Get Adobe Flash player

Stručnjaci EU-a već razmatraju nove pravilnike i zakonske propise o načinima i uvjetima uzgoja različitih vrsta jestivih kukaca

 
 
Čitajući portal „Zagreb info“ (www.zagreb.info) 23. studenoga 2015. naišla sam na jedan kratak članak pod naslovon: „Ovo su specijaliteti iz studentskih menzi – evo što (osim kukaca) studenti pronalaze u hrani“. Svaku šalu na stranu, nitko se ne osjeća ugodno kada u svojem obroku pronađe nešto što u taj obrok ne spada – a u ovom slučaju to su kukci. Ipak, čini se da naši studenti kao i ostali građani moraju znati jednu važnu činjenicu koju nam pripremaju „političke i druge elite uz snažan pritisak lobista“ a to je da ćemo vjerojatno vrlo brzo imati kukce na našem jelovniku kao i na našem tanjuru.
http://www.agripetgarden.it/images/altri_insetti_per_rettili_768/hermetia.jpg
Možemo se stoga zapitati postoji li slučajnost da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavi stručno izvješće o štetnosti, tj. kancerogenosti crvenog mesa, a ubrzo nakon toga saznajemo kako lobisti u SAD-u i Europskoj uniji vrše snažan pritisak na što brže usvajanje zakonskih propisa koji se odnose na uzgoj, preradu, označavanje, trgovinu i dr. jestivih kukaca za ljudsku i animalnu/životinjsku prehranu?    
 
Kao što mnogi već znaju, intenzivan uzgoj domaćih životinja na farmama ima brojne određene negativne učinke za okoliš kao i za ljudsko zdravlje. U određenim razvijenim zemljama diljem svijeta, kao što je na primjer Nizozemska, postoje velike farme s golemim brojem životinja a njima nedostaju poljoprivredne obradive površine koje bi omogućile proizvodnju stočne hrane. Radi toga hrana za životinje u intenzivnom uzgoju mora se uvoziti. Velike farme znače i veliku emisiju dušika (N) i fosfora (P) u obliku fecesa/izmeta i urina. Istovremena emisija amonijaka (NH3) uzrokuje nitrifikaciju i acidifikaciju/zakiseljavanje tla, kao i eutrofikaciju vodenih površina. Više od polovice nutrijenata podrijetlom iz hrane životinje izlučuju putem fecesa. U prirodnim sustavima ove 'otpadne tvari' tj. gnoj jednako kao i druge organske tvari razgrađuju drugi brojni različiti organizmi, uključujući i – kukce, a u slučaju jestivih kukaca često se spominju larve/ličinke muhe poznate pod nazivom „crna vojnička muha“ (slovenski naziv: crna bojevniška (ili vojaška) muha; lat. Hermetia illucens). Ličinke ove crne „vojničke“ muhe imaju visoku hranjivu vrijednost: sadrže 32-64 % bjelančevina u suhoj tvari i masnoće od 20-40 % suhe tvari, a mogu se uzgajati na izmetu peradi (kokoši), svinja ili goveda. Također se istražuje i kvaliteta bjelančevina ili proteina određenih vrsta kukaca koji bi se mogli koristiti kao sastojci u hrani za pse i mačke.
 
Stručnjaci Europske unije već razmatraju nove pravilnike i zakonske propise o načinima i uvjetima uzgoja, kvaliteti itd. različitih vrsta jestivih kukaca koji bi ubrzo mogli zamijeniti naš „četveronožni“ izvor mesa sa „šestonožnim mesnim obrokom.“ Postoji više od 2.000 jestivih kukaca prema studiji objavljenoj u časopisu „Innovative Food Science and Emerging Technologies.“ Mr. Yde Jongema, taksonomist Katedre za entomologiju Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj objavio je početkom lipnja ove godine „Popis jestivih kukaca diljem svijeta“ („List of edible insects of the world“). Stanovnici 113 država diljem svijeta konzumiraju kukce, ali u Sjevernoj Americi i Europi ima vrlo malo podataka o entomofagiji, što je znanstveni naziv za prehranu kukcima.
 
Stručnjaci kao i pojedini političari i lobisti smatraju kako bi Europljani i Sjevernoamerikanci trebali promijenti svoje negativno mišljenje o prehrani kukcima: „Moramo prevladati predrasude i ne smatrati kukce odvratnim bićima“, ističu. Kukci se jedu već tisućama godina diljem našeg planeta. Danas su iznimka u jelovniku Zapada, ali su u Africi, Aziji, Srednjoj i Južnoj Americi još uvijek popularna hrana. Gotovo dvije milijarde ljudi hrani se kukcima: najviše se jedu zrikavci, skakavci, mravi, različite vrste gusjenica i crva, te škorpioni i tarantule. U Meksiku na primjer, specijalitet su prženi crveni mravi, a u Južnoj Africi crvi 'mopane.'
 
Žele se obezvrijediti kršćanske tradicije
 
Kukci su zapravo vrlo hranjivi: tako „British Dietetic Association“ navodi kako prosječna osoba u vrijeme božićnih blagdana u organizam unese u prosjeku oko 6.000 kalorija/dan. Smatraju kako bi bilo mnogo zdravije da se na jelovniku tijekom Božića nađu – kukci. Smatram kako se mnogi s time nikako ne bi složili jer u mnogim kršćanskim zajednicama poštuju se stoljetne tradicije, pa tako i u Lijepoj Našoj gdje postoji pravo narodno bogatstvo u raznolikosti običaja i slavljenja blagdana Božića. I ovdje se stječe dojam da se kršćanske tradicije žele obezvrijediti, dok se s druge strane prednost daje samo konzumerizmu. No, ovo je već jedna druga tema s važnim pitanjem: zašto se kao primjer uzima baš kršćanski blagdan – Božić?
 
Znanstvene studije pak tvrde da su jestivi kukci odličan izvor bjelančevina, masti, energije, vitamina i minerala: obrok od 100 grama gusjenica na primjer, osigurava opskrbu organizma bjelančevinama i to 76 % od preporučenog dnevnog unosa (RDA) te gotovo 100 % vitamina (RDA). „Sušeni skakavci sadrže istu količinu bjelančevina kao i nemasna govedina“ ističu stručnjaci.
 
Uzgoj kukaca za proizvodnju svile, meda ili različitih medicinskih proizvoda koristi se već više od 7.000 godina. Predviđa se rast svjetske populacije: do 2050. na planetu će živjeti više od devet milijardi ljudi. Stoga već sada treba misliti o alternativnoj prehrani koja će zamijeniti meso četveronožnih životinja. „U razvijenim zemljama svijeta jede se mnogo mesa: 80 kg mesa po osobi / godišnje. To je zaista mnogo“, izjavio je prof. Marcel Dicke, entomolog koji se zalaže za osnivanje svjetskog centra s ciljem proučavanja kukaca kao izvora hrane.
https://www.wageningenur.nl/upload_mm/f/7/1/40ca8205-eb0a-41ce-ad23-617e309c803d_Dicke,%20Marcel_490x330.jpg
Marcel Dicke
 
Uzgoj kukaca imao bi navodno i pozitivan učinak na okoliš: manju emisiju stakleničkih plinova i manje štetnih otpadnih tvari. Dicke navodi kako se više ne može povećavati broj farmi i životinja u intenzivnom uzgoju za meso, mlijeko, jaja i dr. jer to zahtijeva i veću proizvodnju stočne hrane. „U ovom trenutku 70 % obradivih površina odnosi se na intenzivan uzgoj farmskih životinja i to se više ne može povećavati. Jedino ako nastavimo dalje sa sječom šuma“, navodi Dicke. Prof. Dicke sa suradnicima izdao je knjigu pod naslovom: „The Insect Cookbook; Food for a Sustainable Planet“ (slobodni prijevod naslova knjige „Jela od kukaca; Hrana za održivi planet“). U mnogim državama, osobito Zapadnim, kukci se ne smatraju regularnom ljudskom hranom pa stoga ne postoje zakonski propisi o prehrambenim proizvodima od kukaca. U većini slučajeva zakonski propisi odnose se samo na određene prehrambene proizvode u kojima je često nemoguće izbjeći „onečišćenje“ kukcima, a to su najčešće sušene žitarice i grahorice, brašno, maslac od kikirikija, proizvodi od voća uključujući i sušeno voće, zatim začini i čokolade i dr.; ovi propisi  najčešće „samo“ reguliraju gornju dozvoljenu granicu u sadržaju kukaca u određenim prehrambenim proizvodima. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je u svibnju 2013. 'dokument' pod nazivom: „Regulatory frameworks governing the use of insects for food security“ (za vrijeme održavanja međunarodne konferencije Šume za sigurnost hrane i prehranu; Rim, 13.-15. 5. 2013.).
 
Zakonska regulativa koju donosi Europski parlament predviđa svrstavanje svih vrsta jestivih kukaca i svih njihovih oblika u tzv. „novu hranu“ („Novel Food“), osim ako se dokaže da su u EU-u bili konzumirani u većoj mjeri prije 15. 5. 1997. EFSA, Europska agencija za sigurnost hrane, nedavno je objavila svoju prvu procjenu rizika o uporabi jestivih kukaca kao izvora bjelančevina u prehrani ljudi te u hrani za životinje. Dakako, EFSA navodi da rizik postoji te da ovisi o nizu različitih faktora – od načina uzgoja do prerade, tj. od uzgoja do konačnog proizvoda. Kao glavni rizici navode se potencijalni biološki i kemijski negativni učinci, alergije, negativni pa i štetni učinci na okoliš (strane vrste koje će se prije ili kasnije naći u europskom okolišu) itd. 
 
Europski stručnjaci predviđaju da bi industrijska proizvodnja jestivih kukaca u slijedećih 15 godina mogla doseći vrijednost od 230 milijuna britanskih funti. U Engleskoj su već otvoreni restorani u kojima se serviraju – kukci i specijaliteti od kukaca. Istraživanja u Europi pokazala su navodno da ljudi na Zapadu baš i nisu skloni ovoj vrsti hrane, dok bi neki prihvatili kukce u svojem jelovniku ali kao sastojak ili sastojke u određenim prehrambenim proizvodima.
https://cqsig.files.wordpress.com/2014/04/dutch-cookbook-insect-recipes.jpg?w=640
Prema podatcima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Tajland ima oko 20.000 registriranih farmi za uzgoj i proizvodnju jestivih kukaca koje godišnje proizvedu oko 7.000 tona kukaca, a najpopularniji su skakavci i zrikavci. Kompanija „Thailand Unique“ je vodeći izvoznik jestivih kukaca i različitih proizvoda od njih, a mnogo se izvozi u Veliku Britaniju, druge države Europske unije i SAD-a. Osobito su zanimljivi prehrambeni proizvodi bez glutena, kao na primjer tjestenina proizvedena od brašna zrikavaca ili ličinki svilenog moljca, itd. U Velikoj Britaniji i Nizozemskoj na primjer, također postoje 'farme' na kojima se uzgajaju razne vrste jestivih kukaca namijenjenih ljudskoj prehrani. Kukci se uzgajaju posljednjih godina i u SAD-u i u Kanadi, a služe najviše za proizvodnju brašna od kojih se rade različiti prehrambeni proizvodi, uključujući i one bez glutena, a često se koristi kao sastojak u energetskim ili proteinskim pločicama.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Utorak, 25/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1072 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević