Get Adobe Flash player
Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

Stanković nijednom nije niti spomenuo Domovinski...

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

Početkom 1990. tadašnji oficir JNA nije se nimalo razlikovao od...

Srbin koji voli domovinu!

Srbin koji voli domovinu!

Peđa Mišić: "Branili smo obitelj, djecu, kuću, ulicu,...

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

Sramotan odnos Hrvatske prema šestorici Hrvata u Den...

Ljevičarima je sve dozvoljeno

Ljevičarima je sve dozvoljeno

U Hrvatskoj možeš svaki dan pljuvati po Hrvatima iz...

  • Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    Ne se 'ograditi' – Acu treba – nagraditi

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:05
  • Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    Vojarna Lora nosi ime Svete Letice!?

    četvrtak, 23. studenoga 2017. 00:01
  • Srbin koji voli domovinu!

    Srbin koji voli domovinu!

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:25
  • Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    Gubavci, šljam, ološi i ljudski talog

    utorak, 21. studenoga 2017. 13:21
  • Ljevičarima je sve dozvoljeno

    Ljevičarima je sve dozvoljeno

    srijeda, 22. studenoga 2017. 23:57

Muslimani i dalje svojataju teritorij al-Andaluz

 
 
To što je Španjolska cilj terorista, neke možda iznenađuje, ali ne bi trebalo. Teritorij al-Andaluz, koji je obuhvaćao današnju Španjolsku, 700 godina bio je pod muslimanskom vladavinom. Islamsko carstvo izgubilo je svoj dragocjeni teritorij u srcu Europe i počelo lagano propadati tek s rekonkvistom 1492. godine. U islamskome svijetu taj je gubitak ostao prijeporan, a Osama bin Laden opravdavao je smrtonosni napad na vlakove u Madridu 2004., u kojemu je poginula 191 osoba, rekavši da je „to samo dio poravnavanja računa s križarskom zemljom Španjolskom.“ Lani je Islamska država upozorila Španjolsku: „Otet ćemo agresorima svoju zemlju.“ Na praktičnoj razini stručnjaci Španjolsku odavno smatraju terorističkim središtem koji povezuje Europu s Irakom i Sirijom, ne naposljetku zbog njezinog zemljopisnog položaja. Iako je fizički daleko od glavnih borbi u Iraku i Siriji, blizina sjeverne Afrike i lake veze sa zapadnom Europom čine ju idealnim centrom džihadističkih aktivnosti. Ona je i glavno financijsko središte za terorističke mreže u Iraku i Siriji.
http://i.tmgrup.com.tr/dailysabah/2014/07/02/1404294283903.jpg
Španjolska na Isilovim kartama
 
Od bombaškog napada u Madridu 2004. španjolski sigurnosni aparat intenzivira rad na otkrivanju i razbijanju podzemnih mreža koje djeluju na njezinu tlu i u velikoj je mjeri u tome uspješan. U veljači 2016. vlasti su uhitile sedam ljudi možda povezanih s nedavnim napadima u Belgiji i Francuskoj. Dan kasnije policija je uhitila dvojicu za koju se sumnjalo da regrutiraju za Islamsku državu i pomažu borcima da se vrate natrag u Europu. Trenutačno je uhićeno 700 ljudi osumnjičenih za terorizam, 120 ih je u zatvoru, a daljnjih 259 pod sudskom istragom, sve zato što španjolska policija prati više od  tisuću pojedinaca visokog rizika. Prisluškuje se oko 500 telefona. Od 1996. do 2013. skoro 29 posto ljudi osuđenih zbog džihadističkog terorizma uhićeno je u barcelonskoj provinciji.
 
Možda reagirajući na energične mjere, početkom ove godine džihadisti su upozorili da će intenzivirati svoju terorističku kampanju u glavnim područjima Sredozemlja. CIA je španjolsku policiju prije dva mjeseca upozorila da je Barcelona mogući cilj, pa čak istaknula Las Ramblas – gdje se prošli tjedan dogodio napad -  kao osobito ranjivu lokaciju.
 
Ali nije dovoljno pripremati se za sljedeći teroristički napad i na minimum smanjiti broj mrtvih. Treba činiti više na korijenu problema i suzbijati islamističku salafističku ideologiju koja stoji iza nedavnog besmislenog nasilja. Salafizam je najpuritanskiji oblik islama, a njegovi pristaše usvajaju najfundamentalističkije tumačenje Kurana. To su fanatici koji napučuju Al Kaidu i Islamsku državu. Da bismo potkopali tu ideologiju, najprije se moramo baviti kratkovidnom političkom korektnošću koja tolerira poglede protivne svemu što zapadni liberalni svijet predstavlja, sve radi zaštite manjina. Zapad mora shvatiti da nanosi veliku nepravdu muslimanima glavne struje kad javno ne imenuje i ne protivi se toj islamističkoj ideologiji i odbija izolirati ekstremiste među njima.
 
Muslimanska zajednica u Španjolskoj jedna je od najbolje integriranih u Europi, a stopa radikalizacije među najnižima je u Europi. Muslimanske zajednice ne samo da hvale rad španjolskih vlasti na uništavanju terorističkih mreža u zemlji, nego traže da se čini više. Laarbi Mateis, tajnik Islamske komisije u španjolskom gradu Ceuti, kaže da „policija dobro radi i novačenje se usporava. Ali sva nastojanja vezana su za sigurnost, a ne za obrazovanje. Trebaju nam socijalne mjere.“ Mateis je u pravu. Sve dok se ne počnemo baviti fundamentalističkom ideologijom koja je glavni razlog islamističkog ekstremizma i ne oslabimo ju, ne možemo se nadati da će prestati teror na ulicama, bez obzira na to koliko je izuzetan naš obavještajni i sigurni aparat.
 

Haras Rafiq i Muna Adil, The Wall Stret Journal

Kina najavila obustavu uvoza željeza, željezne rudače, olova, ugljena i morskih plodova

 
 
Kina je najavila kako će se "potpuno" pridržavati trgovinskih sankcija protiv Sjeverne Koreje i obustavila je uvoz čitavog niza proizvoda iz te zemlje. Ali Kina ipak nije povukla polugu najbolniju za Pjongjang. Već i na glasovanju u Vijeću sigurnosti UN-a o sankcijama protiv Sjeverne Koreje zbog njezinih najnovijih raketnih pokusa mnoge je iznenadila reakcija veleposlanika Narodne Republike Kine. Kada je riječ o Pjongjangu nije bila rijetkost da Kina glasuje protiv – što zbog uloge Kine odmah znački i veto, u najboljem slučaju suzdržala se. Ali ovaj put bilo je drukčije: Kina je glasovala za sankcije, a kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi  novinarima je obećao da će Kina "u punom opsegu" poštivati sankcije protiv Sjeverne Koreje.
https://gdb.voanews.com/0CA483D7-B79C-46BB-91B1-505B4E12C9DE_w1023_r1_s.jpg
Tako je Kina objavila da potpuno obustavlja uvoz željeza, željezne rudače, olova, ugljena i morskih plodova iz Sjeverne Koreje. To je svakako udarac za tu zemlju: čitavih 80 posto sjevernokorejskog izvoza odvija se preko Kine i već te mjere  značile bi da bi u blagajni Pjongjanga bila čitava milijarda dolara manje, gotovo trećina njezinog ukupnog izvoza. Peking je i na druge načine pokazao kako je "okrenuo list" kada je riječ o Sjevernoj Koreji i njezinim upornim provokacijama raketnim pokusima: dosadašnji posebni izaslanik Kine u Sjevernoj Koreji Wu Dawei "otpremljen je u mirovinu". Na njegovo mjesto došao je Kong Xuanyou, dosadašnji zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova.
 
Gospodarski stručnjaci iz tog područja upozoravaju da Kina ni ovako ipak nije izvršila za Sjevernu Koreju najbolniji oblik pritiska. A on je veoma jednostavan: nafta. "Kina je najvažniji isporučitelj energenata  Sjevernoj Koreji", objašnjava Enda Curran na postaji Bloomberg. "Bez te nafte severni Korejci više ne bi mogli slijediti svoj atomski program. Ako dosadašnje sankcije ne budu uspješne, onda Kina može povući i tu temu."
 
S njom se slaže i Gong Keyu s Instituta za međunarodne odnose u Šangaju. Za njemačku postaju ARD ona podsjeća kako je za Sjevernu Koreju "nafta od životne važnosti." No kod takvih kaznenih mjera redovito se događa da one najprije pogađaju civilno stanovništvo: "Nafta se može koristiti za vojsku, ali i za civilne svrhe, za vojne vježbe i ratno zrakoplovstvo kao i za traktore poljoprivrednika Sjeverne Koreje. Tu je teško povući granicu između civilnog i vojnog korištenja." Dopisnik ARD-a iz Šangaja Steffen Wurzel javlja kako je zapravo trgovinska razmjena između te dvije zemlje po podacima kineske carine još u prvom polugodištu ove godine narasla za čitavih 30 posto u usporedbi s prošlom. Razina nije osobito visoka, ali ta brojka ipak iznenađuje.
 
Gong Keyu pak tvrdi kako razmjena već godinama pada: "Do prošle godine  Kina je izvozila barem osnovne količine robe od životne važnosti za Sjevernu Koreju." Otad je Kina teoretski obustavila svaku razmjenu, ali i ona nam priznaje kako "neslužbeno" i dalje trgovina cvjeta. Ona to obrazlaže činjenicom da Kinu i Sjevernu Koreju dijeli granica dugačka 1.400 kilometara. "Na kinesko-korejskoj granici može se vidjeti mnogo trgovaca koji i dalje obavljaju svoje poslove. Nije da Kina to ne želi obustaviti, ali to je jednostavno veoma teško", tvrdi Gong Keyu. Dodaje i da je posljedica sankcija u pravilu tek veća dobit tih švercera, ali ne i potpun prekid isporuke.
 
Ipak, teško je vjerovati da Narodna Republika Kina nije u stanju doista obustaviti svaku trgovinu, iako  već i ove mjere rječito pokazuju stav Pekinga. Iz Washingtona se već više puta čulo "razočaranje" zbog previše blagog odnosa prema zveketanju oružjem koje se čuje iz Sjeverne Koreje i ova obustava uvoza jasan je znak da Kina sudjeluje u međunarodnom pritisku na Sjevernu Koreju. A time Peking pokazuje i Pjongjangu da između te dvije susjedne zemlje još ima trgovinskih veza, ali da bi se i one mogle prekinuti.
 

Darko Kovačić

Uz bolesničku postelju Europske unije

 
 
 Europska unija nakon 60 godina bez sumnje je uspješan projekt od povijesnog značenja. Unatoč tome postoji opasnost da će otrov nacionalizma, koji je seoba naroda učinila virulentnim i radi kojega je Europa već dvaput propala, iznova zaraziti kontinent. Europsko ujedinjenje, zona mira sa zajedničkom valutom za 300 milijuna ljudi, nalazi se u egzistencijalnoj opasnosti, dijelom zbog teških pogrešaka u konstrukciji, ali i zbog populističkih i nacionalističkih strujanja u EU-u. 
http://www.voxeurop.eu/files/images/article/BROMLEY-broken-europe.jpg
Ne čudi stoga da se i u povodu 60. rođendana brojne novine, eseji i publikacije bave uzrocima krize i mogućim rješenjima. Oni sežu od  „Novog građanskog rata“ Ulrike Guérot, duhovite utopije za „novo političko osnivanje Europe“, do briljantne analize Clausa Offea „Europa u stupici“, od znalačkih sažetaka Wernera Weidenfelda do najnovijeg poticajnog eseja bugarskog politologa Ivana Krasteva Sumrak Europe (Surkamp). Njegov esej zapravo je nalik smrtnom listu Europske unije.
 
Krastev misli da je izbjeglička kriza, a ne brexit ili razlika između sjevera i juga, „jedina kriza cijele Europe“. Seoba naroda dramatično je promijenila karakter demokratske politike na nacionalnoj razini,  podjela istok-zapad, koju je iznova oživjela izbjeglička kriza, u opasnost dovodi postojanje unije, misli on. Krastev, koji vodi Centar za liberalnu strategiju u Sofiji, a djeluje i na Institutu za znanost o čovjeku u Beču, opisuje odbijanje solidarnosti u istočnoj Europi kao neprijateljsko držanje „zaboravljenih gubitnika“ razočaranih preokretom i politikom Bruxellesa. U to se ubraja i strah od dramatičnog smanjenja vlastitoga stanovništva. On ukazuje na opasnost referenduma koje zagovaraju populistički političari: „Ako EU počini samoubojstvo, oružje će vrlo vjerojatno biti neki referendum ili serija referenduma.“ Skeptičan Bugarin s pravom tvrdi da paneuropski pokret mladih, kozmopolitski nastrojenih Europljana danas teško može trajno utjecati na politiku. Izuzetna je i političarima osobito informativna analiza hrabrih, nečasnih i ružnih varijanti referenduma u Italiji, Nizozemskoj i Orbanovoj Mađarskoj.
 
Iako su i najnovije ankete potvrdile da ovoga ljeta vlada nemir prije polaska u korist EU-a, „O krhkosti i otpornosti Europe“ Ivana Krasteva dugoročno ne ostavlja mnogo nade. To da bi „umjetnost stalne improvizacije“ na kraju mogla spasiti Europu, nije ništa više od tračka nade. Ta tanka, sjajno napisana knjižica eseja trebala bi biti obvezna lektira onih njemačkih i austrijskih političara koji još čitaju knjige, a ne samo facebook i twitter.
 

Paul Lendvai, Der Standard

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Petak, 24/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1127 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević