Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Sauli Niinistö: Stalno otkrivamo nove kiber-trikove Rusa

 
 
Finski predsjednik Sauli Niinistö zauzima se za ulazak svoje zemlje u Nato – jer dobro poznaje Putina. On se, doduše, ne boji ruskog napada, ali ga zabrinjavaju druge aktivnosti susjeda. Predizborna kampanja je započela, vode se prve rasprave, ali tek u siječnju Finci će moći izabrati novog predsjednika. U toj skandinavskoj zemlji, koja je već desetljećima neutralna, sada se gorljivo raspravlja o stalnoj temi: pristupu zemlje Natou. No ton bi ovoga puta mogao biti drukčiji s obzirom na to da je aktualni predsjednik Sauli Niinistö izjavio da je situacija na Baltiku u mnogim aspektima opasnija nego u vrijeme Hladnog rata.
https://cdn.static-economist.com/sites/default/files/images/print-edition/20160709_EUM971.png
Osim toga, scenarij u Europi posve je drukčiji negoli onda jer geopolitički blokovi nisu više tako jasni. Za 69-godišnjaka, koji je poznat po tome da teži solidnoj ravnoteži s Rusijom kao nekadašnjim okupatorom, to su snažne riječi. Niinistö se očitovao o tome iako je on do sada uvijek šutio o delikatnoj temi Natoa i mogućem referendumu o pristupu. Ovaj put, on je u više navrata ponovio, da „Finska ne će reći „ne“ Natou“. Taj neovisni političar, kojeg podržavaju konzervativci kandidira se za svoj drugi i posljednji šestogodišnji mandat.
 
Odnos prema susjednoj Rusiji, koja je Finskoj 1917. nakon što je čitavo stoljeće bila dijelom Carstva omogućila neovisnost, oduvijek je težak. U Drugom svjetskom ratu Finska je uz pomoć Nijemaca napala Sovjetski Savez, a četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća Helsinki je težio pomirenju s Moskvom i sklapao sporazume o prijateljstvu. S druge strane, Finska je 1995. pristupila Europskoj uniji, a 2002. eurozoni. U vojnom pogledu zemlja surađuje sa članicama Europske unije, ali u prvom redu Švedskom, koja kao ni Finska nije članica Natoa.
 
Prema ispitivanjima javnog mišljenja Niinistö u ovom trenutnu uživa potporu više od 70 posto građana, ali nije samo popularan u Finskoj već u čitavoj Skandinaviji i na Baltiku: u Estoniji, Letoniji i Litvi. To sigurno ima veze s posebnim odnosom finskog predsjednika i vrhovnog zapovjednika finske vojske prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. „Ja imam vrlo izravan odnos s Putinom. On dobro zna što ja mislim, i ja dobro znam što on misli. Rusima se mora jasno i izravno reći što želimo“, izjavio je Niinistö u svom uredu s pogledom na Helsinški zaljev. No uređenje ureda prije podsjeća na carsku Rusiju nego na minimalistički ukus nordijskih zemalja.
 
Od aneksije Krima 2014., kaže predsjednik, geopolitičke tenzije su porasle. On aktualnu situaciju analizira s velikom zabrinutošću. „Ako u ovoj zoni (istočnoj Europi) dođe do vojnoj sukoba, onda ćemo se suočiti sa sličnim scenarijom kao u Drugom svjetskom ratu. I to svi znaju.“ A tu bi bio samo jedan gubitnik. Stoga sve vojne odluke - vježbe na Baltiku, na Arktiku, obvezni vojni rok, stalna modernizacija vojnih snaga – moraju imati jedan cilj: izbjeći rat u nuklearnom svijetu.
 
Niinistö isključuje mogućnost ruske invazije Finske. „To Putina ne zanima.“ No unatoč tome, u finskoj politici i društvo raspravlja se o povećanju proračuna za obranu koji trenutno iznosi 1,3 posto BDP-a, ali i povećavanju vojske. Raspravu je dodatno raspirilo to što je susjedna Švedska 2010. ukinula obvezni vojni rok jer više nije osjećala opasnost od Rusije. Finskog predsjednika ne brine mnogo situacija na 1300 m dugoj granici s Rusijom, ali ga brinu kiber napadi s istoka. „Protiv njih se teško boriti. A mi stalno otkrivamo nove trikove.“ Tajne službe primjećuju sve jači utjecaj Moskve na finsku javnost. Tko primjerice kao novinar u Finskoj piše o ruskim trolovima, lažnim vijestima i ruskoj propagandi, mora računati na teške napade pa čak i prijetnje smrću.
 
Europska komisija lani je izabrala Helsinki za sjedište novog „Centra za borbu protiv hibridnih prijetnji“, koja se provodi u suradnji s Natoom. Zajedno s centrom za borbu protiv kiber napada u Talinnu i centrom za energetsku sigurnost u Vilnisu, baltičke regije i sjeverna Skandinavija trebale bi formirati obrambenu liniju protiv digitalnih napada iz Moskve. Ipak, Niinistö se oprezno kreće u pogledu pristupa Natou jer tu ideju podržava samo 20 posto od ukupno 5,5 milijuna Finaca, dok ih je 60 protiv. Stoga finski predsjednik izbjegava dati konkretan odgovor na pitanje bi li u slučaju da on pobijedi na izborima bio održan referendum o ulasku u Natu. On na to pitanje odgovara da referendum neće biti njegov prioritet ako za to ne postoji dovoljna potpora građana.
 
K tomu, on nema ni potrebne glasove u Parlamentu, koji bi svakako za taj korak morao dati svoje zeleno svjetlo: „Za pristup Natou potrebno je postići dvotrećinsku većinu, a to u ovom trenutku nije moguće.“ Niinistö ističe da vodi računa o ispitivanjima javnog mnijenja. „Finska je i dalje otvorena što se tiče pristupa Natou. Ja nemam ništa protiv toga.“
 

Belén Domínguez Cebrián, Die Welt

Njemačka Rusiju smatra 'velikom potencijalnom opasnošću'

 
 
Osim što je izvršila invaziju na Krim i Južnu Osetiju, Moskva izvodi velike kiber-napade protiv Njemačke i stabilnosti Zapada.
http://www.tagesspiegel.de/images/kahl-designated-new-president-of-the-german-federal-intelligence-agency-bnd-poses-for-a-picture-at-the-chancellery-in-berlin/13509756/1-format43.jpg
Bruno Kahl
 
Merkel se boji pasa. U djetinjstvu ju je ugrizao jedan pas i otada, kako sama priznaje, ne voli da joj se približavaju. Iako to savršeno zna, Putin je kancelarku u ljeto 2007. primio u Sočiju u društvu svog velikog crnog labradora Konija, koji je tijekom čitavog sastanka, njuškao njene noge. Merkel je tada bila na funkciji predsjednice vlade tek dvije godine i nekako je već preživjela taj izazov. Čak je poslije toga zbijala šale sa svojim suradnicima: „Pa nije baš bilo tako strašno, pas bar nije grizao novinare“. No Putin je novoj njemačkoj kancelarki jasno stavio na znanje koju će strategiju zauzeti prema Europi i Njemačkoj: dominirati ulijevajući strah. Deset godina nakon te epizode, njemačke tajne službe utvrdile su zabrinjavajuće progrese na toj liniji.
 
Direktor njemačke tajne službe (BND), Bruno Kahl, koristio je neuobičajeno transparente riječi u govoru održanom u Münchenu, kako bi upozorio da „umjesto partnera za europsku sigurnost, u Rusiji imamo veliku potencijalnu opasnost“. Također je istaknuo da se „Rusija vratila kao akter međunarodne politike i da će biti vrlo neugodan susjed“.
 
Pred 300 uzvanika Zaklade Hanns Seidel, Kahl je skrenuo pozornost na ambicije Rusije da postane globalna politička sila i utvrdio da je, otkako je on preuzeo funkciju 2016., BND je utvrdio „iznenađujuću modernizaciju ruske vojne opreme i zapovjedne sposobnosti” ruskih snaga, kao i pionirske progrese u korištenju interneta kao političkog oružja. „Sve je to uznemiravajuće, u prvom redu zato što je cilj Rusije vratiti svoju lidersku ulogu u Europi, i to očito po svaku cijenu. U skladu s tom strategijom su, smatra Kahl, i operacije čiji je cilj oslabjeti Europsku uniju u svim mogućim područjima, a SAD držati što dalje kako bi se između njih stvorio jaz. Unatoč svemu tome, Kahl smatra da je važno „ostaviti otvorenima kanal za komunikaciju s Rusijom i održati razmjenu informacija između europskih zemalja i Moskve“. No isto tako, gorljivo savjetuje Nato i EU da dobro promisle imaju li dovoljno kapaciteta za obranu od velike potencijalne prijetnje koju predstavlja Rusija. A to je, upozorio je Kahl, moguće samo u suradnji sa SAD-om, „tako da su bilateralni odnosi s Washingtonom sigurnosni element najviše razine“.
 
Osim što je izvršio invaziju na Krim i Južnu Osetiju, Putin poduzima spore, ali sigurne, korake protiv stabilnosti Zapada koji se manifestiraju u koracima protiv Njemačke. 2015. Njemačka je bila žrtva ozbiljnog kiber-napada ruskih hakera poznatih pod nazivom Sofacy ili APT 28 koji su uspjeli dočepati se 16 GB povjerljivih dokumenata Bundestaga. Osim toga, Putin je na rusku platnu listu stavio bivšeg njemačkog kancelara i socijaldemokrata Gerharda Schrödera koji je već radio za Sjeverni tok, a nedavno je dobio funkciju u ruskoj naftnoj kompaniji Rosneft, u kojoj će godišnje zarađivati 300 000 eura. Uoči izbora u rujnu, predsjednica populističke i antieuropske Alternative za Njemačku (AfD), Frauke Petry doputovala je u Moskvu kako bi se sastala s Vjašeslavom Volodinom, jednim od najbližih Putinovih suradnika. Njemačka i mnoge druge zemlje na istoku Europe, a posebno Poljska, vrlo su zabrinuto promatrale Zapad 2017 – vojne vježbe koje su zajedno izvodile ruske i bjeloruske vojne snage na granici Estonije, Letonije i Litve.
 
Ruski medili i golema propagandna mašinerija Europu predstavljaju korumpiranom i dekadentnom zajednicom koja svjedoči napredovanju novog ruskog carstva. Čini se da će idući korak Rusije biti donošenje novog zakona kojim će se zaprijetiti svim stranim medijima u Rusiji, a koji bi po riječima Piotra Tolstoja, potpredsjednika Donjeg doma parlamenta mogao imati veći domet nego što se očekivalo.” „Mediji registrirani na teritoriju druge države primaju strani novac i stranu infrastrukturu – državna tijela, tvrtke, pa čak i ruske tvrtke koje primaju novac izvana, mogle bi se smatrati stranim agentima”, izjavio je broj 2 u ruskoj Dumi. Jedan je zastupnik jasno rekao da bi tim zakonom mogli biti pogođeni američki mediji kao što su CNN, Radio Liberty, ili Glas Amerike, ali i drugi, poput njemačkog Deutsche Wellea. Posljednji put kada su se sastali šefovi ruske i njemačke vlade, u svibnju ove godine, novinari su upitali Merkel boji li se mogućeg ruskog uplitanja u njemačku politiku, na što je ona odgovorila: „Ja ne dopuštam da me vode strahove, i dalje ću voditi politiku polazeći od vlastitih uvjerenja.“
 

Rosalía Sánchez, EL ABC, Španjolska

Sto godina kasnije Kremlj se boji revolucije

 
 
Turbulencije se i dalje projiciraju na aktualnu Rusiju, a njeni čelnici su opsjednuti kontrolom. Stotinu godina od boljševičke revolucije Rusija nije ona zemlja koju je zahvatila euforija zbog prekretnice koju je na kraju ograničila i monopolizirala Komunistička partija Sovjetskog Saveza. No ipak, listopadske turbulencije i dalje se projiciraju na aktualnu Rusiju i u prvom redu djeluju poput preventivnog alarma za njene čelnike koji su opsjednuti time da izbjegnu eventualno prelijevanje drugih revolucija na Rusiju, bilo Majdanske (2013. – 2014.) iz Ukrajine ili turbulencija u sjevernoj Africi.
http://cdn.differencebetween.net/wp-content/uploads/2012/03/Difference-Between-Soviet-Union-and-Russia.png
Sustav koji je razvio Vladimir Putin od svog dolaska na vlast 2000. unaprijed reagira na bilo kakvu naznaku mogućeg gubitka vlasti (iluzornu ili realnu). Primjeri za to su izlike, koje nisu utemeljene u zakonodavstvu, koje koriste lokalne vlasti u Moskvi i drugim gradovima kako bi zabranile pravo oporbenih aktivista na prosvjedovanje. 5. studenog više stotina osoba uhićeno je u više ruskih gradova jer su izašle na ulice na poziv Vjačeslava Maljceva, utemeljitelja pokreta pod nazivomArtpodgotovka (koji se krajem listopada deklarirao kao ekstremist), a koji je za taj dan najavio revoluciju. Među uhićenjima bilo je i sljedbenika oporbenog političara Alekseja Navalnija.
 
Rusija se još nije riješila naslijeđa Sovjetskog Saveza. Tijela Lenjina i drugih očeva utemeljitelja i dalje su na Crvenom trgu (nasuprot restorana i luksuznim buticima), a navike ukorijenjene u sovjetsko doba jače su nego što su mislili oni koji su željeli 1991. okrenuti novu stranicu. Pukovnik Putin radio je u Odboru državne sigurnosti Sovjetskog Saveza (KGB) i u špijunaži u Istočnoj Njemačkoj, gdje je boravio u trenutku pada Berlinskog zida. Način na koji Putin misli i djeluje obilježilo je njegova obuka u tajnim službama, a mnogi političari i dužnosnici u njegovom okruženju dolaze iz istog miljea, tako da ti sektori imaju dominantu ulogu u državnoj administraciji. Velika razlika u odnosu na sovjetsko doba jest u tome da su onda sigurnosne službe bile podvrgnute ideologiji, liniji i kontroli Komunističke stranke, a sada su one te koje odlučuju o svemu te su u povlaštenom položaju u odnosu na druge institucije.
 
U ožujku iduće godine u Rusiji se održavaju predsjednički izbori, a sve upućuje na to da Putin kani osvojiti još jedan šestogodišnji mandat. U njegovom mandatu bilo je različitih razdoblja, a prema službenom narativu Rusija, potpuno otvorena svijetu, razočarala se u licemjerne zapadne zemlje koje su samo pokušavale profitirati od završetka Gladnog rata. od 2014., zbog politike u Ukrajini, odnosi sa Zapadnom dodatno su se narušavali. Sankcije i protusankcije proizašle iz ozračja nepovjerenja rezultirale su novim ekonomskim, političkim i psihološkim barijerama. U službenom narativu, sankcije stimuliraju i pokreću Rusiju. No zapravo, životni standard Rusa je opao, integracija Krima u državno tkivo i troškovi za vojsku, idu na uštrb ulaganja u socijalu, zdravstvo i obrazovanje. Ruski proračun i dalje ovisi o ugljikovodicima, a važne gospodarske reforme nisu se realizirale.
 
S Putinom, upravljanje državom transformiralo se u vertikalu kojom se upravlja iz centra. Formalno postoje tri neovisne grane vlasti koje uzajamno djeluju; u praksi, sustav je piramidalan i njime upravlja iz predsjedničke administracije (kao nekoć iz aparata Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza) gdje se odlučuje o politici koja se izvršava u parlamentu, u regijama, a i na sudovima kada je riječ o važnim pitanjima.
 
U Dumi, donjem domu Parlamenta, dominira Ujedinjena Rusija i druge političke stranke koje se prilagođavaju liniji Kremlja. Komunistička partija Rusije sa 42 zastupnika druga je politička snaga u Dumi, a početkom ove godine imala je 162 000 članova. “Lenjin, Staljin, pobjeda”, “Naša domovina je revolucija”, “Sovjetski Savez je naš ponos i slava”, “1917. – 2017.: Nastavlja se”, “protiv diktature oligarha i dužnosnika”, “protiv korupcije i samovolje”, “za uvođenje sustava progresivnih poreza”, samo su neke od krilatica Komunističke partije Rusije. Komunistička partija Rusije podržava Putinovu vanjsku politiku, a posebno je s entuzijazmom podržala aneksiju Krima. Na jednoj ceremoniji posvećenoj 1917. koja je nedavno održana u Dumi, lider komunista Genadij Zjuganov, izjavio je kako su potrebne odluke kojima će se spriječiti revolucija, i da “kapitalizam ne bi mogao riješiti nijedan od socijalnih problema”, navodeći Kinu kao primjer zemlje koja smanjuje socijalne razlike.
 
Sustav koji je učvrstio Putin ima čvrstu neinstitucionalnu jezgru koju čine neki od njegovih suradnika iz vremena kada je radio kao dogradonačelnik Sankt Petersburga, ali i prijatelji iz mladosti. Putin se zapravo ponaša poput arbitra između različitih skupina koje su prisutne u njegovu okruženju i manevrira među njima. Zapadne sankcije koje pogađaju mnoge od tih osoba primorale su ih da zbiju redove oko lidera, ali i na žrtve (za što očekuju dobiti obeštećenje); na primjer mnogi od njih morali su vratiti djecu i obitelji iz inozemstva, odustati od života u luksuznim vilama u Europi i međunarodnih poslova. Sve te grupacije podržat će Putina na izborima, ali već među njima raste zabrinutost jer gledaju prema budućnosti nakon 2024.
 
„Svim grupacijama na vlasti zajedničko je to što su svi pravi lopovi”, izjavio je ekonomist Vladislav Inozemcev u jednom razgovoru za rusku informativnu službu Znak. „Čitav vrh vlasti zapravo je zločinačka banda koja samo pljačka zemlju“, izjavio je Inozemcev, navodeći kao primjere jednog pukovnika FSB-a čiji je stan bio prepun gotovine, šefa carine koji je novčanice držao u kutijama cipela, potpredsjednika Vlade koji je kupovao nekretnine u Londonu, te generala nadležnog za borbu protiv organiziranog kriminala u Ministarstvu unutarnjih poslova za kojega je utvrđeno da je vlasnik nekretnine na Floridi u vrijednosti od 38 milijuna dolara.
 
U Sovjetskom Savezu propaganda je bila visoko razvijena aktivnost, a sovjetskoj tradiciji pribjegava i aktualni sustav kako bi održao neprijateljsku sliku Zapada „koji je okrenut protiv nedužne i neshvaćene Rusije“. Insinuacije i pretpostavke sve su domišljatije. Prošli tjedan, ne osvrćući se na pritužbe boraca za zaštitu ljudskih prava, Putin je govorio o „sustavnom i profesionalnom prikupljanju biološkog materijala Rusa“. No odmah nakon toga, zahvaljujući glasnogovornicima i politolozima bliskim Kremlju, zakukuljene riječi lidera pretvorile su se u optuživanje američkih tajnih službi da rade na razvoju selektivnog bakteriološkog oružja protiv Rusije. „Dokle god Putin bude živ, u Rusiji se ne će promijeniti ništa“, uvjeren je Inozemcev. „Putin će biti predsjednik do posljednjeg daha, tako da promjene ne će započeti prije početka 2030-ih, ali period „pucanja“ započet će sredinom 2020-ih i bit će vrlo zanimljiv“, prognozira spomenuti ekonomist. Živi bili pa vidjeli.
 

Pilar Bonet, El País, Madrid

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Nedjelja, 25/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 857 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević