Get Adobe Flash player

Opasni herbicid najuže vezan s GM hranom

 
 
Ovoj ozloglašenoj kemikaliji, unatoč prosvjedima, u lipnju bi se mogla produljiti uporaba u EU na dodatnih 15 godina. Monsantu su 62 milijarde dolara, koliko za njega ovih dana nudi njemačka farmaceutska kompanija Bayer, premalo. No vjerojatno je samo pitanje dana ili nekoliko dodatnih desetaka milijunčića kako bi se tom američkom poljoprivredno-biotehnološkom divu konačno jače odškrinula vrata EU i kad je riječ o GMO-u, strepe građani koji su ovih dana diljem Starog kontinenta i šire opetovano prosvjedovali protiv Monsanta i njegovih genetski modificiranih “darova”. Brojne europske zemlje, pa i Hrvatska, odavno su se, naime, deklarirale kao “GMO free”, a tamo gdje ga je bilo ili ga ima, prate ga brojne kontroverzije i sudske tužbe.
http://naturalsociety.com/wp-content/uploads/pesticides_field_guys_735_350-735x350.jpg
U Europi je još jedino legalno “utočište” GMO-a (genetički modificiranih organizama) ostala dolina Ebra u Španjolskoj. No zna li se kako Europska komisija mjesecima odgađa odluku hoće li i koliko produljiti “ostanak” Monsantova otrova glifosata na europskom tlu, koji se kao aktivna tvar herbicida usko povezuje s GM usjevima – ali ga Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) suprotno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ne vidi mogućim uzrokom niza negativnih učinaka na ljudsko zdravlje, degeneracije jetara i bubrega, raka, endokrinih i genetskih poremećaja – dovoljno je razloga za sumnju da je za ovaj Bayerov posao stoljeća sve unaprijed izlobirano, išao on u smjeru vrlo profitabilnog glifosata, non GMO-a, GMO-a ili svega zajedno. Kao voda i zrak.
 
Znanost, istina, o GMO-u još uvijek nije dala završni sud. No glifosat, kojemu bi se akreditacija u EU nakon 30. lipnja ove godine mogla produljiti na još punih 15 godina, u svijetu je jedna od najozloglašenijih i najviše korištenih poljoprivrednih kemikalija. Što je najgore, više nitko ne može zanijekati da čovjek s njime nije u “suživotu”, gotovo koliko s vodom ili zrakom. Novija istraživanja govore, naime, kako ga ima u hrani na našim tanjurima, u kruhu, pivu, zraku, vodi, našoj krvi i urinu, odjeći koju nosimo... Nedavno je otkriven čak i u ženskim tamponima. Koliko je sveprisutan, možda najzornije dočarava nedavno istraživanje grupacije Zelenih/ESS-a među zastupnicima u Europskom parlamentu.
 
Testiranjem uzoraka urina na prisutnost glifosata dokazali su njegovu prisutnost u mokraći svih 48 zastupnika iz 13 država članica EU, koji su dobrovoljno sudjelovali u provedenom istraživanju, među kojima je bio i hrvatski zastupnik Davor Škrlec. Dapače, Škrlec otkriva kako je kod njega te zastupnika iz Mađarske, Španjolske i Italije zabilježena najviša razina glifosata. Kao četvrti na toj listi i jedini iz RH koji se testirao, on je imao 2,46 mikrograma glifosata po litri, četiri Talijana najviše – u prosjeku 2,84, dok je najniža razina zabilježena kod zastupnika iz Češke Republike, Finske, Irske i Velike Britanije – manje od 1 mikrogram. – U prosjeku, svih 48 eurozastupnika u testiranom je urinu imalo 1,7 mikrograma glifosata po litri, što je 17 puta viša razina od europske norme za pitku vodu (0,1 mikrogram po litri) – kaže Škrlec, objašnjavajući kako je to vjerojatno posljedica nekontrolirane primjene glifosata.
 
No dok svijet već luduje nakon što ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala kao tvar “vjerojatno kancerogenu za ljude”, EFSA sve to demantira i stišava strasti pozivajući se na provedena istraživanja koja nisu dostupna javnosti, jednako kao, uostalom, i s insekticidom dimetoatom, koji je Francuska već zabranila na svom tlu. Nakon usvajanja rezolucije oglifosatu 13. travnja, kad je Europski parlament pozvao države članice i EK da uvaži mišljenje zastupnika da se glifosatu produlji dozvola još sedam umjesto 15 godina i ograniči njegovo korištenje u gotovo sve svrhe, 19. svibnja, uoči prosvjeda protiv Monsanta, drugi je put odgođena odluka o tome. EK je ovoga puta nudio autorizaciju glifosata na još devet godina, što je opet “palo” na glasovanju članica. Marijan Jošt, stručnjak za genetiku, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, kaže kako se glifosat, koji se kao totalni herbicid koristi za uništavanje korova u poljoprivredi, danas kao tekućina ili kruta sol javlja u više od 750 proizvoda. Monsanto ga je na tržište stavio daleke 1974. kao zaštićeni patent pod imenom Roundup, da bi danas, naročito od pronalaska GMO-a 1995., njegova prodaja (primjena) u svijetu porasla oko 15 puta, s 51.000 tona (1995.) na 747.000 tona i promet od 6 milijardi eura u 2014., više nego svi ostali herbicidi zajedno.
 
GM usjevi upravo su dizajnirani tako da mogu podnijeti puno veće koncentracije i toksičnost koja dolazi zbog uporabe takvih herbicida, što kod „normalnih“ biljaka nije slučaj. Na primjenu glifosata u GM usjevima soje, kukuruza i pamuka otpada tako oko 56% ukupnog korištenja. U Hrvatskoj službeno nema takvih pa se glifosat koristi uglavnom za suzbijanje korova po jarcima uz puteve ili na strništu prije iduće jesenske sjetve – kaže Jošt, ističući kako je pritisak velikih korporacija kemijske industrije za njegovu primjenu velik, ali nije u interesu Hrvatske koja treba težiti ekološkoj poljoprivredi. Sva sreća da nemamo GM usjeva pa ni legalnog masovnog korištenja glifosata, dodaje on. No, da ga je i tako previše, potvrđuje i jedno od istraživanja u 18 zemalja Europe, među kojima je bila i Hrvatska. Pokazalo se da četiri od 10 Hrvata u organizmu imaju koncentraciju AMPA-e, kiseline koja nastaje razgradnjom glifosata, za koji se u početku govorilo da je bezopasniji od kuhinjske soli ili aspirina, a danas su njime zagađena i tla, tekuće i podzemne vode, ugrožene životinje i bioraznolikost.
 
Jošt kaže kako su glifosatu, kao i drugim kemijskim pripravcima u poljoprivredi, najviše izloženi poljoprivredni radnici: preko kože, udisanjem ili preko vode, dok je gradska populacija izložena kontaminaciji glifosatom preko rezidua (ostataka) u hrani, piću i odjeći (pamuk). U Danskoj i Šri Lanki još se prije nekoliko godina povezivao s epidemijom kronične bolesti jetara. Don Hubert, profesor emeritus sa sveučilišta Purdue i znanstveni savjetnik ministarstva poljoprivrede SAD-a, s više od 40 godina radnog iskustva na području fiziologije i patologije bilja, još je prije nekoliko godina pred britanskim parlamentom optužio glifosate kao najozbiljniju prijetnju okolišu, stočarstvu i ljudskoj vrsti. Uz njegovo izlaganje priložena je lista više od 168 znanstvenih referencija, dok se iza istraživanja za EFSA-u kriju Monsanto i konzorcij europskih kemijskih kompanija, koje od prodaje glifosata imaju najviše koristi, uvjeren je Jošt. Sve to ukazuje da EK ne može unedogled izlaziti s prijedlozima koji očito ne odgovaraju razini zabrinutosti zbog daljnje upotrebe glifosata. No, kako i dalje tjera vodu na vlastiti mlin, sve je očitiji utjecaj lobista poljoprivredno-kemijske industrije na donositelje odluka i konačni zakonodavni okvir, uvjeren je Škrlec, koji i od ministra poljoprivrede Davora Romića traži da se Hrvatska založi za zabranu upotrebe glifosata u neprofesionalne svrhe, u blizini javnih parkova, igrališta i vrtova, te za strogo ograničavanje upotrebe proizvoda koji sadrže glifosat neposredno prije žetve.
 
Lobisti kroje zakone EU-a
 
Nastojanja da se taj herbicid što dulje koristi u Europi lako je povezati i s TTIP-om koji, čini se, ide u pravcu GMO-a. U SAD-u je danas više od 50% usjeva GMO, a dođe li do uvođenja takvih usjeva u Europu, procjenjuje se da bi potrošnja glifosata skočila za još najmanje 800 %. Prof. dr.Valerije Vrček iz Zavoda za organsku kemiju zagrebačkog FBF-a i član Vijeća za GMO glifosat drži novim DDT-jem, kojim je već kontaminirano 40% Hrvatske. Tvrdi kako nam se u paketu genetski modificiranih usjeva, herbicida glifosata i hrane koja sadrži GMO danas prodaju četiri temeljna mita koja služe kao smokvin list za biotehnološku zelenu revoluciju. – Prvi je mit sadržan u apokaliptičnoj prijetnji da se bez GM usjeva ne može prehraniti rastući broj svjetskog stanovništva. Poklič zagovaratelja GM hrane glasi: “Ili GMO ili glad!”, a to je nerealna tvrdnja u svijetu u kojem gotovo jedna trećina proizvedena hrane završi u smeću, u kojem se troškovi bacanja hrane procjenjuju na oko 180 milijardi eura, a njome se mogla nahraniti milijarda ljudi. Nestašica hrane nije biotehnološki, već socioekonomski problem, nije znanstveni, već politički problem. Stoga je biotehnološki poklič o GM hrani obična ucjena – kaže Vrček.
 

Jolanda Rak Šajn, https://www.vecernji.hr/premium/svaki-drugi-hrvat-u-urinu-ima-glifosat-opasni-herbicid-najuze-vezan-s-gm-hranom-1088457

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 820 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević