 
Zemlje, kao i pojedinci, odupiru se prepustiti čak i dio svog suvereniteta. Njihov identitet oslanja se na zadržavanje autonomije i poštivanje nepovredivosti državnih granica. Ipak, samo u posljednjih nekoliko godina državni suverenitet – sada univerzalni koncept uspostavljen 1648. europskim Vestfalskim ugovorom  - u posljednje vrijeme je stavljen na tešku kušnju. 
 
Ovdje su nedavni primjeri izazova za takav suverenitet: u ožujku je Rusija silom zauzela Krimski poluotok. Već više od godinu dana kineski brodovi i zrakoplovi neovlašteno dolaze do otoka pod kontrolom drugih azijskih zemalja, pa čak i sprječavaju prolaz stranih brodova. A u zemljama od Iraka do Nigerije skupine terorista iz različitih zemalja zauzele su dijelove teritorija i proglasile islamske entitete. Niti jedna od tih akcija nije poduzeta iz humanitarnih razloga, u ime samoobrane, ili sa zakonskim ovlastima Ujedinjenih naroda. Ipak, do sada nisu potaknuli nikakvu veliku vojnu reakciju, nego sankcije i druge manje mjere. To stoji u oštroj suprotnosti s onim što se dogodilo nakon iračke invazije na Kuvajt 1990.
 
Prije samo četvrt stoljeća predsjednik George H. W. Bush  uspio je okupiti koaliciju nacionalnih snaga koju je odobrio UN i povratiti  teritorij koji je bio zauzeo Irak. U to vrijeme on je ponudio ovo opravdanje: "Nema mirnog međunarodnog poretka ako veće države proždiru svoje manje susjede... vitalna pitanja načela su na kocki. Sadam Husein je doslovno pokušao zbrisati državu s lica zemlje."
 
Ovih dana državni suverenitet  je postao nešto što se ne poštuje jer su države suočene s teškim prekograničnim izazovima, kao što su teroristi bez državljanstva, masovne migracije, klimatske promjene, brze financijske krize, proliferacija oružja i kibernetske prijetnje. Predsjednik Obama  je 2009. izjavio: "Više nego u bilo kojem trenutku u ljudskoj povijesti  interesi države i naroda su se podijelili." 

Europska unija pokazala je koliko suvereniteta  su se države spremne odreći u gospodarske i socijalne svrhe. Članstvo u UN-u i drugim međunarodnim tijelima zahtijeva da se država odrekne dijela kontrole nad svojim poslovima. A od 2005. UN je odobrio uporabu sile prema suverenim silama koje ne uspiju u svojoj dužnosti da zaštite svoj narod. Bombardiranje Libije 2011. bio je prvi slučaj u okviru te nove doktrine "odgovornosti za zaštitu".
 
Drugi nedavni izazovi pridonijeli su zbrci glede budućnosti pojma suvereniteta. NATO je bombardirao Kosovo 1999. bez odobrenja UN-a. Američka invazija na Irak 2003.  izvedena je  uz sumnjivo pravno opravdanje. Za obranu protiv Al Kaide SAD koristi razorne bespilotne letjelice u Pakistanu (a ubili su i Osamu bin Ladena) bez odobrenja svojih izabranih dužnosnika. Sjedinjene Države su povrijedile iranski suverenitet slanjem računalnog virusa Stuxnet u nuklearnu elektranu Natanz. Predsjednik Obama je također prijetio da će jednostrano bombardirati Siriju prošle godine nakon što je ona uporabila kemijsko oružje protiv civila, pozivajući se na međunarodno pravo.
 
Gotovo pet stoljeća nakon Vestfalskog mira možda je vrijeme da se stvori novi konsenzus o značenju državnog suvereniteta. U svojoj osnovi koncept počiva na skupini ljudi koja može definirati koheziju i integritet oko cijelog niza vrijednosti, onako kako su podanici izjavljivali lojalnost  monarhu ili kako su se građani ujedinili oko demokratskih ideala. Ovih dana, međutim, Rusija pod predsjednikom Vladimirom Putinom izjavljuje suverenitet nad svakom skupinom ruskih govornika. Kina postavlja svoje granice na temelju starih putova koje su koristili kineski trgovci. Islamisti pokušavaju uspostaviti kalifat, ili islamsku državu, svugdje gdje to mogu. Kroz odgovore na takve izazove svijet dopušta da se suverenitet automatski redefinira - s vrijednostima koje bi mogle stvoriti nestabilni međunarodni poredak. Vestfalski sustav nacionalnih država u velikoj je mjeri pomogao procvatu čovječanstva od XVII. stoljeća. Svijet ga ne smije tako olako napustiti.
 

The Christian Science Monitor, SAD, urednički komentar

Anketa

Jesu li svi hrvatski državljani politički Hrvati?

Nedjelja, 01/02/2015

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 667 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević