Get Adobe Flash player

Tvorci sadržaja predmeta Tehnička kultura možda vladaju engleskim jezikom, ali ne i hrvatskim

 
 
Neposredan povod ovom tekstu, objavljena je nova inačica kurikulnog predmeta Tehnička kultura (prosinac 2017.). Kako obično pišem ili govorim dvadesetak, pa i više godina unaprijed, ovaj tekst je sažetak tih ranijih promišljanja. Zašto ponovno? Zato što tvorci sadržaja predmeta Tehnička kultura možda vladaju engleskim jezikom, ali ne i hrvatskim.
 
Pred gotovo 20 godina objavio sam tekst: Projektanti i konstruktori su samo iznimno i dizajneri (Strojarstvo, 3-4/1999.). A o dizajnu u proizvodnji složenih proizvoda od plastični masa (tako se tada govorilo i pisalo) govorio sam u Centru za industrijsko oblikovanje još 1969. Mislio sam da je sada sve u redu s projektantima, konstruktorima i crtačima te dizajnerima. Nažalost nije. O čemu svjedoči slika 1. Koja tumači domene predmeta Tehnička kultura
Slika 1. Domene Tehničke kulture i generičkih kompetencija
 
Zadržat ću se ovdje samo na kružnici naslovljenoj DIZAJNIRANJE I DOKUMENTIRANJE. Osim Dizajniranje i imenice dizajn, sporni je i izraza informacijska tehnologija. To vjerojatno u engleskom glasi: information technology, informacijska tehnika ili u duhu jezika, informatika. NO, zar MZO nije proguralo informatiku kao obvezne predmete? Zašto je sporni naziv Dizajniranje (e. Design)? Na savjetovanju „Tekstilna znanost i gospodarstvo“ (2011.) u referatu „Zašto je precizna terminologija preduvjet donošenja odluka?“ rastumačeni su mogući prijevodi. Naime riječ design ima puno značenja. Prvi je sporni izraz design koji je preveden kao dizajn, odnosno kao glagolska imenica dizajniranje. Netočno. Dokazano je da engleska riječ design ima puno značenja..
 
Prema Ž. Bujasu i Velikom CD rječniku, engleska riječ design može biti:
·                    imenica: nacrt, uzorak, skica, dezen, dizajn, konstrukcija, plan, zamisao, namjera…interior design = dizajn interijera = unutrašnje uređenje
·                    glagolska imenica: projektiranje, konstruiranje, dizajniranje, oblikovanje
·                    pridjev: projektirani, osmišljeni, dizajnirani, kreirani
·                    glagol: nacrtati, narisati, napraviti skicu (plan), zasnovati, konstruirati, kreirati, praviti dizajn (o.a. dizajnirati), namjeravati, kaniti, namijeniti, zamisliti.
 
U duhu ustaljene uporabe riječi dizajn i dizajner u hrvatskom jeziku smisleno je design prevoditi s tuđicom dizajn samo ako se radi o onom dijelu izgleda proizvoda koji se može označiti kao razlika između funkcionalnog oblika i uporabnog oblika. Dakle na onaj dio oblika koji prodaje proizvod. Stoga su ispravni nazivi modni ili industrijski dizajn.
 
No nisu samo oni koji bi trebali učiti hrvatske učenike, slabi poznavatelji mogućnosti vrlo preciznog, hrvatskog jezika. Još jedno ministarstvo, ono za zaštitu okoliša i energetiku (MZOE) izdalo je u proljeće 2017. slikovni opis kružnog gospodarstva. I tamo je bio sporan prijevod složene kratice (akronima) CAD (Computer Aided Design). Tim složenim kraticama bavio sam se u drugoj polovici osamdesetih godina i održao predavanje u Poljskoj, uvodeći nekoliko novih akronima.
 
Slika 2 prikazuje dopunjeni i hrvatski ispravniji tekst izvorne slike.
http://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2017/09/kruzno_gospodarstvo_zgm.jpg
Kružno gospodarstvo (izvor: Zg-magazin, 5. rujna 2017.)
 
Kako ima puno primjedbi i na ostale nazive u slici 1, valjat će se vratiti i na njih. Zato potpuno opravdano, u okviru Znanstvenog vijeća HAZU za obrazovanje i školstvo, čiju Crvenu knjigu objavljuje ovaj portal već više od pola godine, postoji Sekcija za terminologiju kurikulne reforme.
 
Zaključno, znanstvenici ali i reformatori hrvatskog odgoja i obrazovanja u načelu slabo mare za preciznu terminologiju. Pod velikim su utjecajem suvremenog analitičkog protojezika, koji je vrlo neprecizan. Stoga je i suvremena hrvatska strukovna terminologija sve lošija. Pokazalo se na primjerima riječi dizajn i mnogim drugima do kakvih nesporazuma može doći prevođenjem naziva s engleskog, bez uzimanja u obzir konteksta, te s nedovoljnim poznavanjem struke i mogućnosti hrvatskog jezika.
 

Prof. emeritus Igor Čatić

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Utorak, 20/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1188 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević