Get Adobe Flash player

Konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka smanjuje rizik od razvoja astme

 
 
Protivnici konzumiranja svježeg, sirovog, tj. ne kuhanog mlijeka, uključujući i pojedine liječnike, vrlo često upozoravaju javnost na štetne posljedice konzumiranja svježeg, ne pasteriziranog ili ne kuhanog mlijeka, pri čemu se posebno ističe da su dojenčad, djeca i trudnice osobito prijemljivi na bolesti koje mogu biti uzrokovane konzumiranjem svježeg, ne pasteriziranog mlijeka. Tako američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) tvrdi da je konzumiranje svježeg, ne pasteriziranog mlijeka opasno po život: „kao da sami sebi potpisujete smrtnu presudu.“
Nedavno su pojedini mediji u Hrvatskoj vrlo kratko izvjestili o jednoj studiji provedenoj u Švedskoj: „konzumiranje tri ili više čaša mlijeka na dan je štetno za zdravlje.“ Prosječni neupućeni čitatelj to može vrlo ozbiljno shvatiti, budući da sama znanstvena studija nije prikazana na odgovarajući način, tj. stručno i istinito. Naime, znanstvenici švedskog  Sveučilišta Uppsala i Karolinska Instituta proveli su istraživanje o učinku konzumiranja mlijeka – smrtnost kod ispitanika koji su dnevno pili tri ili više čaša mlijeka bila je iznad prosjeka, a kod žena uočeni su i češći lomovi kostiju. Ipak, sami švedski istraživači izjavljuju da ovo istraživanje dokazuje potrebu daljnjih istraživanja jer se ovom studijom ne može dokazati uzrok kao ni njegov učinak, iako se sumnja na određenu vrstu šećera u mlijeku – a to su galaktoza i laktoza, čiji sadržaj je mnogo veći u mlijeku nego u mliječnim proizvodima. Mnogi drugi stručnjaci također upozoravaju na nedostake i određene propuste u provedbi ove studije. Tako je i prof. Sue Lanham-New (University of Surrrey), upozorila na rezultate ovog istraživanja jer je mlijeko u Švedskoj obogaćeno vitaminom A, što može biti važan čimbenik. Naime, poznato je da se povećana razina vitamina A u organizmu povezuje s povećanim rizikom od lomova kostiju. Inače, rezultati ove kohortne studije provedene u Švedskoj objavljeni su u znanstveno-recenziranom časopisu za medicinu „British Medical Journal“ (BMJ 2014; 349).
 
Svježe, termički ne obrađeno mlijeko štiti od infekcija
 
Znanstvenici njemačkog Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu (Ludwig-Maximilians-Universität / LMU) proveli su znanstvenu studiju koja je otkrila da dojenčad hranjena domaćim, svježim, sirovim mlijekom, a ne UHT kravljim mlijekom iz mliječne industrije je MANJE SKLONA odn. podložna infekcijama. Navedenu pan-europsku studiju predvodila je ugledna liječnica i znanstvenica prof. ERIKA VON MUTIUS, profesorica pedijatrijske alergologije na LMU i ravnateljica Odjela za astmu i alergije dječje bolnice Dr. von Hauner (dr. von Haunerschen Kinderspital; dr. August von Hauner, njemački pedijatar, 1811.-1884.).
http://www.surrey.ac.uk/sites/default/files/Sue%20Lanham-New%20video.jpg
Sue Lanham-New
 
Ova znanstvena studija imala je potporu brojnih institucija, pa tako i Europske komisije, Europskog znanstvenog vijeća, „Friesland Campina“ itd. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu za Alergiju i kliničku imunologiju (Journal of Allergy and Clinical Immunology) u listopadu 2014. pod nazivom: „Consumption of unprocessed cow's milk protects infants from common respiratory infections“ / „Konzumiranje termički neobrađenog kravljeg mlijeka štiti dojenčad od uobičajenih infekcija dišnih puteva“). Skupina znanstvenih istraživača, liječnika i drugih medicinskih stručnjaka diljem Europe zajedno je sudjelovala u istraživanju učinka svježeg, sirovog, tj. termički ne obrađenog mlijeka nasuprot učinku domaćeg kuhanog mlijeka i termički obrađenog mlijeka iz mliječne industrije. Ovaj opsežni istraživački projekt proveden je pod nazivom „PASTURE.“
 
Rezultati provedene dugoročne studije otkrili su da djeca koja piju domaće svježe, sirovo mlijeko imaju dobru zaštitu od respiratornih infekcija (tj. infekcija dišnih puteva), febrilnih bolesti i upale srednjeg uha. Budući svježe sirovo mlijeko može sadržavati i patogene mikroorganizme koji mogu negativno djelovati na zdravlje, znanstvenici se zalažu za primjenu drugih metoda u mliječnoj industriji koje će zadržati pozitivna svojstva i zaštitne tvari prisutne u sirovom mlijeku.
 
U navedenoj pan-europskoj studiji u samom početku sudjelovalo je 1000 odabranih žena koje žive u ruralnim područjima njemačke Bavarske, Finske, Francuske, Austrije i Švicarske, a oko polovica odabranih žena živi na farmama. Sve navedene žene bile su početkom znanstvene studije u trećem tromjesečju trudnoće. Studija je također uključila njihove detaljne prehrambene navike i način života te naviku konzumiranja mlijeka, što je potom vrlo pomno proučeno i uspoređeno. U studiji je potom sudjelovalo 983 djece, a njihove majke su tjedno vrlo uredno bilježile sve o prehrani djeteta i njegovom zdravlju tijekom prve godine djetetovog života. Studija također uključuje zdravstveni i razvojni status djece tokom njihovih prvih 10 godina života, a namjera je razjasniti ulogu okolišnih faktora u etiologiji alergijskih bolesti. Studiju zajedno provode stručni timovi pri LMU i njemačkog Centra za istraživanje plućnih bolesti, zatim timovi Sveučilišta Ulm, Marburg, Basel, Helsinki, Kuopio (Finska) i Besançon (Francuska) te dječjih bolnica u Švicarskoj (St. Gallen) i Austriji (Schwarzach).     
August von Hauner
 
„Kod djece hranjene svježim, nekuhanim kravljim mlijekom incidencija prehlada i drugih respiratornih bolesti, febrilnih bolesti i upale srednjeg uha bila je značajno niža u usporedbi s grupom djece čiji mliječni obrok se sastojao od ultra-pasteriziranog proizvoda iz mliječne industrije“, izjavio je dr. Georg Loss iz dječje bolnice Dr. von Hauner. Nadalje, konzumiranje domaćeg mlijeka smanjuje rizik od razvoja gore navedenih infekcija za 30 %, a učinak mlijeka je bio smanjen kada je mlijeko prije konzumiranja bilo kuhano kod kuće. „To znači da postoji još jedan dokaz kako svježe, sirovo mlijeko štiti malu djecu od infektivnih bolesti,“ izjavio je dr. Ton Baars. Konvencionalna, odnosno uobičajena pasterizacija mlijeka zadržava navedenu sposobnost smanjenog rizika od razvoja febrilnih bolesti, dok primjena visokih temperatura pri tzv. UHT metodi u potpunosti eliminira navedene pozitivne učinke (UHT/ultra heat temperature, tj. ultra visoka temperatura). „Učinci različitih tretmana mlijeka vjerojatno se pripisuju različitim komponentama otpornim na toplinu a koje se nalaze u sirovom mlijeku. Čini se da komponente mlijeka koje su osjetljive na zagrijavanje imaju osobito važnu ulogu u zaštiti organizma od infekcija dišnih puteva i uha,“ objasnio je dr. Loss.
 
Krajem prve godine života djece koja su sudjelovala u studiji, stručnjaci su uzeli uzorke krvi za analizu kako bi istražili biokemijske pokazatelje imunološke funkcije. Dojenčad hranjena svježim, sirovim mlijekom imala je manju razinu tzv. C-reaktivnog proteina (CRP), koji je indikator za upalni proces. „Druge studije su pokazale da je povećana razina upale povezana s kasnijom pojavom kroničnih stanja kao što su astma i pretilost. Konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka može stoga smanjiti rizik od razvoja astme“, objasnio je dr. Loss. Mliječna industrija 'obrađuje' mlijeko različitim metodama kratkotrajnog zagrijavanja sirovog mlijeka. Konvencionalna (uobičajena) pasterizacija mlijeka koristi temperaturu između 72° i 75°C kroz 15 sekundi, dok se kod ultra-pasterizacije mlijeka koristi temperatura između 135° i 140°C kroz nekoliko sekundi. Ultra-pasterizirano mlijeko također je i homogenizirano čime su raspršene mliječne masti, što onemogućava stvaranje pjene/vrhnja. Uspoređujući UHT mlijeko sa sirovim, otkriveno je da svježe sirovo mlijeko utječe na snižavanje razine C-reaktivnog proteina, koji je izravno povezan s upalnom reakcijom.  
 
Točno je da konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka može predstavljati rizik za zdravlje, tj. može uzrokovati ozbiljna oboljenja. Kao primjer navodimo enterohemoragične sojeve bakterije Escherichia coli koja može izazvati tešku dijareju/proljev i zakazivanje bubrega, te mikroorganizme koji uzrokuju listeriozu i tuberkulozu. Znanstvenici se stoga zalažu i predlažu alternativne metode termičke obrade mlijeka u mliječnoj industriji. „Nove, blaže metode mogle bi omogućiti da mlijeko bude slobodno od patogenih mikroorganizama uz istovremeno zadržavanje pozitivnog učinka zaštitnih tvari u svježem, sirovom mlijeku,“ objašnjava dr. Loss.
http://i.ytimg.com/vi/jJTfqLVlYmY/hqdefault.jpg
Konačni podatci ukazuju da domaće svježe, sirovo mlijeko je nadasve superiorno te da ima pozitivan učinak na funkciju imunog sustava kod djece. Svježe, sirovo mlijeko djeluje protiv upala i štiti od infekcija. Poznato je naime, da sirovo kravlje mlijeko ima vrlo sličan učinak kao i majčino mlijeko. Već je dugo vremena poznato da majčino mlijeko štiti dojenče od infekcija, iako još uvijek nije poznat način djelovanja mlijeka na ranu funkciju imunog sustava. Pretpostavlja se da određene komponente u mlijeku djeluju na promjenu sastava crijevne mikroflore što se potom odražava na zdravu funkciju imunog sustava. Konzumiranje kravljeg mlijeka može kod neke djece uzrokovati pojavu alergijske reakcije – u studiji „PASTURE“ alergijska reakcija na mlijeko ili drugu hranu razvila se kod 2 % djece i to prije prvog rođendana.
 
„Život u ruralnim područjima ima pozitivne učinke na imuni sustav i to je već dokazano u nekoliko ranijih znanstvenih studija. Sve u svemu, sve ove studije dokazuju da su „djeca koja rastu i žive na tradicionalnim farmama mliječnih krava najmanje sklona razvoju alergija“, istaknula je na kraju prof. Erika von Mutius. Za razliku od SAD-a gdje je konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka zahvaljujući Upravi za hranu i lijekove (FDA) proglašeno opasnim za život, te kod ljudi stvoren iracionalan strah i paranoja, u Europi su potrošači prihvatili konzumiranje svježeg sirovog mlijeka, a njegova konzumacija u stalnom je porastu. U mnogim europskim državama, a osobito u prometnim gradskim ulicama, postavljeni su automati za prodaju svježeg, sirovog mlijeka s domaćih, lokalnih farmi mliječnih krava.
 
Potrošači diljem Europe žele znati porijeklo hrane koju konzumiraju i to najviše zbog učestalih skandala u prehrambenoj industriji. U pokrajini Donja Saska na sjeveru Njemačke, Udruga mljekara Donje Saske pokrenula je jedan zanimljiv projekt krajem 2012. Naime, grupa od 20 farmera - proizvođača mlijeka počela je snimati sva zbivanja u svojim štalama i filmove objavljuje na portalu „MyKuhTube“ (po uzoru na video portalu youtube) tako da potrošači mogu vidjeti krave čije mlijeko piju.   
 

Odabrala i prevela: Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Petak, 27/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1744 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević