Get Adobe Flash player

Ovogodišnji Svjetski tjedan fokusiran je na značajnu ulogu svih zdravstvenih radnika u smanjenju antimikrobne rezistencije

 
 
Europski dan svjesnosti o antibioticima je godišnja europska javnozdravstvena inicijativa čija svrha je podizanje javne svijesti o sve raširenijoj pojavi rezistencije, tj. otpornosti mikroorganizama na antibiotike kao i o važnosti za odgovorno korištenje antibiotika. Posljednji noviji podatci diljem Europske unije potvrđuju da je broj pacijenata inficiranih bakterijama otpornim na antibiotike u porastu te da rezistencija na antibiotike predstavlja sve veći i ozbiljniji javnozdravstveni problem uz ozbiljnu ugrozu ljudskog zdravlja pa i života.
https://www.helsinki.fi/sites/default/files/thumbnails/image/appendicitis_40555477_2000.jpg
„Gotovo polovica svih primjena antibiotika u bolnicama je nepotrebno neprimjerena,“ upozoravaju stručnjaci te dodaju da je upravo pogrješno korištenje antibiotika jedan od glavnih uzroka pojave i širenja antimikrobne rezistencije (AMR). Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se diljem Europske unije 18. studenog svake godine, počevši od 2008. kada je obilježen prvi puta. Ove godine obilježava se deset godina od proglašenja Europskog dana svjesnosti o antibioticima. Stoga će 15. studenog Vytenis Andriukaitis, Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane održati govor u Bruxellesu povodom desete obljetnice obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima a cijeli „događaj“ organizira Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) koji će ujedno objaviti i najnovije podatke o antimikrobnoj rezistenciji u EU. Od 2015. na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) održava se i Svjetski tjedan svjesnosti o rezistenciji mikroorganizama na antibiotike. Svjetski tjedan se obilježava od 13. do 19. studenog 2017.
 
Ove godine Svjetski tjedan fokusiran je na značajnu ulogu svih zdravstvenih radnika u smanjenju antimikrobne rezistencije, tj. otpornosti patogenih mikroorganizama na antibiotike te neophodnoj prevenciji i kontroli infekcija. Infekcije u bolnicama i zdravstvenim ustanovama su najčešće izazvane mikroorganizmima, prvenstveno bakterijama, otpornim na antibiotike i na druge antimikrobne lijekove. Obilježavanje Svjetskog tjedna ima stoga cilj podizanja javne svijesti o globalnom problemu zbog sve raširenije rezistencije mikroorganizama na antibiotike, kao i poticanje tzv. dobre prakse kod javnosti, zdravstvenih radnika i političara kako bi se izbjeglo daljnje širenje antimikrobne rezistencije. Ovogodišnja tema Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji glasi: „Antibiotici:  Koristiti s oprezom“ koja nam poručuje o važnosti antibiotika i kako se njihova značajna  uloga mora očuvati za dobrobit svih.
 
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europa udružile su se i odazvale na poziv UN-ove Opće skupštine o potrebnim trenutnim mjerama protiv antimikrobne rezistencije. Rezistencija mikroorganizama, prvenstveno bakterija, ne poznaje granice i stoga svi moramo biti udruženi u „globalnoj zajednici“ za odgovorno korištenje antibiotika. U svrhu usporavanja razvoja i širenja rezistencije mikroorganizama na antibiotike od iznimne je važnosti znati da se antibiotici moraju primjenjivati u točno određenu svrhu i vrijeme, u točnoj dozi kroz određeno propisano vrijeme, a vrstu antibiotika mora odrediti liječnik. Antibiotici se nikada ne smiju dijeliti s drugima ili čuvati „za poslije.“
 
Upravo je prekomjerna, neodgovarajuća i neodgovorna primjena antimikrobnih lijekova, prvenstveno antibiotika, zajedno s lošom praksom u nadzoru infekcija dovela do razvoja i širenja antimikrobne rezistencije što ozbiljno ugrožava ljudsko zdravlje na globalnoj razini. Stoga Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorava: „Ukoliko se ovaj trend nastavi, mi ćemo se vratiti u vrijeme kada najobičnije infekcije ne ćemo više moći liječiti.“ Samo u EU-u godišnje umre oko 25.000 pacijenata zbog infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike, a na globalnoj razini prema procjenama godišnje umre oko 700.000 pacijenata. Sručnjaci procjenjuju i upozoravaju: „Ako se nastavi ovaj trend, tada će u razdoblju od 2015. do 2050. godišnje umirati oko 10 milijuna ljudi zbog infekcija izazvanih patogenim mikroorganizmima otpornim na antimikrobna sredstva.“
 
Međutim, infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike uzrokuju i znatne gospodarske i financijske troškove: u EU oni godišnje iznose oko 1,5 milijardi eura zbog ekstra zdravstvenih troškova i smanjenja produktivnosti, a svakako se moraju uračunati i dodatni troškovi zbog produžene hospitalizacije i dugotrajnog liječenja po oboljelom pacijentu. Gubitci se također bilježe i u trgovini i u poljoprivredi: Tako je na primjer 2015. prodaja piletine u Norveškoj bila smanjena za 20 % nakon objave otkrića bakterije E.coli otporne na antibiotike u pilećem mesu.
 
U Europi je u razdoblju od 2010. do 2014. potrošnja antibiotika gotovo udvostručena zbog terapije infekcija izazvanih bakterijama višestruko otpornim na antibiotike (multirezistentne bakterije). Ipak, neke države poput Danske, Estonije, Finske, Luksemburga, Španjolske i Švedske uspjele su smanjiti ukupnu potrošnju antibiotika izvan bolničkog liječenja. Iako je potrošnja antibiotika kod životinja smanjena za oko 12 % u 24 države-članice EU-a u razdoblju od 2011. do 2014., vidljive su značajne razlike među državama (dok je u nekim državama potrošnja smanjena, u 5 država je povećana). No, najveća potrošnja antibiotika ne odnosi se na ljude, nego na životinje: samo u SAD-u, u sektoru stočarstva troši se 80 % antibiotika od ukupne godišnje potrošnje. Predviđeno je još ranije da će u razdoblju između 2010. i 2030. globalna potrošnja antimikrobnih lijekova u uzgoju životinja porasti otprilike za 67 %. U Europskoj uniji je 29. lipnja 2017. usvojen novi i sveobuhvatni akcijski plan protiv antimikrobne rezistencije.
 
Hrvatsko drušvo za kliničku mikrobiologiju Hrvatskog liječničkog zbora u petak, 17. studenoga 2017. organizira Simpozij povodom obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu. Na Simpoziju će govoriti stručnjaci koji će se između ostaloga, osvrnuti na deset godina javne kampanje za podizanje svijesti o problemu rezistencije mikroorganizama na antibiotike i druge antimikrobne lijekove, a govoriti će se i o problemima rezistenicje u veterinarskoj medicini.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Kako treba nazvati 13. travanj 2018.?

Ponedjeljak, 23/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1016 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević