Get Adobe Flash player

Puno nerazrađenosti, neujednačenosti, previda...

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
http://www.glasgacke.hr/edit/objekti/novosti/1934_1475498244.jpg
Željko Holjevac
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
Prof. dr. sc. Željko Holjevac Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nisu posebno razrađeni još neki koncepti, poznati u svjetskoj literaturi i nipošto nevažni, kao što su npr. povijesna važnost i etička dimenzija ili moralna dvojba u tumačenju prošlosti. Kada je riječ o nastavnim temama u osnovnoj školi, tu ima priličnih nerazrađenosti, neujednačenosti, previda i u biti nedovršenoga posla.
 
Prof. dr. sc. Nenad Moačanin Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU-a
Posve je nejasno kako CKR zamišlja izbalansiranu usporedbu radikalno lijevih i radikalno desnih pokreta i režima gdje bi moralo biti jasno da neće biti pomaka od današnjih ideoloških konfrontacija bez isticanja različitih stupnjeva i pojedinih faza totalitarnosti, korijena u različitim kriznim situacijama u posve različitim političko-gospodarskim okolnostima. Razrada ishoda ostavlja dojam kao da se pri kraju školovanja učenik želi usmjeriti prema znanstvenom radu, zamalo arhivskome istraživanju.
 
Vesna Slaviček, prof. Ugostiteljska škola, Opatija i Osnovna škola Srdoči, Rijeka
Nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja Povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika. Zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava.
 
Ljiljana Jambor, prof. Osnovna škola Augusta Cesarca, Zagreb
Promjene u nastavi povijesti su potrebne. Osnovni proces koji je pokrenuo HNOS (2005), a to je usmjerenost nastave na učenika i odmak od predavačke nastave uporabom raznolikih oblikovnih metoda i različitih izvora učenja i poučavanja, treba nastaviti.
 
Dalibor Joler, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
U Hrvatskoj kao zemlji s tradicionalno čvrstim vezama s njemačkim govornim područjem znanje njemačkog jezika bilo je i ostalo prijeko potrebno. S obzirom na njegovu važnost Hrvatska bi trebala još jače poticati, promicati i unapređivati učenje njemačkoga jezika, a to se nikako ne postiže njegovim ukidanjem u višim razredima gimnazije, odnosno prebacivanjem u status izbornosti.
 
Prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Smatram kako je već od samoga početka učinjena velika pogreška tvrdeći uopćavanjem kako je prijašnji plan i program bio zastario i neefikasan. Gospodin Jokić s ponosom tvrdi kako ovaj novi kurikul izrađuju kompetentne osobe – logično zaključujemo iz toga kako su se u ranijim godinama ovim ozbiljnim pitanjima bavile nekompetentne osobe. Smatram ovu tvrdnju da se javno i u medijima diskreditiraju kompetencije autora prijašnjih kurikula uvredljivom.
 
Akademik Zoran Juranić HAZU i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
U strategiji svake civilizirane zemlje obrazovanje, pogotovo humanističko, trebalo bi biti temelj uspješnog razvoja svih drugih djelatnosti.
 
Dr. sc. Martina Kolar Billege Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Metodički pristup određivanja sadržaja poučavanja podrazumijeva uvažavanje spoznaja matičnih znanosti, stoga je pri strukturiranju i metodičkomu transferiranju sadržaja poučavanja potrebno uvažavati spoznaje tih znanosti. Stjecanje je znanja postupno i ne smiju se izostaviti teorijska znanja.
 
Mr. sc. Petar Marija Radelj arhivist, teolog i prevoditelj, Zagreb
U svim prijedlozima CKR-a ističu se ishodi učenja. Osnovna zamjerka protiv termina naobrazba temeljena na ishodima (engl. Outcome-Based Education) jest da ona reducira odgoj i naobrazbu (engl. education), nastavu (engl. teaching) i učenje (engl. learning) na obrasce i „nadriznanstveno" planiranje postupaka, koji naobrazbu smatraju sredstvom namijenjenome određenim ciljevima. Znanje i razumijevanje ne mogu se svesti na ponašanje, popis umijeća i uočljivih manifestacija.
 
Prof. dr. sc. Tomislav Sabljak HAZU, Odsjek za povijest hrvatske književnosti, član suradnik HAZU-a
Potpuno je besmisleno raspravljati o Cjelovitoj kurikularnoj reformi u ovoj formi i eventualno prepravljati, dopunjavati, tobože usavršavati. Tu popravka nema - s bilo kojega stajališta polazili, kojemu god svjetonazoru pripadali.
 
Prof. dr. sc. Josip Lisac Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku, član suradnik HAZU
Dakako, mislim da bi naš školski sustav bilo važno osuvremeniti. To se, razumije se, odnosi i na kurikul materinskoga jezika. Ipak moram zaključiti da je ponuđeni tekst posve neprihvatljiv, te ne može biti temelj za ozbiljnu raspravu. Mislim da – zbog neprihvatljiva odnosa prema nacionalnome identitetu – taj kurikul u cjelini mora biti odbačen i da se mora napraviti novi o kojemu bi se moglo raspravljati.
 
Matija Grgat, prof., Suzana Molčanov, prof., Pero Pažin, prof. i suradnici XI. gimnazija, Zagreb
Antiodgojne, antipedagoške elemente nalazimo na mnogim mjestima u prilično velikome broju knjiga navedenih u CKR-u za samostalno čitanje, ali i one antiumjetničke jer „umjetnost oplemenjuje, a ne poživinčuje“, kako je to zapisao naš Matoš. U izboru književnih djela neophodno je strogo definiranje pedagoških, etičkih i estetskih kriterija uz poštivanje recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika.
 
Prof. dr. sc. Sanda Ham Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Bez obzira što se pogrješan naziv kurikulum i kurikularni proširio, doista nije dobro da tako važna hrvatska reforma nema pravilno hrvatsko ime - ako već naziv nastavni uputnik nije prihvaćen, valja nastojati na nazivu kurikul i kurikulni prema hrvatskome standardnom jeziku. Za to postoje brojni jezikoslovni razlozi i mišljenja uglednih hrvatskih jezikoslovaca.
 
Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Važno je odmah na početku postaviti pitanje zašto među članovima stručnih i radnih skupina za jezično-komunikacijsko područje i nastavni predmet Hrvatski jezik nema niti jednoga sveučilišnog nastavnika s kroatističkih odsjeka filozofskih fakulteta premda je upravo njihova uloga u obrazovanju nastavnika koji će provoditi reformu ključna. Nedostaju također ugledni znanstvenici iz područja filologije iz vodećih znanstvenih ustanova, koji bi mogli pomoći u kompetentnom posredovanju znanja iz matičnih znanosti koje su polazište kompetencija. Užitak čitanja autori CKR kurikula vezuju samo uz čitanje iz zabave, čime su olako – bez posredovanja struke – odustali od primarne zadaće poučavanja književnosti, koja se može ostvariti samo kroz cjelovito čitanje odabranih reprezentativnih (kanonskih) književnih djela.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 12/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 912 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević