Get Adobe Flash player

Sporazum ruši nacionalne standarde i propise u području prehrambene sigurnosti, financijskih usluga, zaštite okoliša...

 
 
Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) između Europske unije i Kanade privremeno je 21. rujna 2017. stupio na snagu i veći dio ovog sporazuma već se primijenjuje. No, nacionalni parlamenti u državama Europske unije, a u nekim slučajevima i regionalnim, trebat će odobriti sporazum CETA prije nego što on može imati puni učinak, navodi Europska komisija u svojoj objavi. Britanski „Independent“ već je 7. ožujka 2017. objavio tekst u kojem se, između ostalog ističe sljedeće: „CETA sporazum između EU-a i Kanade uzrokovat će gubitak više oko 300.000 radnih mjesta (prema procjeni, oko 80.000 u Kanadi i više od 220.000 u EU-u) i prouzročit će još veće nejednakosti,“ upozorili su tada stručnjaci temeljem provedene studije.
https://www.globalresearch.ca/wp-content/uploads/2017/07/NAFTA_logo.png
Dr. Pierre Kohler iz UN-a i dr. Servaas Storm (Delt University of Technology) iz Nizozemske izjavili su slijedeće: „Dugoročni učinci CETA-e biti će negativni. .... Prosječna zarada radnika će se smanjiti i u EU i u Kanadi...  U trenutnim uvjetima štednje, visoke nezaposlenosti i niskog rasta, poboljšanje konkurentnosti smanjenjem troškova rada može samo štetiti gospodarstvu.“ Povodom objave o privremenom stupanju na snagu sporazuma CETA, Terry Boehm, predsjednik Nacionalnog saveza poljoprivrednika Kanade izjavio je: „CETA je loš trgovinski sporazum jednako za građane Kanade i Europske unije. To je, međutim, vrlo dobar sporazum za većinu velikih korporacija koje imaju bilo kakav odnos u Kanadi ili Europi. Doista, riječ je o pravima za korporacije koja im omogućuju nadziranje vlada sve do razine općina.“
 
Da, CETA je prvi trgovinski sporazum koji u svojem djelokrugu zahvaća sve nacionalne razine, uključujući pokrajinske i općinske razine vlasti. „To znači ako vlada kupuje robu ili uslugu, ona ne može dati prednost tj. pogodovati lokalnim tvrtkama... Dakle, ljudi koji plaćaju porez u svojoj zemlji, pokrajini ili općini ne mogu očekivati da će imati prednost. Ovi uvjeti također se primijenjuju i na nabave tj. kupnje od strane sveučilišta, škola i bolnica ili bilo koje druge vladine organizacije, uključujući i važne, „krunske“ korporacije. Nastojanje stvaranja programa za nabavu/ kupovinu lokalne hrane za sveučilište, bolnicu ili vladinu agenciju biti će iznimno teško pod uvjetima sporazuma CETA“, objasnio je Boehm.
 
Štoviše, Terry Boehm je još 21. srpnja 2013. u razgovoru za „Canadian Patriot“ izjavio: „Globalizacija je uzrokovala devastaciju golemih razmjera po pitanju fizičkog ekonomskog odn. gospodarskog potencijala i suverenosti svake države u svijetu, a Kanada nije nikakav izuzetak. Nakon ukidanja Bretton Woods monetarnog sustava 1971. i potpisivanja trgovinskog sporazuma NAFTA 1994. (North Americam Free Trade Agreement/Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a, Kanade i Meksika stupio na snagu 1994.), gospodarstvo Sjeverne Amerike postaje podvrgnuto „monetizaciji“ proizvodnje hrane i to do točke u kojoj su golemi karteli kao što su „Cargill“ i „Archer Daniels Midland“ uništili većinu malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava i industrijskih poduzeća koji su do tada činili „kralježnicu“ odnosno okosnicu ekonomije Sjeverne Amerike. .... Iako je napad bio razoran, a veliki potencijal uništen, Kanada je i dalje ostala vitalni globalni proizvođač prehrambenih proizvoda i ključ je u novom globalnom gospodarskom oporavku. ...“
 
Tijekom tajnih pregovora o sporazumu CETA pravni stručnjaci jasno su upozoravali na opasnosti koje se kriju u ISDS-u, tj. „Investor-State-Dispute-Settlement“, ali europski pregovarači to su uporno prešućivali i nisu prihvaćali nikakve argumente protiv ISDS-a. Ukratko, ISDS je dokument koji je „uguran“ u navedeni sporazum CETA te se odnosi na sudove za zaštitu „očekivanih budućih profita“ te uspostavu sustava „investitori protiv države“ o čemu sam također pisala 2016. Također je potrebno naglasiti kako je Europska komisija u jesen 2015. preimenovala ISDS u naziv 'Investor Court System, ICS' ('Sustav investitora protiv države').
 
Sporazum CETA ruši nacionalne standarde i zakonodavne propise u području prehrambene sigurnosti, financijskih usluga, zaštite okoliša i radnog zakonodavstva. Multinacionalnim kompanijama tako se omogućava da samostalno tuže državu potpisnicu Sporazuma čija politika ograničava njihovo djelovanje i ostvarenje profita. „Iz navedenog razloga vlade ne će usvajati zakone u interesu naroda, uvijek će morati razmišljati i uzeti u obzir moguće posljedice zbog nepridržavanja odredbi iz sporazuma CETA,“ objašnjava Boehm te dodaje: „A to će imati izrazito negativne posljedice za sve naše demokracije.“ Njemačko udruženje sudaca i javnih tužitelja (Deutscher Richterbund, DRB) vrlo čvrsto i odlučno odbijali su prijedlog Europske komisije o uvođenju ICS-a u sporazume TTIP i CETA uz  kratku i jasnu poruku: „Za ICS ne postoji pravni temelj niti potreba.“
 
CETA ide još i dalje sa svojim pritiskom na obične građane. Boehm navodi šokantan primjer kako se CETA bavi s navodnim kršenjem prava intelektualnog vlasništa. Prava intelektualnog vlasništva obuhvaćaju čitav niz mehanizama kao što su patenti, autorska prava, prava uzgajivača biljaka, elektronske topografije i komunalni patenti. Objašnjava da pojedinac optužen za kršenje prava intelektualnog vlasništva može biti podvrgnut „predostrožnom oduzimanju“ pokretne i nepokretne imovine, zamrzavanju bankovnih računa itd. A svaka treća strana koja je navodno pomagala u navodnom kršenju (prava intelektualnog vlasništva) mora biti podvrgnuta istim „predostrožnim napadima.“  
 
Vijeće Kanađana (Le Conseil des Canadiens) sastavilo je dokument pod naslovom: „Borba protiv sporazuma CETA, TTIP-a i ISDS-a: lekcije/pouke iz Kanade“ autorice Maude Barlow koji je kao otvoreno pismo u travnju 2016. proslijeđen svim Europljanima u svrhu upozorenja, a Hrvatski fokus je također objavio prijevod pisma. Zanimljiv je podatak kako u Bruxellesu prema procjenama radi oko 25.000 lobista, a velika većina njih predstavlja tj. zastupa interese korporacija i njihovih lobističkih grupa. Organizacija „The Corporate Europe Observatory“ objavila je zanimljiv i poučan vodič za mutni svijet lobiranja u EU-u na 74 stranice („Lobby Planet – Brussels“).
 
Podsjećam da je europska javnost, odnosno građani diljem Europske unije kao i novinari bili isključeni iz rasprava o sporazumu CETA – pregovori su se vodili u najvećoj tajnosti, daleko od očiju javnosti. Lori Wallach, direktorica organizacije Global Trade Watch, ogranka neprofitne organizacije za zaštitu potrošača 'Public Citizen' još je 2013. napisala opsežan članak o opasnostima  sporazuma takve vrste (TTIP i CETA) pod naslovom „Veliko podčinjavanje“ („Le Monde Diplomatique“ – hrvatsko izdanje): „Sigurnost prehrambenih proizvoda, zaštita od štetnih tvari, zdravstveno osiguranje, cijene lijekova, internetska sloboda, zaštita privatnosti, energija, kultura, autorska prava, prirodni resursi, profesionalno obrazovanje, uređenje javnog prostora, imigracija – ni jedna domena javnog interesa ne će izmaknuti pritisku institucionaliziranog slobodnog tržišta. Politički postupci dužnosnika ograničit će se na pregovaranje s tvrtkama ili njihovim lokalnim mandatarima za mrvice suverenosti koje im ove budu voljne odobriti.“  
 
„CETA nije sporazum o trgovini! CETA se bavi ograničavanjem sposobnosti vlada da vladaju u javnom interesu. CETA će proširiti korporativne interese od najveće važnosti na račun naših demokracija,“ zaključuje Boehm. „Sve je tamo u crno-bijeloj boji. Sve što morate učiniti je pročitati to.“  
Izvor: Via Campesina: „CETA the wrong deal for people,says National Farmers Union“, 22. rujna 2017.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Utorak, 23/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 862 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević