Get Adobe Flash player

Predstavljena knjiga Stanko Hondl, život i djelo [1873. - 1971.]

 
 
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u petak 27. veljače predstavljena je knjiga Stanko Hondl, život i djelo [1873. - 1971.], objavljena u Akademijinoj ediciji Rasprave i građa za povijest znanosti. Radi se o zborniku radova sa znanstvenog skupa održanog uorganizaciji Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU u prosincu 2013. u povodu 140. obljetnice rođenja akademika Stanka Hondla, potpredsjednika Akademije (1933. do 1941.), rektora Sveučilišta (1935. do 1937.), dekana Filozofskog fakulteta (1919/1920. i 1932/1933.), drugog sveučilišnog profesora fizike nakon utemeljenja modernog Sveučilišta u Zagrebu (1874.) i njegovih katedri za prirodoslovlje (1876.).
http://www.unizg.hr/rektori/portreti/shondl.jpg
Knjigu su uredili akademik Ksenofont Ilakovac i prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar, upraviteljica Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, riječ je o vrijednoj knjizi koja govori o tome kako se mukotrpno gradila hrvatska znanost i kroz koje je etape morala prolaziti. Istaknuo je zasluge Stanka Hondla za hrvatsku fiziku i njezino institucionaliziranje u obrazovanju, kao i za izgradnju današnje zgrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Marulićevom trgu u Zagrebu. O Hondlovoj važnosti za hrvatsku fiziku govorio je i recenzent knjige akademik Sibe Mardešić koji je predstavio i njen sadržaj. U objavljenim radovima rasvijetljeni su do sada nepoznati događaji iz Hondlova života, analizirane nedavno pronađene bilješke Hondlovih predavanja iz eksperimentalne fizike, protumačeni su i vrednovani Hondlovi tekstovi o nekim filozofskim pitanjima, a predočena je i Hondlova valorizacija djela Ruđera Boškovića te doprinos popularizaciji i promicanju fizike u Hrvatskoj. U knjizi je objavljena i cjelovita bibliografija Hondlovih tekstova, a detaljno je opisano i zalaganje Stanka Hondla za izgradnju zgrade tadašnjeg Fizikalnog zavoda na Marulićevom trgu. To je bilo vrlo važno za utemeljenje i razvitak hrvatskog prirodoslovlja, budući da su nakon osnutka modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. prirodoslovni odjeli Filozofskog fakulteta imali samo skroman, privremeni smještaj za nastavu i eksperimentalna istraživanja u Rektoratu Sveučilišta. Zgrada je građena od 1927. do 1937., a o njenoj važnosti s arhitektonskog stajališta govorio je potpredsjednik HAZU i recenzent knjige akademik Velimir Neidhardt. Zgradu je projektirao tada mladi arhitekt Egon Steinmann koji je imao vrlo izazovan zadatak jer je trebao projektirati zrcalnu zgradu u odnosu na već postojeći Kemijski zavod na istočnoj strani Marulićeva trga.
 
O djelovanju Stanka Hondla opširnije je govorio akademik Ksenofont Ilakovac koji je istaknuo da danas na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu čak 50 osoba radi posao koji je nekada radio Hondl sa svojim docentom Dušanom Pejnovićem. Akademik Ilakovac je govorio i o teškim okolnostima u kojima je Hondlovom zaslugom osmišljena zgrada Fizikalnog zavoda i započela njena gradnja za čiji početak je zaslužan i Hondlov prijatelj Stjepan Radić koji je 1926. bio ministar prosvjete Kraljevine SHS. „U zgradu su se 1937. uselili studiji matematike, geologije, fizike, psihologije i geografije. Time su otvorene velike mogućnosti za nastavu i eksperimentalan rad i za razvoj prirodnih znanosti“, kazao je akademik Ilakovac. Prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar podsjetila je na početke sveučilišne nastave prirodnih znanosti u Zagrebu koja je započeta 1876. zahvaljujući profesorima koji su došli iz Češke (fizičar Vinko Dvořák, kemičar Gustav Janeček, matematičar Karel Zahradnik i botaničar Bohuslav Jiruš) koji su utemeljili prirodoslovne katedre i u Zagreb prenijeli znanstvena dostignuća srednje Europe, a njima su se pridružili i hrvatski znanstvenici, geolog Đuro Pilar, zoolog Spiridion Brusina i geograf Petar Matković.
 
U sveučilišnoj nastavi Stanko Hondl poznat je, uz Vinka Dvořáka, kao jedan od utemeljitelja kolegija iz eksperimentalne fizike. Proučavao je probleme elementarne i teorijske fizike te eksperimentalne fizike, koju je posebno primjenjivao na svojim predavanjima, a bavio se i povješću fizike. Napisao je i 1922. objavio opsežan i uzoran udžbenik Fizika za više razrede srednjih škola koji je doživio brojna izdanja.
 

Marijan Lipovac

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1353 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević