Od Sofije do Crne Gore - veliki oblak smoga

 
 
Peći na ugljen, stari dizel automobili, termoelektrane na ugljen kojima je istekao rok trajanja. Čak 78 posto Bugara udiše PM čestice koje idu iznad razine  koja je dopuštena u EU i koja iznosi 19 posto. U Skoplju godišnje od posljedica zagađenja umre 1300 ljudi. Zrak koji ima neugodan miris i koji se teško udiše, oblak smoga poviše glave. U velikim balkanskim gradovima, svake godine se vraća isti zimski scenarij. Panorama okoliša kojom dominira zagađenje od peći na ugljen, starih dizel automobila i termoelektrane na lignit (smeđi ugljen). Sve to poziva na uzbunu kao što je to nedavno bio slučaj u Bugarskoj, gdje je lokalna Izvršna agencija za okoliš objavila zadnje izvješće o kvaliteti zraka. Izvješće koje zabrinjava i koje otkriva da čak 78 % Bugara udiše PM čestice koje idu iznad razine koja je dopuštena u EU i koja iznosi 19 %.
https://ak9.picdn.net/shutterstock/videos/13350887/thumb/1.jpg
Sofija - glavni grad Bugarske
 
Najvažniji znakovi koji ukazuju na otrovan zrak su uvijek isti, zajednički onima iz drugih država regije: kućno grijanje (52 % ugljen i nafta), a također i prijevozna sredstva. Zagađeni zrak je, prema sadržaju izvješća Izvršne agencije za okoliš, su u 2014. godini, uzrokovao smrt 13.000 ljudi u samoj Bugarskoj dok na razine Europske unije, taj broj prelazi 500.000.
 
Bugarska pak nije negativna iznimka u regiji u kojoj, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016., šest gradova s područja Balkana se nalazi na listi deset najzagađenijih gradova po pitanju PM 2,5 (Lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5 μm). Tuzla, Skopje i Tetovo su na prva tri mjesta, a potom slijede Dimitrovgrad, Pljevlja i Bitola. Baš je u Makedoniji, uključujući i glavni grad Skopje, stanje prilično zabrinjavajuće i uzbune zbog atmosferskog zagađenja su posljednjih tjedana stalno na snazi jer neki gradove ove države, najviše zbog kućnog Toplinarstva, konstantno bilježe  puno veće razine PM 2,5 od onih koje su dopuštene. Navedene informacije potvrđene su i od strane glasnogovornika vlade, nakon resornog sastanka na kojem je glavna tema bila zagađenje zraka u makedonskom glavnom gradu. U gradu Skoplju, prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine 1300 osoba umre zbog posljedica atmosferskog zagađivanja. „Zrak je tako maglovit da mu možete osjetiti okus u ustima“, ističe Ljubica Dimitrovska, lokalna djelatnica jedne ne vladine organizacije. „Izbjegavamo izlaziti poslijepodne. Baš malo prije samo kupila masku za lice“, dodaje Ljubica koja se, kao i svaki roditelj, boji za zdravlje svoje malodobne kćerke. „Kao roditelj se osjećam nemoćna, dok sam u isto vrijeme i ljuta na vlasti koje ne čine ništa kako bi problem prevenirali“, ističe Ljubica.
 
I u nedalekom Kosovu, gdje je, prema lokalnim mjerenjima kvalitete zraka, tek svaki četvrti dan kvaliteta zraka dobila prolaznu ocjenu, je malo toga napravljeno do sada. Na konferenciji posvećenoj pošastima smoga, održanoj prošlog ponedjeljka, ministrica zaštite okoliša Albena Reshitaj je iznijela podatak da na Kosovu svake godine najmanje 800 ljudi umre od posljedica zagađenja zraka.
I u Crnoj Gori problemi su slični, posebno na području Podgorice i Pljevlje gdje je sjedište jedine termoelektrane na ugljen u državi i gdje količina lebdećih čestica prelazi dozvoljene doze svaki dan.
U Srbiji pak, broj osoba ranije umrlih na godišnjoj razini zbog posljedica smoga iznosi 5400 dok je u Bosni i Hercegovini, gdje kvaliteta zraka varira, od nezdravo u Tuzli pa do opasno u Sarajevu, 231 osoba (na 100.000)  godišnje umre zbog posljedica atmosferskog zagađivanja.
 
Situacija je jako teška, a vlasti nemaju jasnu strategiju kako se boriti protiv zagađenja, osim sitnih intervencija koje se odnose na zabranu prometa najstarijim vozilima, u danima kada se razina smoga izrazito poveća. Zimi pak, kada su ljudi prisiljeni koristiti ugljen i drva, izloženi smo velikim koncentracijama zagađenja, objašnjava makedonski djelatnik jedene ne vladine organizacije koja se borit protiv zagađenja zraka.
Na žalost, u Bosni, kao i u Srbiji, se nastavlja ulagati u ugljen. Tako  je u Bosni i Hercegovini nedavno s Kinezima potpisan ugovor vrijedan 600 milijuna eura, za gradnju jednog novog dijela termoelektrane na ugljen u Tuzli, gradu koji je već danas jedan od najzagađenijih na Balkanu.
 

Stefano Giantin, Il Piccolo, Trst