Get Adobe Flash player

Stručnjaci EU-a već razmatraju nove pravilnike i zakonske propise o načinima i uvjetima uzgoja različitih vrsta jestivih kukaca

 
 
Čitajući portal „Zagreb info“ (www.zagreb.info) 23. studenoga 2015. naišla sam na jedan kratak članak pod naslovon: „Ovo su specijaliteti iz studentskih menzi – evo što (osim kukaca) studenti pronalaze u hrani“. Svaku šalu na stranu, nitko se ne osjeća ugodno kada u svojem obroku pronađe nešto što u taj obrok ne spada – a u ovom slučaju to su kukci. Ipak, čini se da naši studenti kao i ostali građani moraju znati jednu važnu činjenicu koju nam pripremaju „političke i druge elite uz snažan pritisak lobista“ a to je da ćemo vjerojatno vrlo brzo imati kukce na našem jelovniku kao i na našem tanjuru.
http://www.agripetgarden.it/images/altri_insetti_per_rettili_768/hermetia.jpg
Možemo se stoga zapitati postoji li slučajnost da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavi stručno izvješće o štetnosti, tj. kancerogenosti crvenog mesa, a ubrzo nakon toga saznajemo kako lobisti u SAD-u i Europskoj uniji vrše snažan pritisak na što brže usvajanje zakonskih propisa koji se odnose na uzgoj, preradu, označavanje, trgovinu i dr. jestivih kukaca za ljudsku i animalnu/životinjsku prehranu?    
 
Kao što mnogi već znaju, intenzivan uzgoj domaćih životinja na farmama ima brojne određene negativne učinke za okoliš kao i za ljudsko zdravlje. U određenim razvijenim zemljama diljem svijeta, kao što je na primjer Nizozemska, postoje velike farme s golemim brojem životinja a njima nedostaju poljoprivredne obradive površine koje bi omogućile proizvodnju stočne hrane. Radi toga hrana za životinje u intenzivnom uzgoju mora se uvoziti. Velike farme znače i veliku emisiju dušika (N) i fosfora (P) u obliku fecesa/izmeta i urina. Istovremena emisija amonijaka (NH3) uzrokuje nitrifikaciju i acidifikaciju/zakiseljavanje tla, kao i eutrofikaciju vodenih površina. Više od polovice nutrijenata podrijetlom iz hrane životinje izlučuju putem fecesa. U prirodnim sustavima ove 'otpadne tvari' tj. gnoj jednako kao i druge organske tvari razgrađuju drugi brojni različiti organizmi, uključujući i – kukce, a u slučaju jestivih kukaca često se spominju larve/ličinke muhe poznate pod nazivom „crna vojnička muha“ (slovenski naziv: crna bojevniška (ili vojaška) muha; lat. Hermetia illucens). Ličinke ove crne „vojničke“ muhe imaju visoku hranjivu vrijednost: sadrže 32-64 % bjelančevina u suhoj tvari i masnoće od 20-40 % suhe tvari, a mogu se uzgajati na izmetu peradi (kokoši), svinja ili goveda. Također se istražuje i kvaliteta bjelančevina ili proteina određenih vrsta kukaca koji bi se mogli koristiti kao sastojci u hrani za pse i mačke.
 
Stručnjaci Europske unije već razmatraju nove pravilnike i zakonske propise o načinima i uvjetima uzgoja, kvaliteti itd. različitih vrsta jestivih kukaca koji bi ubrzo mogli zamijeniti naš „četveronožni“ izvor mesa sa „šestonožnim mesnim obrokom.“ Postoji više od 2.000 jestivih kukaca prema studiji objavljenoj u časopisu „Innovative Food Science and Emerging Technologies.“ Mr. Yde Jongema, taksonomist Katedre za entomologiju Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj objavio je početkom lipnja ove godine „Popis jestivih kukaca diljem svijeta“ („List of edible insects of the world“). Stanovnici 113 država diljem svijeta konzumiraju kukce, ali u Sjevernoj Americi i Europi ima vrlo malo podataka o entomofagiji, što je znanstveni naziv za prehranu kukcima.
 
Stručnjaci kao i pojedini političari i lobisti smatraju kako bi Europljani i Sjevernoamerikanci trebali promijenti svoje negativno mišljenje o prehrani kukcima: „Moramo prevladati predrasude i ne smatrati kukce odvratnim bićima“, ističu. Kukci se jedu već tisućama godina diljem našeg planeta. Danas su iznimka u jelovniku Zapada, ali su u Africi, Aziji, Srednjoj i Južnoj Americi još uvijek popularna hrana. Gotovo dvije milijarde ljudi hrani se kukcima: najviše se jedu zrikavci, skakavci, mravi, različite vrste gusjenica i crva, te škorpioni i tarantule. U Meksiku na primjer, specijalitet su prženi crveni mravi, a u Južnoj Africi crvi 'mopane.'
 
Žele se obezvrijediti kršćanske tradicije
 
Kukci su zapravo vrlo hranjivi: tako „British Dietetic Association“ navodi kako prosječna osoba u vrijeme božićnih blagdana u organizam unese u prosjeku oko 6.000 kalorija/dan. Smatraju kako bi bilo mnogo zdravije da se na jelovniku tijekom Božića nađu – kukci. Smatram kako se mnogi s time nikako ne bi složili jer u mnogim kršćanskim zajednicama poštuju se stoljetne tradicije, pa tako i u Lijepoj Našoj gdje postoji pravo narodno bogatstvo u raznolikosti običaja i slavljenja blagdana Božića. I ovdje se stječe dojam da se kršćanske tradicije žele obezvrijediti, dok se s druge strane prednost daje samo konzumerizmu. No, ovo je već jedna druga tema s važnim pitanjem: zašto se kao primjer uzima baš kršćanski blagdan – Božić?
 
Znanstvene studije pak tvrde da su jestivi kukci odličan izvor bjelančevina, masti, energije, vitamina i minerala: obrok od 100 grama gusjenica na primjer, osigurava opskrbu organizma bjelančevinama i to 76 % od preporučenog dnevnog unosa (RDA) te gotovo 100 % vitamina (RDA). „Sušeni skakavci sadrže istu količinu bjelančevina kao i nemasna govedina“ ističu stručnjaci.
 
Uzgoj kukaca za proizvodnju svile, meda ili različitih medicinskih proizvoda koristi se već više od 7.000 godina. Predviđa se rast svjetske populacije: do 2050. na planetu će živjeti više od devet milijardi ljudi. Stoga već sada treba misliti o alternativnoj prehrani koja će zamijeniti meso četveronožnih životinja. „U razvijenim zemljama svijeta jede se mnogo mesa: 80 kg mesa po osobi / godišnje. To je zaista mnogo“, izjavio je prof. Marcel Dicke, entomolog koji se zalaže za osnivanje svjetskog centra s ciljem proučavanja kukaca kao izvora hrane.
https://www.wageningenur.nl/upload_mm/f/7/1/40ca8205-eb0a-41ce-ad23-617e309c803d_Dicke,%20Marcel_490x330.jpg
Marcel Dicke
 
Uzgoj kukaca imao bi navodno i pozitivan učinak na okoliš: manju emisiju stakleničkih plinova i manje štetnih otpadnih tvari. Dicke navodi kako se više ne može povećavati broj farmi i životinja u intenzivnom uzgoju za meso, mlijeko, jaja i dr. jer to zahtijeva i veću proizvodnju stočne hrane. „U ovom trenutku 70 % obradivih površina odnosi se na intenzivan uzgoj farmskih životinja i to se više ne može povećavati. Jedino ako nastavimo dalje sa sječom šuma“, navodi Dicke. Prof. Dicke sa suradnicima izdao je knjigu pod naslovom: „The Insect Cookbook; Food for a Sustainable Planet“ (slobodni prijevod naslova knjige „Jela od kukaca; Hrana za održivi planet“). U mnogim državama, osobito Zapadnim, kukci se ne smatraju regularnom ljudskom hranom pa stoga ne postoje zakonski propisi o prehrambenim proizvodima od kukaca. U većini slučajeva zakonski propisi odnose se samo na određene prehrambene proizvode u kojima je često nemoguće izbjeći „onečišćenje“ kukcima, a to su najčešće sušene žitarice i grahorice, brašno, maslac od kikirikija, proizvodi od voća uključujući i sušeno voće, zatim začini i čokolade i dr.; ovi propisi  najčešće „samo“ reguliraju gornju dozvoljenu granicu u sadržaju kukaca u određenim prehrambenim proizvodima. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je u svibnju 2013. 'dokument' pod nazivom: „Regulatory frameworks governing the use of insects for food security“ (za vrijeme održavanja međunarodne konferencije Šume za sigurnost hrane i prehranu; Rim, 13.-15. 5. 2013.).
 
Zakonska regulativa koju donosi Europski parlament predviđa svrstavanje svih vrsta jestivih kukaca i svih njihovih oblika u tzv. „novu hranu“ („Novel Food“), osim ako se dokaže da su u EU-u bili konzumirani u većoj mjeri prije 15. 5. 1997. EFSA, Europska agencija za sigurnost hrane, nedavno je objavila svoju prvu procjenu rizika o uporabi jestivih kukaca kao izvora bjelančevina u prehrani ljudi te u hrani za životinje. Dakako, EFSA navodi da rizik postoji te da ovisi o nizu različitih faktora – od načina uzgoja do prerade, tj. od uzgoja do konačnog proizvoda. Kao glavni rizici navode se potencijalni biološki i kemijski negativni učinci, alergije, negativni pa i štetni učinci na okoliš (strane vrste koje će se prije ili kasnije naći u europskom okolišu) itd. 
 
Europski stručnjaci predviđaju da bi industrijska proizvodnja jestivih kukaca u slijedećih 15 godina mogla doseći vrijednost od 230 milijuna britanskih funti. U Engleskoj su već otvoreni restorani u kojima se serviraju – kukci i specijaliteti od kukaca. Istraživanja u Europi pokazala su navodno da ljudi na Zapadu baš i nisu skloni ovoj vrsti hrane, dok bi neki prihvatili kukce u svojem jelovniku ali kao sastojak ili sastojke u određenim prehrambenim proizvodima.
https://cqsig.files.wordpress.com/2014/04/dutch-cookbook-insect-recipes.jpg?w=640
Prema podatcima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Tajland ima oko 20.000 registriranih farmi za uzgoj i proizvodnju jestivih kukaca koje godišnje proizvedu oko 7.000 tona kukaca, a najpopularniji su skakavci i zrikavci. Kompanija „Thailand Unique“ je vodeći izvoznik jestivih kukaca i različitih proizvoda od njih, a mnogo se izvozi u Veliku Britaniju, druge države Europske unije i SAD-a. Osobito su zanimljivi prehrambeni proizvodi bez glutena, kao na primjer tjestenina proizvedena od brašna zrikavaca ili ličinki svilenog moljca, itd. U Velikoj Britaniji i Nizozemskoj na primjer, također postoje 'farme' na kojima se uzgajaju razne vrste jestivih kukaca namijenjenih ljudskoj prehrani. Kukci se uzgajaju posljednjih godina i u SAD-u i u Kanadi, a služe najviše za proizvodnju brašna od kojih se rade različiti prehrambeni proizvodi, uključujući i one bez glutena, a često se koristi kao sastojak u energetskim ili proteinskim pločicama.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 19/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1576 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević