Get Adobe Flash player
Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Stanković nijednom nije niti spomenuo Domovinski...

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Početkom 1990. tadašnji oficir JNA nije se nimalo razlikovao od...

Srbin koji voli domovinu!

Srbin koji voli domovinu!

Peđa Mišić: "Branili smo obitelj, djecu, kuću, ulicu,...

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Sramotan odnos Hrvatske prema šestorici Hrvata u Den...

Ljevičarima je sve dozvoljeno

Ljevičarima je sve dozvoljeno

U Hrvatskoj možeš svaki dan pljuvati po Hrvatima iz...

  • Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:05
  • Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:01
  • Srbin koji voli domovinu!

    Srbin koji voli domovinu!

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:25
  • Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:21
  • Ljevičarima je sve dozvoljeno

    Ljevičarima je sve dozvoljeno

    srijeda, 22. studenoga 2017. 23:57

Vrijedi li danas mišljenje filozofkinje Hanne Arendt

 
 
Što učiniti kada se napadaju temelji Europe? Filozofkinja Hannah Arendt na to bi pitanje daje odgovarajući odgovor: braniti se europskim vrijednostima.
https://zeitgeistfilms.com/image/film-photo/id/257/photo/2084/class/full
Hannah Arendt
 
Nizza, London, Berlin, a sad i Barcelona... Broj europskih zemalja koje su postale metom fanatičkih vozača teretnih vozila iz dana u dan raste. Ako je za vjerovati propagandi koju šire ideološki vođe napadača, onda je zapravo svaki počinjeni napad zapravo napad na Europu, i to ne na bankovnu i monetarnu uniju, Europu više nacionalnih država ili Europu u postupku prexita. Oni napadaju Europu koja želi biti demokratska, pluralistička, otvorena i tolerantna. Europu koja u svojim velikim gradovima ofenzivno živi te vrijednosti. Dakle, temelj Europe.
 
Do sada su sve države u prvom redu zasebno reagirale na terorizam. Na europskoj razini teži se boljim graničnim kontrolama, razmjeni DNK podataka, otisaka prstiju, podataka o registriranim vozilima, zajedničkoj datoteci s podacima o osumnjičenim osobama i cyber sigurnosti. Te i druge točke čine srži „europske sigurnosne unije” na koju je pozvala Junkcerova komisija 2015. Neovisno o tome članice Natoa u svibnju su se pridružile međunarodnoj koaliciji za borbu protiv Islamske države, a pojedine članice izvan Europe traže vojna rješenja protiv terorizma. Takav fokus može možda suzbiti simptome, ali ne i cilj terorista.
 
Tridesetih godina filozofkinja Hanna Arendt ostala je u Njemačkoj iako su nacionalsocijalisti preuzeli vlast. Ona je dokumentirala početak progona Židova i u svom stanu zbrinjavala izbjeglice. Trideset godina kasnije, 1964., progovorila je o svom motivu: „Kada ste napadnuti kao Židov, morate se i braniti kao Židov.“ Ona se prije toga nije osjećala Židovkom, ali ju je antiseminizam potaknuo na to.
 
Prema logici filozofkinje Arendt Europa bi, kako bi se obranila od tih napada, trebala u prvom redu biti demokratska, pluralistička i otvorena. To bi upravo odgovaralo onome što već godinama zahtijevaju stručnjaci za radikalizaciju: zajedničkoj strategiji u ophođenju s radikaliziranim osobama koja se ne temelji na obrani. Razlozi za radikalizaciju su kompleksni i individualne naravi, ali većini radikaliziranih osoba u Europi zajedničko je to što se osjećaju isključenima iz društva te se poistovjećuju s nekom drugom skupinom. Mnogi od njih također su odrasli u Europskoj uniji i proveli ovdje veliki dio svog života. Prema tome, kod njih odbijanje kod njih teško bi moglo funkcionirati.
 
Drugi, europski odgovor na terorizam trebala bi biti inkluzija, a ne obrana i vanjska politika. Europske zemlja trebale bi, pored regionalnih i nacionalnih, težiti i zajedničkoj integracijskoj strategiji i pružiti ljudima domovinu prije nego što se radikaliziraju i prije nego što ih terorističke organizacije pridobiju za svoje ciljeve.
 
Nastojanja da se uspostavi zajednička integracijska strategija već postoje, samo se nalaze na stražnjem mjestu u strateškim dokumentima. U mnogim opsežnim izvješćima čak se ni ne spominju. U lipnju 2016. Europska komisija je primjerice predložila čitav niz mjera za suzbijanje radikalizacije i spremnosti na nasilje. U dokumentu je stajalo kako EU planira milijunima eura iz raznih fondova podupirati istraživanje terorizma, uspostaviti zajedničku platformu za dojavu, poticati prevenciju zatvaranja, razvijati programe razmjene i  usvojiti zajedničku antidiskriminacijsku direktivu. A novac za sve to stavio bi se na raspolaganje lokalnim akterima s obzirom na to da oni ipak najbolje poznaju situaciju u svom području. Europska unija osnovala i je Mreža za podizanje svjesnosti o radikalizaciji koja bi trebala umrežiti različite projekte za deradikalizaciju kako bi stručnjaci iz različitih zemalja mogli međusobno podijeliti iskustva i iz toga učiti.
 
Po riječima psihologa Ahmada Mansoura u Francuskoj su proteklih mjeseci blokirani mnogi projekti jer su svi radili na svoj način, a osim toga ispostavilo se da su mnogi projekti bili strojevi za tiskanje novca ili samozapošljavanje. „U Engleskoj se nakon više od deset godina odustalo od suradnje s islamistima koji nisu spremni na nasilje jer se pokazala kontraproduktivnom. Iz tih spoznaja sve druge zemlje mogu i moraju učiti.“ To što Europska unija odnedavno radi na zajedničkim mjerama za borbu protiv radikalizacije, tek je početak. No ta prva nastojanja moraju postati srž Junckerove „europske sigurnosne unije“. Tek tada bismo živjeli u Europi u kojoj bi demokracija, pluralizam, otvorenost i tolerancija bili razumljivi sami po sebi. U suprotnom, živjet ćemo u Europi koja sve te vrijednosti ne shvaća ozbiljno.
 

Vanessa Vu, Die Zeit

Sve ide u prilog kancelarki Angeli

 
 
Vruće je kasno ljeto u Deutschlandu. Traje predizborna kampanja, Parlamentarni izbori samo što nisu stigli. Pa propagande k'o u bajci, ali one vrhunske. Lažu novine, medija, al' lažu i političari. Plaće su visoke, nezaposlenost mala, stigli migranti, izabralo se korisne, Njemačka prva birala, a cijene plina niske… Frknut će i stare „dizelaše“ uokolo kako sada stvari stoje. Zijeva i teče propaganda na veliko - sve kako se ništa na izborima postizborno ne bi promijenilo. A ni ne će, odavde „s Balkana“ gledeći. Medijski je AfD već prije zgromljen, sada je na nekih šest, sedam posto, pa tu nema brige, a sve i sva radi za Angelu.
http://www.bildblog.de/wp-content/schroederrosneft02.jpg
Zanimljiva predizborna tema u Njemačkoj novi je angažman bivšeg (Nijemci bi rekli „starog“) kancelara Gerharda Schrödera u Rusiji. S mjesta „glavnoga“ šefa rusko-njemačkoga Sjevernog toka, te plinske rijeke ispod Baltičkog mora koja zaobilazi (i) Poljsku, trebao bi prijeći, ili već jest za jednoga od direktora u Rosnjeft, rusku pretežito državnu naftnu tvrtku,  inače najveću u svijetu. Zbog tog „prijelaza“ postao je tema njemačkog predizborja. Glavni tajnik CSU-a Alexander Dobrindt obilježio ga je kao „ruskoga, Putinova, plaćenika“. Socijaldemokrati drže kako je njegov novi ruski angažman pitanje njegove privatne volje, njemački „zelenbaći“ bi mu uzeli kancelarsku mirovinu, pretpostavljam na način mirovina plus berivo od Rosnjefta, pa „abcigaj“ mirovinu. A tko zna koliko bi mu bilo berivo u Rosnjeftu?
 
Predizborno se oglasila i kancelarka Angela - njegov budući angažman nije u redu. Svašta i ništa dakle. Osim „cara“ Putina s kojim se odavno „bratimo“ - davno prije ovih izbora. Godinama. I to – na plinu, a ne nafti. Nijemci, Deutschland, angažman „staroga“  kancelara na plinu drže vrhunskim, a sad bi ga na nafti fol oderali. Na plinu (Gazprom) bilo je „Danke Russland“ i „Spasibo Germania“, a sad je neki njemački“ predizborni problem. Tamo na plinu  je bio „pakt“, a na nafti predizborno bi trebalo biti „njet“. Tko tu koga laže predizborno u Njemačkoj, a što je važnije - šire, sve do „Balkana“ posebno kad je zapadna praksa da vrhunski političari, predsjednici država, vlada, ministri… većinom zarađuju više po isteku mandata, savjetujući, lobirajući, predajući svoja iskustva  i „maglu“... 
 
Zatim sultan Erdoğan dere po Angeli da se sve praši - Turci s pravom glasa u Njemačkoj - izdao „fetvu“: ne smiju glasovati za CDU, SPD i „zelembaće“ - e pa gdje ćeš bolje propagande za Angelu. Tu je i  tjeralica za Doganom Akhanilom, Turčinom koji je eto od 1991. njemački pisac. Pisao o genocidu nad Armencima, pa ga stigla turska potjernica u Španjolskoj, baš za događaja u Barceloni. Pisac na godišnjem odmoru, a progoni ga Erdoğan!
 
Tu je i Trump koji je odavno nabacio popularnost Angeli. U međuvremenu, nakon što je iz seobe naroda riješila manjak radne snage, pri čemu je prva birala potencijalne radnike, zaoštrila je odnos prema migrantima, pa je negdje na crti bavarskog CSU-a. Taj je pak svoja stajališta nešto ublažio. Tu je i strah od raspada Eunije, velikoga njemačkog tržišta koja se za početak rastače u nekoliko brzina. Elitni klub će voziti na struju, možda i na neko sintetičko gorivo, druga liga će dobiti rabljene benzince, a treća smrdljive dizelaše. Kako sada stvari stoje, Angela će u pobjedi biti blizu četrdesetom postotku, njemačkoj carici ili doživotnoj kancelarki. Što će s tim činiti, bit zanimljivo promatrati.
 

Mato Dretvić Filakov

Migrantska kriza samo zaoštrava razlike između bogate i siromašne Europske unije

 
 
Budalaština je zamisao EU-a da sporna pitanja rješava smanjenjem potpora koje isplaćuje višegradskim zemljama – tvrdi Lubomir Zaoralek. Češki ministar vanjskih poslova ne isključuje raspadanje EU-a na dva dijela.
http://media.worldbulletin.net/news/2014/02/10/lubomir-zaoralek.jpg
• Može li višegradska skupina pobijediti u ratu koji vodi protiv Europske unije vezano uz migrantski val?
- Naš spor s Europskom unijom ne bih nazvao ratom, ono što me međutim smeta je činjenica da u tom pitanju dosada još nije postignut dogovor. Trebamo pronaći rješenje koje će uzeti u obzir argumente obiju strana. Čini mi se kako je unutar EU-a problematično pronalaženje kompromisa. Bruxelles također želi očuvati 27-članu europsku obitelj na okupu, za to se međutim treba drukčije odnositi prema mogućnostima suradnje i komunikacije. V4 ne želi raspiriti nesuglasice unutar EU-a, nego traga za mogućnostima rješavanja problema. Nije rješenje grešku svaki puta tražiti u drugoj strani.
 
• Međutim, nema mogućnosti za kompromis. Mađarska je priopćila kako je spremna primiti izbjeglice koji dolaze u kontroliranim uvjetima iz ratne zone. Bruxelles je to odbio i inzistira na provedbi obvezujuće kvote raspodjele migranata.
- U uvođenju sustava obvezujućih kvota doista nema kompromisa. Naše je mišljenje kako svakoj državi treba osigurati mogućnost da sama odluči hoće li primiti izbjeglice ili neće. Ne odobravam da se u Bruxellesu odlučuje o tomu da iz mase migranata koji stižu u Europu pojedine države članice EU-a razmjerno broju stanovništva moraju prihvatiti izbjeglice. Spremni smo surađivati, no neprihvatljivo je da nam netko nametne useljavanje. Ako bismo bili prisiljeni prihvatiti briselsku odluku o prisilnom naseljavanju, to bi prouzrokovalo velike probleme unutar EU-a. U pogledu brexita, ministri vanjskih poslova država članica EU-a utvrdili su kako je britanski izlazak iz Unije odgovor tamošnjih stanovnika na probleme koje uzrokuju strani zaposlenici. Pouka brexita je kako bez kompromisa nema rješenja. A i u EU-u trebaju usvojiti spremnost za postizanje kompromisa.
 
• Vi ste u intervjuu u ožujku tvrdili kako postoji mogućnost raspada EU-a. Sada više ne iznosite toliko decidirano mišljenje. Ipak, što je zapravo vaše stajalište?
- Isto kao što je i bilo rada. Više puta sam obratio pozornost kako u EU-u postoji rizik rascjepa, zbog sjeverno-južnoga suprotstavljanja ili pak istočno-zapadnog antagonizma. Činjenica je, međutim, kako se u potonjem skrivaju dublji problemi od prvoga, jer je od nastanka svjetske gospodarske krize 2008. godine zastao proces konvergencije. Još uvijek postoji velika razlika u životnom standardu u istočnim i zapadnim zemljama, što jasno rezultira napetostima. Migrantska kriza to samo dolje zaoštrava.
 
• U spomenutom intervjuu Vi ste kritizirali što u telefon predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera nisu upisani telefonski brojevi istočnoeuropskih čelnika, nego njega zanimaju samo brojevi predsjednika i premijera starih država članica EU-a. Jeste li time aludirali na razmišljanje usmjereno na razvijene zemlje?
- Da, s obzirom da to znači da u Bruxellesu rješenje problema ne očekuju od onih koji su tim problemom i izravno dotaknuti. Takva je i migrantska kriza o kojoj žele odlučiti iznad naših glava. Kada je Juncker bio u Pragu, ja sam mu zbog toga i prigovorio, rekao sam kako me to smeta i da se tu trebaju dogoditi promjene. Mi iz Češke mišljenja smo kako je rascjepkavanje EU-a realni scenarij jer je došlo do suprotstavljanja pojedinih država članica. Zabrinjavaju nas procesi koji mogu spriječiti, dovesti u opasnost ili onemogućiti jedinstvo EU-a. Ako ne uspijemo riješiti navedene nesuglasice, sve će to imati teške posljedice.
 
• Smatrate li Vi Višegradsku četvorku samostalnim faktorom sile unutar EU-a?
- Ne. Zadaća V4 nije da u EU-u igraju ulogu ovna za probijanje zidina. Najveća dodana vrijednost u funkcioniranju grupe je da prema vani šaljemo poruku kako smo sposobni surađivati gradeći odnose na zajedničkim iskustvima, kao i uspostaviti zajedničko stajalište temeljem toga. Istodobno, naša se mišljenja ne podudaraju u svemu. Ako su u nekom pitanju stajališta različita, mi ne napadamo jedni druge, nego poštujemo pristup i druge strane. Zajedničko komuniciranje ne znači da to činimo kao samostalno tijelo.
 
• Svemu tome donekle proturječi izjava bivšega češkog predsjednika Vaclava Klausa koji smatra kako su unutar skupine velike razlike u mišljenjima i kako je Češka najslabija karika V4. Je li Prag snažnom vjerom privržen Višegradskoj skupini?
- Rekao bih samo kako je Vaclav Klaus bivši političar. Stoga ne pridajem pretjerani značaj njegovoj izjavi. Nije novina da su unutar V4 i do sada brojna pitanja ostala otvorena. No ako uspijemo održati spremnost na kompromis, stvari će i dalje funkcionirati. Ne sumnjam da će ta metoda pomoći u očuvanju skupine. Ako, međutim, taj mehanizam ne bude funkcionirao, to će svima nama samo nanijeti štetu. Odbijam stajalište da je Češka najslabija karika. Za Češku Višegradska skupina od samoga početka predstavlja veliku pomoć.
 
• Međutim, upravo ste Vi inicirali uspostavu Slavkovskog trokuta (S3) sa Slovačkom i Austrijom. Je li to bio pokušaj povlačenja iz Višegradske skupine, što je migrantska kriza osujetila? Je li Prag odabrao višegradske zemlje iz razloga što su, suprotno Austriji, ostale tri zemlje zauzele protuimigrantsko stajalište?
- Dvije su skupine neusporedive. Prije dvije i pol godine češko-austrijski odnosi bili su vrlo slabi, a politički odnos ocijenio bih kao nedovoljan. Stoga sam predložio da tri države na području prometa, energetike i susjednih regija zajedno rješavaju zajedničke probleme. Područje funkcioniranja S3 odnosi se samo na tri spomenute teme i ne dotiče sferu politike. Suradnja V4, međutim, širi se i izvan gospodarskih pitanja i odnosi se i na politička usuglašavanja. Ako pogledamo zadaće, ciljeve S3, on je na puno nižoj razini od kooperacije V4.
 
• Međutim, prema austrijskom kancelaru Christianu Kernu među članicama V4 osjeća se podijeljenost: s jedne strane stoje Češka i Slovačka, a s druge strane neliberalna Poljska i Mađarska. Ima li doista pukotina unutar V4?
 - U Austriji se u listopadu održavaju prijevremeni parlamentarni izbori, a to je uvijek teško razdoblje. Kada se strasti smire, trebamo sjesti razgovarati. U spomenutom intervjuu izgovorene su i rečenice koje se odnose na kohezijske fondove.
 
• Kern je mišljenja kako u slučaju potrebe treba uvesti i sankcije, jer ne može ostati bez posljedica ako neka država članica ne ispuni svoje obveze s područja vladavine prava.
- Smanjenje potpora EU-a nesretna je ideja. Smatram budalaštinom mogućnost da Bruxelles sporna pitanja s nekom od višegradskih zemalja pokuša riješiti uskraćivanjem isplata iz kohezijskih fondova. Ako EU želi zajedništvo 27 zemalja, to je ideja neprovediva.
 
• Viktor Orbán program mađarskoga predsjedanja V4 nastoji grupirati oko vanjske politike. Budimpeštu je posjetio egipatski predsjednik Abdel-Fattah el-Sisi, kao i izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Na oba posjeta pozvani su i premijeri višegradskih zemalja. Izgleda kao da su V4 unutar Europske unije počele voditi jedinstvenu, samostalnu vanjsku politiku koja se razlikuje od glavne briselske struje. Znači li to da je V4 izašao na novu, višu razinu?
- Ne mislim da vanjska politika V4 ne bi bila u skladu sa zamislima Bruxellesa. Ako pogledamo o čemu smo pregovarali s Netanjahuom – o sigurnosnim pitanjima, znanstvenim razvojnim projektima, gospodarskim odnosima – sve su to teme koje nisu suprotne vanjskoj politici EU-a. U prosincu prošle godine u Kairu ministri vanjskih poslova V4 susreli su se sa šefom egipatske diplomacije Samehom Sukrijem, a razgovor se vodio o tomu kako se može konsolidirati situaciju u Libiji i time zaustaviti migrantski val. Smatram kako se sve to podudara i s interesima EU-a.
 
• Međutim, ni egipatski predsjednik, ni izraelski premijer nisu pregovarali u Bruxellesu nego u Budimpešti. A ni u Kairo nije otputovala visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku konzultirati se o situaciji u Libiji.
- U pravu ste da se unutar EU-a vode rasprave o načinu održavanja kontakata s Izraelom, a istina je i da se pojedine države članice EU-a kritičnije odnose prema Izraelu. Isto se odnosi i na Egipat. No, unatoč svemu tomu ne mislim da bi V4 radili iza leđa EU-a. O stvarima koje se tiču te dvije zemlje razgovarali smo i u unijskom okruženju. Javna je stvar da V4 želi jačanje odnosa s objema spomenutim zemljama, no to nije razlog za tvrdnju da je to drukčija ili samostalnija vanjska politika od one što zastupa EU.
 

Péter G. Fehér, Heti Válasz

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Petak, 24/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1125 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević