Get Adobe Flash player

Kroatistički eseji i rasprave u kojima se teme obrađuju na filološki način

 
 
U Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 20. studenog javnosti je predstavljena knjiga Kroatološki ogledi književnog povjesničara i kritičara prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića. Knjigu je objavio izdavač Leykam International i u njoj se donose radovi vezani uz književnoznanstveni projekt Hrvatski književni povjesničari (prilozi o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Ivi Frangešu, Antunu Barcu i Đuri Šurminu), slijede prilozi u kojima se komentira međunarodno priznanje hrvatskog jezika ostvareno 2008., a neki su radovi posvećeni književnim opusima hrvatskih književnika Milana Begovića, Ante Tresića Pavičića, Nike Andrijaševića i Joje Ricova te austrijske književnice hrvatskoga podrijetla Paule von Preradović. Objavljeni su i prilozi vezani uz sudbinu hrvatske knjige (Croatica Mechitaristica, Nikola Benčić – osnivač i promicatelj zbirki knjiga gradišćanskih Hrvata u Hrvatskoj i Otpor memoricidu: Zbirka knjiga o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu) te ostali prilozi: o Novigradu i novigradskom kraju u prirodoslovnom putopisu Spiridiona Brusine, o znanstvenim interesima Vjekoslava Maštrovića u svjetlu njegove bibliografije i prilog o Susretima, časopisu Hrvatsko-češkog društva.
http://www.mvinfo.hr/img/articleModule/image/a2v1tutxr80apjz91rt4zwsueu3.jpg
Radi se o kroatističkim esejima i raspravama u kojima se teme obrađuju na filološki način, u najvećem dijelu književnopovijesni i književnokritički. No u obradi se koriste i komparativno kroatistički postupci pa ih valja smatrati kroatološkim prilozima, što je na tragu autorovih stvaralačkih postupaka prethodno iznesenih u njegovim knjigama Nad jabukama vile Hrvatice (2001.) i Neukrotivo svoji (2011.).
 
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio je da Maštrović od 1976. djeluje na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU-a, a u tom je razdoblju bio i dekan Hrvatskih studija te glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Posebno je istaknuo njegove zasluge za priznanje hrvatskog jezika u međunarodnoj bibliotečnoj klasifikaciji 2008., što se smatra međunarodnim priznanjem hrvatskog jezika, čime je omogućeno da hrvatski jezik postane službeni jezik Europske unije. Spomenuo je da Maštrović trenutno obnaša i dužnost urednika Glasnika HAZU, a podsjetio je i na zasluge njegovog oca Vjekoslava Maštrovića, dugogodišnjeg upravitelja Akademijinog Zavoda za povijesne znanosti u Zadru zaslužnog za osnutak kulturnih institucija u Zadru nakon 1945.
 
Akademik Mislav Ježić također je istaknuo Maštrovićeve zasluge za međunarodno priznanje hrvatskog jezika, upozorivši da neki kroatisti i danas smatraju da hrvatski ne postoji kao zaseban jezik. Književna povjesničarka dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek je posebno naglasila poglavlja vezana uz Maštrovićev rodni Zadar te poglavlje o sudbini knjige u Domovinskom ratu.
 
Tihomil Maštrović je pojasnio da kroatologija teme vezane uz hrvatsku kulturu i identitet promatra sa gledišta šireg od filologije, vežući uz sebe i druge znanosti čiji razultati mogu dati informacije o hrvatskom identitetu, dostignućima, vrijednostima i ostvarenjima. Osvrnuvši se na međunarodno priznanje hrvatskog jezika, kazao je da je odobrenje zasebnog koda za hrvatski jezik u međunarodnom ISO sustavu imalo dalekosežne učinke. „Tri dragocjena slova hrv su poput JMBG-a ili OIB-a za pojedinca, ona čine hrvatski jezik osobom, jedinstvenom i samosvojnom, a time je i „bratski“ zagrljaj sa srpskim jezikom popustio na čvrstini“, istaknuo je Maštrović.
 

Marijan Lipovac

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Ponedjeljak, 18/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 901 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević