Get Adobe Flash player

Cjelovita kurikulna reforma udaljava hrvatsko školstvo od srednjoeuropskog modela školstva

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme
(KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
https://www.helensburgh-ps.com/uploads/2/2/7/0/22709188/745903_orig.jpg
Akademik Vladimir Paar HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Smatram da stručne recenzije u Crvenoj knjizi pokazuju da sadašnji proces reforme po modelu Cjelovite kurikulne reforme (koncept Budak-Jokić) vodi u pogoršanje hrvatskog obrazovanja zbog sljedećih nedostataka: 1. CKR udaljava hrvatsko školstvo od srednjoeuropskog modela školstva, umjesto da ga uzme kao orijentaciju kojoj bi se trebalo postupno približavati u skladu s konkretnim mogućnostima i uvjetima. 2. CKR uvodi metodologiju kurikula koja se prije nekoliko desetljeća pokazala neuspješnom u SAD-u, Njemačkoj i drugdje. 3. CKR je štetan za STEM područje, koje je temelj za inženjerske, biomedicinske, prirodoslovno-matematičke i druge struke, bitne za gospodarski i društveni razvoj u 21. stoljeću. Pogrešno je poistovjećivati STEM s informatikom jer S znači fiziku, kemiju, biologiju, geologiju; T znači tehnologiju, u koju pored ostalog spada i digitalna tehnologija (informatika); E znači inženjerstvo, sa širokim rasponom inženjerskih struka, a M znači matematiku, od apstraktne do primjenjive. 4. CKR zanemaruje nacionalni identitet i nameće jednoumni i ateistički svjetonazor. Ta ideologizacija je posebno problematična za Hrvatski jezik i Povijest u odnosu na identitet hrvatskoga jezika i Domovinski rat, a i u nekim drugim predmetima kao primjerice u Biologiji. 5. CKR zanemaruje odgoj kao vrlo važnu sastavnicu odgojno-obrazovnog sustava 6. CKR zanemaruje post-STEM komponentu obrazovanja, koja uključuje i značajna temeljna znanja iz humanističko-društvenog područja. Pluralizam u temeljnim znanjima treba biti prisutan u samoj suštini suvremenoga obrazovanja orijentiranog na budućnost. 7. CKR u reformskim obrazovnim procesima, suprotno svjetskoj praksi, ne polazi od analize postojećega stanja, da najprije treba utvrditi što u postojećem sustavu treba mijenjati, a što sačuvati. Umjesto toga, CKR kreće u neprovjerene improvizacije koje umjesto poboljšanja mogu voditi u predvidiva pogoršanja obrazovanja. Prije bilo kakvoga novog "zahvata" u obrazovnom sustavu treba temeljito i objektivno snimanje stanja u obrazovnom sustavu i izvršiti analizu nastavnih programa svih predmeta i tek na toj osnovi izvršiti cjelovitu reformu kurikula. 8. CKR ignorira upozorenja iz najrazvijenijih zemalja (pa i iz same „Silicijske doline") da pretjerano korištenje digitalnih medija u obrazovanju smanjuje učinkovitost učenja i ugrožava inteligenciju učenika opasnošću od „digitalne demencije"- 9. CKR je u suprotnosti sa suvremenim neuroznanstvenim spoznajama o kognitivnom razvoju. 10. CKR za strukovno obrazovanje nije usmjereno prema provjereno uspješnom srednjoeuropskom dualnom modelu. 11. CKR ne uzima u obzir svjetska iskustva koja pokazuju da se raspoloživa financijska sredstva ne smiju koncentrirati samo na jedan segment (digitalnu tehnologiju), nego trebaju biti ravnomjernije raspoređena na razvoj svih bitnih čimbenika i pedagoškog standarda (poboljšanje statusa učitelja i nastavnika; stalno stručno usavršavanje nastavnog kadra; opremanje kabineta za fiziku, kemiju, biologiju, tehnički odgoj, umjetnički odgoj, školskih radionica, sportskih objekata, intenziviranje projektne nastave i terenske nastave). To je osobito važno za STEM područje, gdje je digitalna tehnologija samo jedan od brojnih čimbenika koji sam za sebe nije dovoljan. 12. CKR je u brojnim suprotnostima sa suvremenim znanstvenim spoznajama i sa svjetskim razvojnim trendovima, jer pri njihovoj izradi uglavnom nisu bili angažirani vrhunski znanstvenici matičnih disciplina. Stručni argumenti za negativne ocjene CKR-a detaljno su izneseni na preko tisuću stranica stručnih recenzija proslijeđenih Ministarstvu i transparentno sumiranih u „Crvenoj knjizi" (urednici Vladimir Paar i Nevio Šetić) i „Plavoj knjizi" (urednik Vladimir Bermanec). Te recenzije i knjige rezultat su volonterskog rada istaknutih stručnjaka, koji su veliki posao recenziranja obavili bez ikakvog honorara i stavili na besplatno raspolaganje nadležnim tijelima .
 
Prof. dr. sc. Nevio Šetić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb
Knjiga Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije članova Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU (2017.) čini treću knjigu trilogije priloga za raspravu i razumijevanje obrazovne i kurikulne reforme u Hrvatskoj. Druge dvije knjige su: „Plava knjiga" (2016.) i „Bijela knjiga" (2015.). Sve tri knjige slobodno su dostupne na internetskim stranicama Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora: http://hpkz-napredak.hr/novi-kurikul/ Riječ je o kompetentnoj stručnoj i znanstvenoj ocjeni prijedloga Cjelovite kurikularne reforme koji je bio na javnoj raspravi. To je plod – u civiliziranome svijetu opće primijenjene prakse – stručnoga recenziranja prijedloga CKR-a. Uvažavajući sadržaj tih recenzija, nije moguće ništa drugo zaključiti nego da se na temelju stručnih recenzija i svih drugih spoznaja odustane od prijedloga CKR-a i pristupi novome širem osmišljavanju Hrvatskoga nacionalnog kurikula. Dakako, budućim graditeljima Hrvatskoga nacionalnog kurikula valja preporučiti da i iskustvo CKR-a uzmu u obzir kao i iskustvo Nacionalnoga okvirnog kurikuluma na kojemu se jedno vrijeme radilo od 2008. do 2011. godine, te kurikulno iskustvo izrade i primjene Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda u hrvatskim osnovnim školama za Vlade Republike Hrvatske od 2003. do 2008. godine. Stručne recenzije činjenično su vrlo kompleksno ukazale na sve strateške, stručne, znanstvene i metodološke slabosti prijedloga CKR-a. Ove stručne recenzije iz pera istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskoga pedagoško- -književnog zbora i tako dalje vrlo sustavnim izborom citata i izvoda širih tekstova i recenzija nude ne samo evaluaciju prijedloga CKR-a, nego i mnogo strateških rješenja kao i viziju poboljšanja hrvatskoga školstva za izradu Hrvatskoga nacionalnog kurikula. Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a u Crvenoj knjizi iznijelo je i svoje sažete i u sintezi izložene stavove što dalje učiniti s reformom obrazovanja i razvojem kurikula, a što je doista važan i široko argumentiran orijentir za sve koji žele dobro hrvatskome školstvu.
 
Citati iz stručnih recenzija CKR-a dostavljenih Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osobni su izbor koji su učinili akademik Vladimir Paar i Antonia Sikavica Joler, prof.
Zagreb, 29. listopada 2017.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Srijeda, 15/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1315 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević