Bijela kuga i strukturno krivo postavljen sustav naobrazbe mladih

 
 
Otvoreno pismo HAZU-u, Matici hrvatskoj, rektoru Borasu i ministru Mornaru
'Rat pripada povijesti, okrenimo se budućnosti', rekao je general Ante Gotovina 16. studenoga 2012. A kojoj to budućnosti?! Pored bijele kuge dugoročna prijetnja za opstojnost hrvatskog naroda je nedovoljno kvalitetno i loše strukturirano obrazovanje mladih naraštaja.
http://dalje.com/slike/slike_3/r1/g2014/m12/y379807722656243.jpg
Vedran Mornar
 
Najnoviji podatci o upisu brucoša na sveučilišta u Hrvatskoj pokazuju da se trend školovanja mladih za 'burzu rada' nastavlja.Ako je bijela kuga ugroza broj jedan za opstojnost hrvatskog naroda, onda je loš i strukturno krivo postavljen sustav naobrazbe mladih druga kuga koja dugoročno upropaštava budućnost hrvatskog društva. Grubom analizom, pobrojivši brucoše pojedinih struka s popisa visokih učilišta u RH,  može se zaključiti da od 11.944 upisana brucoša ove jeseni njih barem 6547, dakle 55 % ima 'osiguranu budućnost' na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (na temelju popisa iz rujna 2014.).
 
Trenutačno na HZZ-u ima visoke stručne spreme za dobro napuniti Dinamov stadion u Maksimiru. A koje li su to struke? Odgovor nije teško pronaći. Imati visoko obrazovane ljude za koje nema posla, mlade ljude koji postaju frustrirani, koji nakon nekoliko godina takve frustracije posežu za očajnim rješenjem odlaska u inozemstvo, mlade ljude koji ne mogu osnovati obitelj, poroditi djecu itd., to je tragedija. A da tragedija bude veća, u tom bijelom svijetu neće raditi u svojoj struci, već će konobariti, 'prati posuđe' itd. A spomenuto itekako utječe na demografsku sliku RH. Posebno zabrinjava da se nitko od sociologa i sličnih struka nije ozbiljno pozabavio gore navedenim problemom.
 
 
Što je uzrok ovakvom stanju? Da nije pod okriljem OECD-a provedeno PISA istraživanje u tri navrata od 2006. do 2012. godine o znanju naših petnaestgodišnjaka živjeli bismo u uvjerenju kako je naš osnovnoškolski obrazovni sustav dobar, a trenutačno loši rezultati iz matematike i prirodoslovlja na državnoj maturi tek trenutna boljka.  A rezultati su poražavajući!
 
PISA istraživanje posvećuje pozornost matematici, prirodoslovlju i čitalačkim kompetencijama! A zašto? Zar će se mladi čovjek bez potrebnog predznanja iz 'tvrdih' predmeta odlučivati za studij tehničkih i ostalih uvjetno rečeno 'tvrdih' struka potrebnih gospodarstvu? Posljedica svega toga je stanje u gospodarstvu i konkurentnost istog po čemu smo na zadnjem mjestu u EU-u. Treba li to pojašnjavati danas u XXI. stoljeću kada je visoka tehnologija bitna sastavnica gospodarstva?Poštovana gospodo poduzmite nešto barem na raspravnoj razini!!! U protivnom ćemo i sljedećih dvadesetak godina tonuti u dužničko ropstvo!
 

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.