Get Adobe Flash player

Sastavljači kurikula nastavljaju redukciju hrvatske nacionalne književnosti kao i nacionalne povijesti

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
https://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/images/stories/15slike/ante_be%C5%BEen.jpg
Ante Bežen
 
Formulacija u kurikulu, da „učenik proučava" pojedine koncepte i slično, pojavljuje se već u tablicama za peti razred osnovne škole, a zatim u obliku „učenik istražuje" nastavlja do kraja osnovnoškolskoga kurikula, pri čemu se zanemaruje pitanje o primjerenosti takvih izričaja za učenike u toj dobi. U CKR kurikulu nema tragova odgojnim ciljevima u nastavi Povijesti.
 
Prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak Akademija dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Sastavljači kurikula zapravo nastavljaju redukciju hrvatske nacionalne književnosti kao i nacionalne povijesti koja je započela još za vrijeme Šuvarovih reformi školstva u drugoj polovici sedamdesetih godina 20. stoljeća, s idejom kako treba odstraniti još više autora, posebno onih starijih, jer navodno djecu odvlače od čitanja. Da se pita samo djecu, oni ne bi učili ni tablicu množenja, vjerojatno ih ne zanima ni botanika ili kemijski procesi i zato je takva argumentacija neozbiljna i nestručna. Uglavnom, radilo se pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci, što je strašno.
 
Prof. dr. sc. Ante Bežen Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ima dosta nestručnoga ignoriranja struke i stručnih standarda, a brojni su prigovori upućeni i na pretjerano ideologiziranje i globaliziranje obrazovnih sadržaja, ponajprije u Hrvatskome jeziku (lektira) i Povijesti (relativiziranje važnosti Domovinskoga rata).
 
Sanja Bežen, mag. praesc. educ. Dječji vrtić Savica, Zagreb
Zašto se hrvatski standardni jezik ne spominje u kurikulnim dokumentima? Smatram da je sada prava prilika da se odnos prema hrvatskome jeziku u predškolskome odgoju unaprijedi unošenjem snažnijih formulacija, koji sadrže osnovne zadaće i vrijednosti odgoja i obrazovanja. U CKR kurikulu predškolskog odgoja svakako treba istaknuti potrebu njegovanja hrvatskoga standardnoga jezika u radu s djecom i u ostalim aktivnostima odgojitelja.
 
Alen Šimičić, prof. mentor Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek
Neka mi netko objasni kako se i na koji način može kritički raspravljati o nekoj osobi ili događaju ako se o toj stvari ne znaju osnovni faktografski podatci. Tada se stvarati kritičko mišljenje ili raspravljati o nečemu jednostavno ne može! Može li mi netko objasniti čime se bavi Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi sa sjedištem u Solunu i kako su njegova izdanja relevantna za kurikul Povijesti, a izdanja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata i Hrvatskoga instituta za povijest nisu?!
 
 
Dr. sc. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Prijedlog Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest rezultirao je izbjegavanjem temeljnih povijesnih znanja. Osobito je sporno zahtijevanje razvijenoga apstraktnog mišljenja, a očekivanja koja se stavljaju pred učenike nisu usklađena s njihovim psihofizičkim razvojem i mogućnostima. U toj se reformi gotovo u potpunosti zanemaruje odgojna uloga. Intencija CKR-a jest da se od učenika stvaraju znanstvenici, a nastava Povijesti da se pretvori u znanstveni rad, što je prisutno već od 5. razreda osnovne škole i kulminira u 3. razredu gimnazije kada učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiografskim metodama i složenijim kontekstualnim znanjima te na zadovoljavajućoj razini oblikuje istraživačko pitanje o historiografskim problemima i prakticira profesionalno-etičke norme. Na sljedećoj razini učenik već samostalno planira i korake u istraživanju, a na vrlo dobroj razini oblikuje, provjerava i prilagođava teze, razvija koherentne istraživačke planove, sintetizira dokaze i samostalno procjenjuje uspješnost vlastitih istraživačkih strategija poštujući relevantne kriterije procjene. Tablice uz ishode znanja su konfuzne, pune fraza, konstrukcija, nejasnoća, nelogičnosti i očiglednih propusta. Ishodi su nejasni i nemjerljivi. Čak i oni najsposobniji učenici neće moći udovoljiti očekivanjima jer nisu primjereni njihovom psihofizičkom razvoju. Jasno je da se pred učenicima postavljaju zahtjevi kojima oni ne mogu udovoljiti. Napominjemo da su ključna pitanja koja se postavljaju u Prijedlogu kurikuluma često problematična, nejasna, ideološki opterećena i ne prate suvremene znanstvene spoznaje. Predviđenim se pristupom ne mogu svladati navedeni koncepti, a očekivanjima koja se postavljaju pred učenike ne mogu udovoljiti ni studenti povijesti.
 
Prof. dr. sc. Željko Tomičić Sveučilište u Zadru i Institut za arheologiju, Zadar, član suradnik HAZU
Pitam se koja je stvarna pozadina takva uratka. Zacijelo krajnja ishitrenost, površnost, a naglašavamo i uskogrudnost u pristupu srži povijesti, koja je lišena spoznaja interdisciplinarnih znanstvenih područja.
 
Mr. sc. Marijana Marinović Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka
Mislim da bi u cilju smanjenja rizika da reforma loše završi za nastavni predmet Povijest bilo nužno inzistirati na tome da se proširi stručno-znanstveni tim za izradu predmetnoga kurikula te da se dubinski prouči i promisli tradicionalna paradigma. Mislim da kreiranje hibrida poput predloženih svakako treba izbjegavati.
 
Akademik Stanko Popović HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Raniji Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS, 2005.) sadrži cjelovite predmetne kurikule i za predmet Povijest, koje je trebalo uskladiti prema iskustvu u desetogodišnjoj primjeni. No, Cjelovita kurikularna reforma provodi se sada ab ovo kao da prije nije učinjeno ništa. U CKR kurikulu nastavnog predmeta Povijest učenici proučavaju fašizam i nacizam. Nema ocjene totalitarnoga komunističkog režima. U temi o Domovinskom ratu ne spominje se velikosrpska agresija. Predloženi izbor lektire, koji izostavlja temeljna djela hrvatske i svjetske književnosti, izazvao je opće zgražanje u javnosti. „Ovakav kakav je predložen krajnje je neprimjeren i štetan" (Društvo hrvatskih književnika).
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 870 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević