Get Adobe Flash player

Održan prvi dio 43. škole biološke antropologije 'Dr. Hubert Maver'

 
 
Pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u ponedjeljak 23. listopada u palači HAZU-a održana je prvi dio 43. škole biološke antropologije „Dr. Hubert Maver“, a tema tog međunarodnog znanstveno-edukativnog skupa je Novi horizonti u antropologiji. Skup se održava 23. i 24. listopada povodom 25. godišnjice Instituta za antropologiju, 40. godišnjice Europske antropološke asocijacije (European Anthropological Association), 40. godišnjice Hrvatskog antropološkog društva i 15. godišnjice studija Antropologije na Sveučilištu u Zagrebu.
https://copaainfo.files.wordpress.com/2015/10/copaa-header-image-tjc2.png
Organizatori skupa su Razred za prirodne znanosti HAZU, Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja HAZU, Antropološki centar HAZU, Insititut za antropologiju i Hrvatsko antropološko društvo. Svoje najnovije znanstvene spoznaje predstavilo je šest svjetski značajnih antropologa iz različitih područja znanosti, ujedno i dugogodišnjih suradnika Instituta za antropologiju: Svante Pääbo, dopisni član HAZU, ravnatelj Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, jedan od osnivača paleogenetike te voditelj tima znanstvenika koji je prvi sekvencionirao genom neandertalaca; Brunetto Chiarelli, profesor emeritus Sveučilišta u Firenci, poznat po otkriću kromosomskih mutacija koje razlikuju čovjeka od primata te osnivač Europske antropološke asocijacije; Linda Bennett, profesorica emerita Sveučilišta u Memphisu u SAD-u, predsjednica i osnivačica Konzorcija primijenjene antropologije (Consortium of Practicing and Applied Anthropology – COPAA) i začetnica američko-hrvatske suradnje u području antropologije; Richard Villems, predsjednik Estonske akademije znanosti te dugogodišnji ravnatelj uglednog Estonskog biocentra koji se bavi arheogenetikom i populacijskom genetikom; Ranjan Deka, profesor epidemiologije Sveučilišta Cincinnati u SAD-u koji se dugi niz godina bavi istraživanjima kompleksnih bolesti i metaboličkog sindroma (između ostalog i na istočnojadranskim otocima) te Florin Grigorescu, profesor molekularne genetike na Sveučilištu Montpellier, voditelj FP7 projekta „MEDIGENE“, koji istražuje genetičke i okolišne čimbenike rizika za razvoj metaboličkog sindroma u mediteranskim populacijama.
 
Skup je otvorio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo zasluge glavnog tajnika Akademije i predsjednika Hrvatskog antropološkog društva akademika Pavla Rudana za razvoj hrvatske antropologije kao znanosti koju je utemeljio i doveo na svjetsku razinu. Zaslugom akademika Rudana 1974. je u Hrvatskoj održan prvi znanstveno-radni skup pod naslovom „Škola biološke antropologije". „Rijetko koji znanstvenik je toliko identificiran s jednom znanstvenom disciplinom kao akademik Rudan s antropologijom. Da bi se uspjelo treba uspješne slijediti, ali i pomagati. Stoga Hrvatska akademija pomaže i Hrvatsko antropološko društvo i Institut za antropologiju jer oni rade ono što bi svi trebali raditi, nametnuvši se na globalnoj sceni u natjecanju s najboljima“, rekao je akademik Kusić. Govoreći o osnutku Instituta za antropologiju 1992., podsjetio je na zasluge akademika Marka Šarića, tadašnjeg ravnatelja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz kojeg je nastao antropološki institut.
 
Akademik Rudan u svom se govoru osvrnuo na ranije škole biološke antropologije koje su ugostile mnoge svjetske znanstvenike i značajno doprinijele razvoju antropologije u Hrvatskoj, poručivši da su znanstvene spoznaje uvijek bile izvorište napretka čovječanstva, pa tako i u antropologiji koja proučava „veličanstveno bogatstvo ljudskog roda u njegovoj različitosti.“ Akademik Rudan je uručiogodišnju nagradu Hrvatskog antropološkog društva, medalju „Dragutin Gorjanović Kramberger" za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj akademiku Zvonku Kusiću i Brunettu Chiarelliju, a diplome počasnog člana Hrvatskog antropološkog društva Lindi A. Bennet, Richardu Villemsu, Ranjanu Deki, Florinu Grigorescuu, prof. dr. sc. Draganu Primorcu i prof. dr. sc. Nevenu Budaku. O radu Instituta za antropologiju govorio je njegov ravnatelj dr. sc. Saša Missoni istaknuvši da se rad Instituta ističe provođenjem znanstvenih istraživanja iz područja genetičke, biomedicinske, sociokulturne, lingvističke, evolucijske i arheološke antropologije.
 
Od svog osnivanja do danas zadržao je interdisciplinarni holistički pristup u znanstvenoistraživačkom radu što mu je omogućilo uspostavljanje čvrstih veza sa stručnjacima iz različitih znanstvenih područja, a vezanih uz zajedničke antropološke teme što ga čini jedinstvenim u zemlji i prepoznatljivim u međunarodnim znanstvenim krugovima. Rezultati kvalitetne suradnje Instituta s najprestižnijim svjetskim sveučilištima i institucijama svrstavaju ga među najjače znanstvene institute u Hrvatskoj. „S obzirom na interdisciplinarni karakter antropologije i holistički pristup koji Institut primjenjuje, rezultati istraživanja izuzetno su korisni široj, općoj populaciji. Predstavljanjem rezultata svojih istraživanja u obliku različitih javnih predavanja, radijskih i televizijskih emisija, dokumentarnih filmova, radionica, izložbi, edukacija, znanstveno-popularnih publikacija Institut ujedno utječe i na kreiranje javnih politika i strategija“, kazao je Missoni. Na otvorenju 43. škole biološke antropologije „Dr. Hubert Maver“govorio je i državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tome Antičić kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića koji je izrazio potporu Ministarstva antropološkim istraživanjima.
 

Marijan Lipovac

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 870 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević