Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Kina se ne ponašaa suzdržano u Južnom kineskom moru

 
 
Obamina vlada približava se nečemu što bi moglo postati opasnim okršajem s Kinom u vezi s Južnim kineskim morem. Sukob se sprema posljednje tri godine jer Kina gradi umjetne otoke u moru uz svoju južnu obalu i instalira rakete i radare u spornom morskom teritoriju, unatoč upozorenjima SAD-a. Sve bi moglo eskalirati ovog proljeća, kada bi arbitražni panel sudaca u Haagu trebao presuditi kako Kina izražava „pretjerana” potraživanja u vezi sa svojom suverenitetom na moru. Ono što čini ovaj spor toliko eksplozivnim činjenica je da su se u njemu na suprotstavljenim stranama našli predsjednik koji mora potvrditi svoju vjerodostojnost u ulozi snažnog čelnika i kineski predsjednik sklon preuzimanju rizika koji je pokazao kako ne mari za američku vojnu moć i koji se kod kuće suočava s moćnim političkim neprijateljima.
http://gdb.voanews.com/046C0C04-5B9C-4FE2-A7A7-A9A552E5E39D_w640_s.png
„Ovo nije Pearl Harbor, ali ako ljudi na svim stranama ne budu oprezni, moglo bi završiti početkom novog svjetskog rata”, kaže Kurt Campbell bivši pomoćnik državnog tajnika za Aziju, referirajući se na niz pogrješnih procjena koje su dovele do Prvog svjetskog rata. Prema njegovu mišljenju, vlada je suočena s „još jednim trenutkom crvene linije u kojemu mora smisliti kako da ostane vjerodostojna u skladu s upozorenjima koje je dala.” Ono što muči Bijelu kuću činjenica je da je predsjednik Obama mislio da ga je predsjednik Xi Jinping u Washingtonu u rujnu uvjerio da će se Kina ponašati suzdržano u Južnom kineskom moru. „Kina ne namjerava slijediti politiku militarizacije”, kazao je javno u Rose Gardenu Xi.
 
Nedavni potezi Kine naizgled proturječe tim smirujućim izjavama. Dužnosnici američke vlade ukazuju na to da je Kina postavila rakete zemlja-zrak na otok Woody u lancu otoka Paracel u veljači i da je nedavno postavila sustave vojnih radara na grebenu Cuarteron, jednome od umjetnih otoka koje je stvorila stotinama milja daleko od svojeg kopna. Obama je u studenome ponovno upozorio na takve provokativne postupke i na gospodarskome sastanku na vrhu Azije i Pacifika izjavio: „Slažemo se kako moramo hrabro snižavati tenzije, što uključuje preuzimanje obveza za zaustavljanje daljnjih teritorijalnih potraživanja, daljnjih građevinskih radova i militarizacije na spornim područjima u Južnome kineskom moru.” Kina većinom ignorira takva upozorenja i sada je američkoj vladi problem kako umiriti saveznike u jugoistočnoj Aziji i kazati im da SAD nije pasivan spram kineske prijetnje, a pritom izbjeći otvoreni vojni sukob. Jaz između SAD-a i Kine mogao bi se produbiti kada se Obama i Xi sastanu 31. ožujka na sastanku na vrhu o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu.
 
Jedan bi okidač za eskalaciju mogao biti odgovor Kine na skorašnju presudu arbitražnog suda u Haagu u predmetu koji su 2013. pokrenuli Filipini. Ta je država ustvrdila da Kina izražava „pretjerana potraživanja” spram gotovo cijelog Južnog kineskog mora time što proglašava tzv. „liniju devet točaka” na temelju starih karata i potraživanja. Suci će vjerojatno objaviti presudu u travnju ili svibnju, a Campbell i drugi stručnjaci upućeni u situaciju predviđaju da će sud oprezno dati za pravo Filipinima. Što će potom učiniti Kina? Peking je odbacio takvu arbitražu nad njegovim potraživanjima na moru, a neki američki dužnosnici smatraju da će možda reagirati na nepovoljnu presudu proglašenjem identifikacijske zone protuzračne obrane, odnosno ADIZ-a u Južnome kineskom moru, čime bi zapravo zabranila letove na tom području bez dozvole Kine. To bi predstavljalo novu i opasnu provokaciju za Washington.
 
Pentagon tvrdi da bi Sjedinjene Države odmah trebale osporiti bilo kakvu identifikacijsku zonu protuzračne obrane preletima američkih vojnih zrakoplova nad tim područjem. Upravo se to dogodilo u studenome 2013. kada su zrakoplovi B-52 izravno osporili ADIZ koji je Kina proglasila u Istočnome kineskom moru. Taj je prelet bio prethodno najavljen pa Pentagon nije morao zatražiti odobrenje Bijele kuće; dužnosnici Pentagona boje se da bi akcija bila otkazana da je odobrenje bilo potrebno. Ovaj put Bijela kuća vodi intenzivan međuresorni postupak planiranja radi pripreme za predstojeći sukob. Jedna je od opcija agresivna strategija „oko za oko, zub za zub”, kojom bi Sjedinjene Države pomagale zemljama poput Filipina i Vijetnama da izgrade umjetne otoke u spornim vodama. Filipini su zapravo već poduzeli takav korak 1999., kada su namjerno nasukali veliko plovilo na greben među otocima Spratly; nedavno je ta država ponovno opskrbila to plovilo, a američke su bespilotne letjelice pritom nadzirale situaciju iz zraka.
 
Campbell smatra da bi Sjedinjenim Državama bilo najmudrije da surađuju s drugim državama jugoistočne Azije i osporavaju kineska potraživanja. To bi moglo uključivati zrakoplove i brodove iz Australije, Singapura, Indije i europskih zemalja, primjerice. „Ne želite da Kinezi budu osramoćeni”, kaže Campbell. „Ali želite da njihovo vodstvo shvati da ako nastave na ovaj način, riskiraju da se odnos među našim državama strmoglavi u vrlo negativnom pravcu.”
 

David Ignatius, The Washington Post

Uz pomoć Amerikanaca oslobodili su svoja područja uz granicu s Turskom

 
 
U trima kurdskim područjima u sjevernoj Siriji bit će uspostavljen „federalno-demokratski” sustav samouprave, prema kojem će one voditi svoje ekonomske, sigurnosne i obrambene poslove, navodi se u dokumentu predstavljenom na konferenciji Kurda u gradu Rmelijanu, u koji je uvid imao Reuters. Poziv za ženevske pregovore Kurdi nisu dobili na zahtjev Turske, koja očekivano nije bila oduševljena njihovim podsjećanjem na to da se i oni pitaju za sudbinu Sirije, i zato su morali djelovati samostalno.
http://rojhelat.info/en/wp-content/wene/Maps/suriye.kurdistan.jpg
Naime, Kurdi su najveća sirijska manjina. Uglavnom žive na sjeveroistoku, u malim područjima uz sjevernu granicu s Turskom te u Alepu.Pod Asadovom strankom Baath oduzeta su im mnoga ljudska prava te im je kultura bila potisnuta. Od listopada 2014. kurdski YPG je imao jaku potporu zračnih snaga koalicije pod vodstvom SAD-a što im je omogućilo da istisnu militante IS-a iz Kobanea. Zauzimanjem Kobanea ojačao je moral i status YPG-a, kao velike sile u borbi protiv IS-a.Za PYD i YPG drži se da su blisko povezani s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), koja vodi gerilski rat protiv Turske, a EU i SAD su je proglasile terorističkom organizacijom.
 

Darko Kovačić

Rusija je ponovno nazočna na geopolitičkom planu

 
 
Vladimir Putin je iznenada izjavio da se Rusi povlače iz Sirije! Doduše, ova najavljena mjera nikako ne znači da će Rusija potpuno napustiti Siriju. Rusija će i dalje ostati vojno nazočna u Siriji, a angažman će se u svakom trenutku moći proširiti. Moskva ne odustaje od svojih interesa u Siriji. Mornarička baza u Tartusu i zračna baza u Hmeimimu. u pokrajini Latakiji, iz koje su kretali ruski bombarderi, i dalje bi, po riječima Putina, trebali služiti istoj svrsi. Osim toga, te bi se baze i dalje trebale dovoljno štititi s kopna, mora i iz zraka, što znači da će ratni brodovi, proturaketni sustavi i bar dio vojnih zrakoplova ostati u Siriji.
http://pravda-team.ru/eng/image/article/1/9/3/56193.jpeg
Ruske trupe u Siriji
 
Činjenica da Rusija upravo sada ograničava svoj angažman, zapravo pokazuje da borba protiv IS-a nije bila najvažniji Putinov motiv. Putin je u listopadu prošle godine izjavio da je zadaća ruske vojske u Siriji stabilizirati legitimnu vlast u Siriji. S tog gledišta, on je uistinu ostvario ozbiljne uspjehe. Sirijski predsjednik Bashar al-Asad ostao je na vlasti i njegova je pozicija ojačana.
 
U početnoj fazi, ruskom zrakoplovstvu i sirijskim kopnenim postrojbama kojima je pomagao i Iran, trebalo je dugo da ostvare znatne uspjehe. Ali na kraju je Assad vratio pod svoju kontrolu područja u Latakiji, Idlibu i Alepu, a opsada Alepa bila je veliki uspjeh. Osnažena je i politička pozicija Asada – SAD je već prošle godine odustao od inzistiranja na hitnoj ostavci Asada kao uvjetu za mirovni proces.
 
 
Rusija je ponovno nazočna na geopolitičkom planu. Putin je svojom vojnom operacijom u Siriji ostvario i neke od ciljeva na geopolitičkom planu. Primjerice, uspio je odvratiti pozornost svjetske javnosti od ruskog sudjelovanja u borbama na istoku Ukrajine. Od početka zračnih napada raširio se dojam da rješenje situacije u Siriji bez Moskve više nije bilo moguće. Dakle, cilj povlačenja postrojbi jest osvojiti političke bodove prije nego se troškovi još povećaju. U Siriji je poginulo više ruskih vojnika – prema službenim podacima četvorica. Ali čak i ako su gubici u stvarnosti nešto veći, Sirija još uvijek nije postala drugi Afganistan, čega se pribojavao dio ruske javnosti, niti močvara kao što je predviđao SAD. Ali je svakako krajnje vrijeme za povlačenje.
 
„Bit će gotovo nemoguće točno reći koje će se postrojbe i oprema povući, jer Rusija nikada nije posve transparentno pokazala što ili koga je poslala u Siriju“, kaže Leonid Bershidsky za američki Bloomberg. „To što je Putin makar samo riječima spreman na povlačenje dok pregovori počinju, indirektno je priznanje da Islamska država nikada nije bila njegov primarni cilj u Siriji“, nastavlja Bershidsky. Rusiji i SAD-u zajednički je interes ujedinjenje sirijskih snaga u borbi protiv Islamske države. Ali njihova viđenja budućnosti Sirije protuslovna su. Rusko povlačenje možda je povećalo tečaj ruskog rublja u odnosu na američki dolar, ali Putin vjerojatno još nije gotov s ratom.
 

Zrinko Horvat

Utorak, 01/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1839 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević