Get Adobe Flash player

Učenicima zakon daje pravo na 'jednakost obrazovnih šansi'

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Tomislav Faist, učitelj, Osnovna škola Posavski Bregi
 
'Ciljevi-očekivanja-ishodi'tri su riječi koje se u CKR-u isprepliću i to često bez jasne razlike njihova značenja pa i s izmiješanim značenjima. Nekada su postojali 'odgojno-obrazovni ciljevi' i 'rezultati odgojno-obrazovnoga procesa'. Novi dokument (ONK) govori:
a) „(...) kako bi se postavljeni ciljevi, očekivanja i ishodi ostvarili", čime najavljuje dvije različite kategorije postignuća kojima se teži: 'ciljeve' i 'očekivanja'. Zbog čega dvije?
b) Ciljevi i očekivanja mogu se ostvariti. „Ostvariti ishode"?
c) „(...) vrednovanje ostvarenosti ciljeva, očekivanja i ishoda (...)". Što će se od navedenoga vrednovati i u čemu će biti razlika između vrednovanja ciljeva i vrednovanja očekivanja?
d) „(...) dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna očekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe." Postavljati možemo očekivanja (i ciljeve), ali ishodi su rezultat rada, vježbe, nastojanja - oni nisu nešto što se 'postavlja pred'.
e) Ni ova formulacija: „Nacionalnim dokumentima područja kurikula određuju se svrha, ciljevi, struktura i odgojno-obrazovna očekivanja povezana s učenjem i poučavanjem u širim odgojno-obrazovnim područjima." ne pojašnjava po čemu se 'ciljevi' razlikuju od 'odgojno-obrazovnih očekivanja' (iako će kasniji dokumenti reći: „kao što je objašnjeno u ONK-u!“). Također se ne razjašnjava pitanje jednine-množine: radi li se o 'područjima (jednoga) kurikula' ili o 'kurikulima' (raznih) područja?
f) „Odgojno-obrazovna očekivanja u dokumentima područja kurikula određena su na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih ciklusa." Ne bi li bilo prikladnije da su na kraju određeni ishodi, a očekivanja (i ciljevi?) na početku?
http://os-posavski-bregi.skole.hr/upload/os-posavski-bregi/album/1/large_img_14.jpg
Tomislav Faist
 
Čitanjem ostalih dokumenata početna se konfuzija oko 'ciljeva-očekivanja-ishoda' ne razjašnjava, štoviše, iz teksta „(...) jasno postavljena očekivanja (odgojno-obrazovni ishodi)" proizlazi da se očekivanja izjednačuju s ishodima!? Riječ 'očekivanja' koristi se i za očekivanja učenika kao i za očekivanja roditelja, učitelja i šire zajednice, dok se povremeno koristi i višeznačno, često i bez jasnih naznaka o čijim se očekivanjima radi. Izgleda da bi se 'očekivanja' načelno trebala odnositi na takozvane cikluse, no u dokumentima se govori i o "očekivanjima pojedinih područja" i o "ostvarivanjima očekivanja" (Jesu li to možda ishodi?), a ponegdje ta riječ kao da poprima i značenje zahtjeva. Da bi se mogle ostvariti dobre ideje o „(...) dopunskim i izbornim programima (...), projektima (...), o doživljaju užitka stvaranja i zadovoljstva svojim radom - čime se razvija samostalnost i odgovornost učenika, samopoštovanje, socijalne vještine, koje uključuju i uvažavanje drugih”, potrebni su i dodatno vrijeme i prostor – a oni se mogu osigurati organiziranjem nastave u jednoj smjeni – s dopunskim sadržajima, istraživanjima i projektima u poslijepodnevnim satima.
 
Prijedlog zaključka
 
Učenicima zakon daje pravo na „jednakost obrazovnih šansi” – koje još uvijek nije ostvareno, a trebalo bi imati prioritet. Omogućimo im to pravo – realizacijom Državnoga pedagoškog standarda – ako je ikako moguće i prije zadanih rokova. Podsjetimo na sve argumente o potrebi vraćanja satnice Tehničke kulture na minimalnih 1,5 sati tjedno te apelirajmo da se riješe nejasnoće oko izborne nastave. Donesimo pravilnik o reformama pa uz ispunjene preduvjete nastavimo s reformama!
 
Doc. dr. sc. Matko Glunčić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 
 Analizom Prijedloga kurikula za gimnazijsko obrazovanje zaključujem da je predloženi kurikul neprihvatljiv zbog sljedećih propusta. Ekspertna radna skupina koja je određivala metodologiju i smjer rada svih stručnih radnih skupina sastavljena je od stručnjaka iz isključivo društvenih znanosti, dok su ostala područja isključena, posebno temeljna STEM područja - matematika, fizika, kemija, biologija. Prijedlogom se ne smanjuje prosječna tjedna satnica niti se smanjuje broj obveznih predmeta po godini. Veliki broj predmeta u 5. ciklusu pretvara se u jednosatne tjedne „tečaj-predmete“, čime se gubi na dubini jer se učenik usmjerava na faktografske činjenice i površno učenje. Iznesenim modelom izbornosti dovode se u nepovoljan položaj učenici iz manjih gradova i manjih gimnazija.
 
Zanemaruje se važnost i specifičnost STEM područja koje je ključno za znanstveno-tehnološki razvoj Hrvatske. Time je predloženi kurikul suprotan opredjeljenjima Strategije koju je usvojio Sabor i dokumentima Europske unije koji STEM područje stavljaju u središte pozornosti. Prijedlog gimnazijskoga kurikula dovest će do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, što bi moglo imati dalekosežne negativne posljedice na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske.
 
Kao rezultat ove analize predlažem sljedeće korake:
1.                  Imenovati novi ekspertni tim u kojemu će ravnopravno biti zastupljeno društveno-humanističko i STEM područje, pri čemu u sastavu trebaju biti i praktičari sa škola i istaknuti znanstvenici dokazane međunarodne reputacije.
2.                  Imenovati pri Ministarstvu Savjet za kurikularne promjene sa širokim spektrom stručnjaka koji će pratiti rad ekspertnoga tima, posebice sa stajališta STEM područja i sa stajališta nacionalnoga identiteta. Na čelu Savjeta trebao bi biti ministar.
3.     Pokrenuti izradu analize stanja po ključnim pokazateljima i projekciju razvoja kao polazišta za izradu kurikula.
4.     Članove predmetnih povjerenstava imenuje ekspertni tim uz konzultacije sa Savjetom.
5.     Okvir izbornosti koju biraju učenici treba znatno ograničiti (Argumenti su dani u ovome tekstu.) i usmjeriti sukladno interesima razvoja.
6.     Prije početka rada na predmetnim kurikulima - na temelju širokih stručnih rasprava institucija i pojedinaca - treba utvrditi nastavni plan (ciljeve, tipove usmjerenja, školske predmete i satnicu), a tek onda započeti rad na izradi kurikula. Pritom u obzir treba uzeti sva dosadašnja pozitivna i negativna iskustva.
7.     Za izradu kvalitetnoga i usklađenoga kurikula treba predvidjeti najmanje dvije godine. Također, potrebno je provesti odgovarajuće i intenzivno stručno osposobljavanje nastavnoga kadra kao nužnoga preduvjeta uspješnosti uvođenja novoga kurikula.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Četvrtak, 26/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 870 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević