Get Adobe Flash player

Oštećene bjelančevine mogu pokrenuti fosforilacijsku kaskadu što dovodi do razvoja karcinoma

 
 
Mnogi svjetski mediji krajem studenog 2018. prenijeli su vijest iz Kine o (navodno) uspješnoj primjeni nove genetske tehnike „editiranja/uređenja gena“ kod ljudskog bića. Kineski znanstvenik i sveučilišni profesor He Jiankui objavio je rođenje dviju djevojčica blizanki čiji DNK je „editiran“ u svrhu sprječavanja HIV infekcije. DNK blizanki modificiran je primjenom nove tehnologije CRISPR-Cas9 (napominjem da pojedini znanstvenici izjavljuju kako još nisu vidjeli nikakav znanstveni dokaz o tome). I dok je Kineska nacionalna komisija za zdravlje naredila provođenje istrage, drugi znanstvenici – kako kineski tako i oni diljem svijeta osuđuju ovaj „događaj“ a jedan od njih je izjavio: „Pandorina kutija je otvorena ali još uvijek imamo mogućnost zatvoriti ju prije nego to postane nemoguće.“ Blizanke su u medijima nazvane „Lulu“ i „Nana,“ a njihov identitet kao i identitet njihove majke je dakako, tajan.
http://www.greenmedinfo.com/sites/default/files/ckeditor/Sayer%20Ji/images/Screen%20Shot%202018-10-02%20at%204_36_14%20PM.png
Ipak, ne ću pisati o ovom kontroverznom „događaju“ koji je etički vrlo upitan i koji mnogi osuđuju, uključujući i odgovorne znanstvenike diljem svijeta koji upozoravaju da se promjena/promjene DNK primjenom neke od novih genetskih tehnologija može „proslijediti“ u buduće generacije a to može ugroziti i druge gene. Ja ću pisati o nečem što se prešućuje – a to su stvarni učinci genetski modificiranih usjeva otpornih na herbicid glifosat u čijem uzgoju se dakako, koristi zloglasni herbicid tržišnog naziva „Roundup“ (proizvođač je kompanija „Monsanto“). Naime, u jednoj maloj ruralnoj zajednici u Argentini rađaju se djeca s teškim i vrlo teškim malformacijama, odrasli i djeca masovno obolijevaju od karcinoma itd. Zašto vodeći „mainstream“ mediji to prešućuju? Gdje su brojne udruge, svjetske institucije, nevladine organizacije koje se inače jako bore za ljudska prava, a posebice za zaštitu prava djece? Gdje su svjetski poznati filantropi koji promiču pravo na zaštitu ljudskog zdravlja, dobrobit svakog čovjeka i svakog djeteta? Gdje su? Nažalost, u ovom slučaju njihov glas se ne čuje.
 
Kada pročitate ovaj tekst čiji autor je poznata i ugledna ne samo američka nego i svjetska znanstvenica dr. Stephanie Seneff, Ph. D., Massachusetts Institute of Technology/MIT, i vi ćete se tada, nadam se, zapitati isto. U uvodu svojeg stručnog teksta dr. Stephanie Seneff navodi sljedeće: „Glifosat je aktivan sastojak u široko rasprostranjenom herbicidu 'Roundup.' Zajedno s nekoliko mojih kolega objavila sam opsežne radove o opasnostima glifosata na ljudsko zdravlje i okoliš. Većina ljudi vjeruje da je glifosat gotovo netoksičan za ljude, dijelom zbog toga što vlade tvrde da nije štetan, a ljudi žive u uvjerenju da se mogu pouzdati u njihovu vladu. Ali sa sve više dokaza raste svijest kako je glifosat mnogo toksičniji nego što mi to mislimo, a ja sam uvjerena da će s vremenom on biti zabranjen diljem svijeta jednako kao i DDT.“
 
Jedan od načina kako saznati istinu o toksičnim učincima glifosata je upoznati ljude koji su „na prvoj crti,“ tj. one koji su svakodnevno izloženi kontaktu s visokim dozama glifosata bilo profesionalno bilo iz okoliša. Dobar izbor za to može biti malo selo u sjevernoj Argentini gdje su ljudi okruženi poljima na kojima se uzgaja genetski modificirani duhan otporan na glifosat. Upravo je to učinilo dvoje istraživačkih novinara čiji rad i upornost su dali rezultat u vidu informativnog i uznemirujućeg dokumentarnog filma. Dr. Seneff navodi kako je prije nekoliko godina saznala za genetski modificirani duhan otporan na glifosat čije sjeme je dakako, patentirano. Međutim, kako navodi Seneff: „vrlo je teško saznati u kojem postotku se uzgaja duhan iz ovog patentiranog genetski modificiranog sjemena.“
 
Juliette Igier i Stéphanie Lebrun autorice su i redateljice navedenog uznemirujućeg dokumentarnog filma pod nazivom „Genetski modificirana djeca“ („Genetically modified children“) objavljenog 5. lipnja 2018. („Cinema Libre Studio“). Film opisuje ozbiljna zdravstvena stanja djece radnika koji rade u poljima genetski modificiranog duhana otpornog na glifosat. Ovaj GM duhan ekskluzivno tj. isključivo se proizvodi za duhansku industriju „Philip Morris.“ Uzgajivači duhana koji govore u filmu spremno su potvrdili da bi „Philip Morris“ glatko odbio njihov proizvod (duhan) kada oni ne bi koristili herbicid glifosat u svrhu kontrole korova i Bayerov insekticid „Confidor“ za kontrolu kukaca štetnika. Film otkriva ozbiljne, teške tjelesne deformacije, mentalna oštećenja/nesposobnosti i kancerogena oboljenja kod djece uzgajivača genetski modificiranog duhana, a autorice smiono postavljaju hipotezu da glifosat potiče/uzrokuje genetske mutacije kod djece uzgajivača GM duhana.
 
Je li to moguće? Na ovo pitanje s puno pažnje stručno odgovara znanstvenica dr. Stephanie Seneff s MIT-a u istoimenom tekstu: „Genetski modificirana djeca“ gdje u prvom dijelu opisuje samo neka ozbiljna zdravstvena stanja kod djece koja žive u blizini polja genetski modificiranog duhana otpornog na glifosat, jednako kao i u početku dokumentanog filma. Potom u kraćem odjeljku povezuje i objašnjava korelaciju odnosno međusobni odnos između glifosata i različitih oboljenja. Potom u sljedeća tri odjeljka govori o dokazima da glifosat uzrokuje defekte (mane, oštećenja) kod novorođenčadi, zatim neplodnost, probleme u razvoju, oštećenje DNK i karcinom kao i o vjerojatnim biološkim mehanizmima kojima se može objasniti ova povezanost. Nakon toga, Seneff posvećuje pažnju dokazima kako glifosat 'pogrješkom' može ući u bjelančevine na mjesto kodirajuće aminokiseline glicin „što je, kako sada vjerujem, glavni mehanizam podmukle kumulativne toksičnosti glifosata,“ ističe Seneff. U preostalom dijelu teksta Seneff posvećuje posebnu pažnju na dvije bjelančevine koje mogu biti oštećene učinkom glifosata, a potom stručno objašnjava kako ovo oštećenje može pokrenuti tzv. fosforilacijsku kaskadu što dovodi do razvoja karcinoma. Na kraju dr. Seneff zahtijeva hitnu zamjenu naših poljoprivrednih metoda s obnovljivim organskim rješenjima u svrhu zaštite budućih generacija od navedenih oštećenja.
 
Poštovani čitatelji, usredotočit ću se samo na ozbiljna zdravstvena stanja argentinske djece kako vas ne bih zamarala stručnim i znanstvenim objašnjenjima i pojmovima o mehanizmima djelovanja glifosata u organizmu. Dokumentarni film „Genetski modificirana djeca“ uključuje prikaz nekoliko djece koja su vidljivo ozbiljno bolesna zbog poremećaja uzrokovanog oštećenjem razvoja neuralne cijevi i/ili rijetkih genetskih bolesti kao i neobično visoku incidenciju karcinoma. Dvoje djece u ovoj maloj ruralnoj argentinskoj zajednici rođeno je s hidrocefalusom, stanje u kojem se cerebrospinalna tekućina nakuplja u mozgu što uzrokuje abnormalno veliku glavu. Kod dojenčadi to je povezano s izbočenim (nabreklim) fontanelama, razdražljivosti, nervnim napadajima, povraćanjem i pospanošću kao i oštećenjem u razvoju memorije (pamćenja). Često je to povezano s rijetkim genetskim oštećenjima, pa između 80 i 90 posto novorođenih sa spinom bifidom ima i hidrocefalus.
 
Jedno drugo dijete pati zbog drugog poremećaja koji je izravno povezan s oštećenjem u razvoju neuralne cijevi što se naziva mijelomeningocele – najteži oblik spine bifide gdje kralježnična moždina i moždane ovojnice izlaze iz djetetovih leđa. Smatram potrebnim reći da je spina bifida termin kojim se opisuje skupina poremećaja razvoja neuralne cijevi u kojima se kralježnična moždina embrija nije ispravno zatvorila tijekom prvog mjeseca trudnoće. Jedno drugo dijete pati zbog jednog drugog poremećaja koji je izravno povezan s oštećenjem razvoja neuralne cijevi, mijelomeningocele. Sljedećem djetetu dijagnosticirana je kongenitalna mikrocefalija, epilepsija, usporeni motorički i mentalni razvoj, te multipla mišićna atrofija. Jedno dijete pati zbog tzv. lamelarne ihtioze (riblja koža), rijedak genetski poremećaj uzrokovan mutacijom gena za protein/bjelančevinu keratinocitna transglutaminaza, što ima za posljedicu prekomjerno stvaranje keratina uz pojavu ljuskave kože i svrbeža uz veliki rizik razvoja hipotermije (snižena tjelesna temperatura) i bakterijske infekcije kože.
 
Nadalje, u ovom malom ruralnom mjestu u sjevernoj Argentini visoka je stopa spontanih pobačaja, a stopa oboljenja od karcinoma kod ove djece je pet puta veća od općeg prosjeka u Argentini. Od kancerogenih oboljenja prevladavaju leukemija i limfomi, kako kod odraslih tako i kod djece. Visoko zabrinjavajuća zdravstvena stanja u ovoj maloj ruralnoj zajednici jesu oštećenja neuralne cijevi, o čemu posebno govori Hugo Gomez Demaio, profesor i ravnatelj Neurokirurgije u Pedijatrijskog bolnici u Posadasu u Argentini.
Izvor: Dr. Stephanie Seneff: „Genetically Modified Children,“ GreenMedInfo, 2.Oct.2018.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Bila jednom obvezna i besplatna srednja škola...

 
 
"ZBOGOM BESPLATNI UDŽBENICI" bio je naslov u hrvatskim tiskovinama negdje u ovom periodu prije 10 godina. Znajući što se sprema i u znak protesta dajem ostavku i odlazim iz Vlade. No, u tome trenutku nijedna osoba iz hrvatskoga javnog i političkog života nije reagirala niti dala potporu tom projektu ne shvaćajući (ili ne želeći shvatiti) da se ovom odlukom neodgovornih političara ruši jedan od najvažnijih projekata u povijesti hrvatskoga školstva: "Uvođenje obvezne srednje škole do prve kvalifikacije". Tada se dogodila svima nama poznata i sramotna "hrvatska šutnja".
https://i.ytimg.com/vi/FdmYi-XoQlM/maxresdefault.jpg
Dragan Primorac
 
Danas pak zovu sa svih strana i pitaju me za mišljenje o povratku na stanje prije desetak godina (uvođenje besplatnih udžbenika) pa ću zbog praktičnosti svima odgovoriti putem stranica svoga facebooka. Nakon više od četiri godine priprema i na moj prijedlog u lipnju 2007. godine Hrvatski sabor izglasao je Program mjera za uvođenje obvezne srednje škole do prve kvalifikacije. Potporu projektu dale su sve političke opcije, a mjere su sadržavale: besplatne udžbenike za učenike osnovnih i srednjih škola, besplatan učenički prijevoz i besplatan smještaj u učeničkim domovima za sve one koji se školuju izvan mjesta stanovanja. Razlozi moga prijedloga temeljeni su na podatku Državnog zavoda za statistiku, Instituta "Ivo Pilar" i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa gdje jasno stoji da godišnje 8.024 učenika zbog financijskih i drugih problema ne završava srednju školu. Drugim riječima, kroz deset godina više od 80.000 mladih ne će uspjeti završiti srednjoškolsko obrazovanje. Osim toga, jedino su Urugvaj, Egipat i još poneka egzotična država imali kraće obvezno obrazovanje od Hrvatske. U konačnici, ideja projekta bila je osigurati svim učenicima završnost, neovisno o njihovome materijalnom stanju (Posebno je niska završnost bila među učenicima u Dalmaciji i Slavoniji.) te im omogućiti priliku za studiranje.
 
Projekt je dvije godine tekao besprijekorno, udžbenici su učenike čekali u razredu na početku školske godine, a trebali su se nasljeđivati iz generacije u generaciju. U konačnici je Ministarstvo željelo otkupiti prava i digitalizirati sve udžbenike kao i radne materijale. Osigurana su sva potrebna financijska sredstva i zapravo je sve bilo spremno za promjenu Ustava RH kako bi ove mjere ostale trajne neovisno o političkim opcijama koje dolaze na vlast. Članak 65. Ustava RH trebalo je dopuniti i nova odredba glasila bi: "Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje je obvezatno i besplatno."
 
Udžbenici su kvalitetom i sadržajem bili pripremljeni za trajanje od 4 godine (ili dulje) čime bi se državni trošak svake godine drastično smanjivao. Osim toga, u slučaju oštećenih udžbenika roditelji su bili dužni nadoknaditi štetu, a kako su škole bili vlasnici udžbenika, potpuno je bilo nevažno materijalno stanje roditelja. Inače, ovo posljednje (materijalno stanje roditelja) bio je argument onih koji zapravo znaju vrlo malo o školstvu jer su tvrdili da „bogatima“ ne treba kupovati udžbenike ne želeći shvatiti da „bogati“ - kojih je inače u promilima - nisu vlasnici udžbenika nego su škole vlasnici udžbenika. Osim toga, zemlje zapadne demokracije još prije pedesetak godina odgovorile su na ovo pitanje (i uvele besplatne udžbenike za sve) jer je postalo jasno da segregacija tih nekoliko učenika po razredu jasno vodi u diskriminaciju djece, posebice zato što se status mnogih roditelja mijenjao iz godine u godinu. Međutim, ovakvi argumenti uvijek naiđu na plodno tlo, a kada se ljudi otrijezne i shvate da se radilo o političkim manipulacijama, u međuvremenu prođe, kao i u ovom slučaju, deset godina.
 
Ukidanjem besplatnih udžbenika, besplatnog prijevoza i besplatnog smještaja u učeničkim domovima „mudraci“ iz hrvatske politike tada su postigli svoj cilj i prikazali se u javnosti kao spasitelji proračuna. Ionako nikada nisu shvatili da ulaganje u obrazovanje i znanost nije potrošnja nego investicija. Možda ih zapravo nije bilo niti briga. Čujem da se danas srame učinjenoga, no u međuvremenu su „žrtvovali“ budućnost, sada već desete, generacije hrvatskih učenika, među kojima su bili mnogi čija je budućnost ovisila upravo o mjerama koje su besramno ukinuli.
 

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar u Vladi RH 2003. - 2009.

Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

 
 
Komentar na Odluku o donošenju  kurikula za međupredmetnu temu
Nakon 25 godina nastavničkoga staža u gimnaziji odmah na početku osvrćem se na postojeće mape Građanskoga odgoja i obrazovanja – namijenjene učenicima - a koje nastavnici već godinama popunjavaju raznovrsnim sadržajima, no one ostaju „mrtvo slovo na papiru“ jer za njih učenici u većini ne znaju pa se njima ni ne koriste. One su popunjene bez ikakvih konkretnih uputa iz nadležnoga Ministarstva znanosti i obrazovanja, a uprava škole i odgovorne osobe (ravnatelj) uglavnom ne daju nikakve precizne naputke. Također treba istaknuti da korelacija sadržaja međupredmetnih tema Građanskoga odgoja i obrazovanja ni na koji način ne može biti ista za sve nastavne predmete jer je u Hrvatskome jeziku i književnosti (osobito u lektiri), Povijesti, Zemljopisu ili Sociologiji i Filozofiji bitno prisutnija negoli u Matematici, Fizici ili Kemiji. Dakle, u pisanju kurikula GOO-a iznimno se mora paziti da se teme ne preklapaju s nastavnim sadržajem jer učenici već sada pokazuju nezainteresiranost za takav oblik nastave.
http://theleadsouthaustralia.com.au/wp-content/uploads/2018/02/SMARTSchool2.jpg
Iznimno je važno naglasiti i odrediti tko treba učenicima prenositi znanja i vrjednote uključene u sadržaje GOO-a. To nikako ne bi smjelo biti prepušteno razrednicima s obzirom da oni nisu kompetentni (jednako kao ni u Zdravstvenome odgoju) za mnoge od tema (često posljedično ni zainteresirani) niti ih bilo koji priručnik ili katalog može pripremiti za kvalitetnu provedbu iznimno važnih sadržaja GOO-a. Pritom moramo sumnjati i u vlastita opredjeljenja, subjektivnost i interpretacije onih koji će takve teme iznositi učenicima i time maksimalno predvidjeti načine provedbe ovih tema. Sadržaj GOO-a nipošto ne treba formalizirati na satovima razredne zajednice, što je do sada slučaj. U sastavljanju kurikula GOO-a iznimno je važno razraditi teme po razredima kako se one ne bi ponavljale te kod učenika izazvale negativne reakcije. (Npr. dosadašnja predavanja o alkoholiznu, drogi ili opasnostima u prometu), a to su iznimno važne teme za njihov razvoj i odnos prema životu, obitelji i odgovornosti prema samome sebi.
 
U iznošenju prijedloga poboljšanja postojećega kurikula GOO-a nadovezat ću se na već predložene izmjene domena koje je iznio prof. emer. Matko Marušić te nastavno prof. emer. Miroslav Furić jer smatram da su izvrsno koncipirane i razrađene te dodajem svoje prijedloge u okviru toga pa čak i redoslijed domena - od kućnoga odgoja preko uloge škole do razvoja demokratskoga društva i dostignuća civilizacije.
 
1. GRAĐANSKA KULTURA
Predlažem nove oblike za već postojeće kulturne manifestacije. U rad škole treba uključiti centre za kulturu jer oni priređuju niz radionica, okruglih stolova, tribina i slično i to uglavnom besplatno. U svakome razredu treba odrediti da učenik jednom godišnje sudjeluje u nekoj od ovih aktivnosti. Pritom bi bilo dobro da u to uključi i roditelja, rođaka ili prijatelja izvan škole kao oblik druženja i socijalizacije kao ishoda. Također treba posjetiti kazalište, izložbu i otići na koncert ozbiljne glazbe, što se nudi također često besplatno (npr. Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, Noć muzeja i sl.)
 
Na razini škole bilo bi dobro napraviti svojevrstan kalendar obljetnica kojim bi se obilježavali datumi vezani uz pojedine hrvatske velikane koji su pohađali školu i uz predmete vezane uz njihov znanstveni, umjetnički  ili sportski uspjeh. Time bi interes učenika bio kudikamo veći, osobito ako bi te osobe sudjelovale u proslavi Dana škole ili nekim drugim povodom uključivale se u teme GOO-a. (Vidi 4. domenu.) Također se sadržaji GOO-a mogu prezentirati i uklopljeni u nastavne predmete koji su im srodni, npr. Dan biologije. Godina osnivanja škole mogla bi biti poticaj da svaki nastavni predmet pronađe događaj ili osobu koja prezentira tu godinu. S druge strane, posebna pozornost treba se posvetiti temama vezanima uz opasnosti koje donosi suvremeno doba kao što su digitalna demencija, vršnjačko nasilje (o čemu učenici teško progovaraju u razrednoj zajednici), često su svedeni na slušanje predavanja u kojima se iznosi teorija i statistički podaci, dok radionice najčešće nisu primjerene njihovu uzrastu. Također bi Ministarstvo trebalo dati određene naputke o kodeksu odijevanja jer škola nije plaža (npr. u ljetno doba). Učenike treba podučiti bontonu!
 
2. VRLINE
U mnogim školama postoje određene volonterske akcije, međutim takve inicijative ne mogu se svesti na jedan dan i nekoliko pojedinaca. Solidarnost je nešto što treba njegovati, a sami učenici mogu dati svoje prijedloge kome i kako pomoći (odlazak starijim susjedima u trgovinu, organizirano pomaganje učenicima iz razreda u ispravljanju negativnih ocjena, druženje/radionice s osobama s posebnim potrebama, skupljanje slikovnica za nezbrinutu djecu i slično). U takvim akcijama treba inzistirati na dobrovoljnosti, ali da pritom sudjeluje barem netko iz svakoga razreda. Ako je više inicijative, time će se proširiti i aktivnosti, a razredi se mogu međusobno i „natjecati“. Osim isticanja vrlina treba ukazati i na probleme koji su sve raširenija pojava našega školstva, a to je markiranje, prepisivanje i uopće ogroman rast izostanaka (s obzirom na postojeći Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera). Učenike treba osvijestiti da je u navedenim slučajevima riječ o nepoštenju, koje, nažalost, često podržavaju i roditelji. Stoga bi učenik s najmanje izostanaka trebao biti pohvaljen kao pozitivan primjer. Disciplina u razredu problem je koji zahvaća sve dobne razine i o njoj posebno treba raspraviti na razini stručne službe škole (ravnatelj, pedagog i školski psiholog) uz naputke iz Ministarstva.
 
3. HRVATSKA KULTURA I TRADICIJA
Domoljublje je vrlina kojoj svako društvo i pojedinac treba težiti (ne samo na satu Hrvatskoga jezika kada uče hrvatsku himnu, autora i skladatelja) nego njegovanjem obljetnica vezanih uz zavičaj ili blisku prošlost. Naime, mnogi učenici primjerom iz svoje obitelji mogu doprinijeti ovoj temi (npr. Domovinski rat – sjećanja roditelja ili rođaka bez obzira bili neposredni sudionici ili nose neki drugi svoj osobni doživljaj). Domoljublje treba vezati uz manifestacije koje su bliske svakodnevnom životu učenika (npr. Svjetsko prvenstvo u nogometu). S obzirom na popis stanovništva u Hrvatskoj, a 86 % građana izjasnilo se kao katolici, poštujući tu činjenicu možemo se ugledati na bavarski primjer gdje je u svim javnim ustanovama istaknut križ. Također i u američki primjer gdje je državna zastava na svakoj javnoj ustanovi, pa tako i školi.
 
4. DEMOKRATSKO DRUŠTVO (Demokracija, ljudska prava i civilno društvo)
Demokracija uključuje ljudska prava kao što su pravo na jezik, na kulturu i tradiciju, pravo na političke organizacije ili razna manjinska prava. U tome je smislu iznimno važno poštivanje drugih i/ili drugačijih, ali i uz uvažavanje volje većine. To se ponajbolje može vidjeti na referendumskim pitanjima, koja se mogu „obraditi“ i u školi kroz debatu, parlaonicu, okrugle stolove jer te modele učenici lako usvajaju i sami u tome aktivno sudjeluju, a o njima je iznimno važno javno progovoriti. Također škola može pozvati i udruge civilnog društva na panel diskusije vodeći pritom računa da budu i s tzv. lijevog i desnog političkog spektra za istim stolom. Time učenici dobivaju izravnu priliku sudjelovanja u raspravi te razvijaju kritičko mišljenje. Osobito je to važno u maturalnome razredu kada će prvi put dobiti i pravo glasovanja i sudjelovanja u političkom životu Hrvatske. Učenike treba upoznati i s likom Ante Starčevića, Oca Domovine i prvoga borca za ljudska prava. Učenike treba ohrabriti u iznošenju vlastitih stajališta bez osude i ruganja jer je sloboda govora zajamčena hrvatskim Ustavom, no u praksi strah ili pomodarstvo potiru ovu civilizacijsku vrjednotu. U tome smislu dobro bi bilo da učenici pripreme javni govor (od svega nekoliko minuta) u kojemu će predstaviti osobe ili aktivnosti navedene u prethodnim domenama GOO-a.
 
Što se tiče uključenosti same škole u ove teme, važno je naglasiti odredbe Kućnoga reda škole, koji podrazumijeva i prava, ali i obaveze učenika – ne samo u školi nego i na izletima i izvan nje. To ne smije biti formalnost na početku šk. godine, koja se u praksi najčešće i preskače. Također učenici trebaju aktivno participirati u Vijeću učenika, koje se ne smije svesti na opominjanje učenika, nego na njihove konstruktivne i argumentirane prijedloge koje bi vodstvo škole trebalo s obrazloženjem i uvažiti. Jednako tako trebali bi biti uključeni i roditelji ne samo na roditeljskim sastancima ili formalno u Vijeću roditelja, nego sudjelovanjem u školskim aktivnostima navedenima u prethodnim domenama, a što se posebno može primijeniti i u izvedbi pojedinih tema GOO-a s obzirom na profesionalnu stručnost roditelja (npr. liječnici, suci, policajci, psiholozi i drugi).
 
Ovdje je naveden niz primjera koje bi trebalo konkretizirati u kurikulu Građanskoga odgoja i obrazovanja počevši od samoga službenog naziva kurikulum umjesto hrvatskoga nazva kurikul (nastavni uputnik), što je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom pa se pitam kako o njemu možemo poučavati učenike ako se temeljni dokument ne drži toga propisa.
 

Antonia Sikavica Joler, prof. Zagreb

Anketa

Andrej Plenković je zaposlio ujaka, kuma i sestričnu. Tko je sljedeći?

Ponedjeljak, 10/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1281 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević