Get Adobe Flash player

U području intenzivne agroindustrijske proizvodnje genetski modificirane soje pojavili su se snažni vodotokovi

 
 
„Za razliku od duboko ukorijenjene šume koja apsorbira velike količine podzemnih voda tijekom cijele godine – soja ima kratko korijenje i raste samo nekoliko mjeseci u godini. To je uzrokovalo podizanje akvifera ili vodonosnika ispod Morro porječja i povećanje brzine podzemnog toka što za uzvrat pokreće kolaps propusnosti tla cijelog područja,“ navodi se u stručnom objašnjenju pomalo zastrašujućih događaja u Argentini a koji su izazvani golemim pustošenjem tla (tekst je objavio i International Association of Hydrogeologists, IAH, 2. 4. 2018.).
https://www.agroargentina.com/wp-content/uploads/2017/12/1495246456803.jpg
Argentinska provincija Cuenca del Morro
 
Britanski časopis „The Guardian“ početkom travnja (2018.) među prvima je izvjestio o zabrinjavajućoj pojavi u Argentini. Naime, u području intenzivne agroindustrijske proizvodnje genetski modificirane soje gotovo preko noći pojavili su se snažni i brzi novi vodotokovi koje u ovom trenutku nitko ne može kontrolirati: iznenadna pojava nove riječne mreže u argentinskoj središnjoj provinciji San Luis iznenadila je i okupila znanstvenike, zabrinula stručnjake u području zaštite okoliša te bacila u očaj poljoprivrednike. Istovremeno, postavlja se pitanje o pravoj cijeni uzgoja genetski modificirane soje u Argentini. Naime, Argentina je danas ovisna o uzgoju genetski modificirane soje koja je postala njezin glavni izvozni proizvod.
 
Sve do početka 1990-ih, porječje Morro (Cuenca del Morro u središnjoj Argentini) bilo je šumsko područje koje je apsorbiralo vodu, ali šume su nestale kao i travnjaci jer su zamijenjeni s poljima genetski modificirane soje i kukuruza. Pretvorba Argentine i njezinih šumskih i travnatih područja u polja soje i kukuruza imala je za posljedicu golemu sječu šuma: danas se genetski modificirana soja uzgaja na 60 posto svih obradivih površina. Prema podatcima organizacije „Greenpeace“ u Argentini je u posljednjih deset godina nepovratno nestalo oko 2,4 milijuna hektara prirodnih šuma. Esteban Jobbágy, stručnjak za zaštitu okoliša na Sveučilištu San Luis objasnio je iznenadnu pojavu novih rijeka goleme snage kao konvergenciju tri faktora: „Prvo, u posljednjih nekoliko godina imamo mnogo kišnih oborina zbog klimatske promjene. Drugo, prirodno tlo koje imamo posve je nestabilno. A kao treće, jest činjenica da ovo porječje po prvi puta je izloženo velikim poljoprivrednim površinama i intenzivnoj agrarnoj proizvodnji.“
 
Argentina je danas jedan od najvećih svjetskih proizvođača genetski modificirane soje – na globalnoj ljestvici zauzima treće mjesto, odmah iza SAD-a i Brazila. Od ukupne globalne proizvodnje, Argentina proizvodi 18% soje. U 2016. godini kombinirani izvoz genetski modificirane soje, sojinog brašna i sojinog ulja predstavljao je 31 posto od ukupnog argentinskog izvoza. „Argentina je banana repubilka a soja je nova banana,“ izjavljuje Jobbágy te dodaje: „Bez soje naša poljoprivredna dobra ne bi mogla preživjeti jednako tako ni država ne bi mogla opstati.“ No, šume s duboko ukorijenjenim drvećem koje je apsorbiralo goleme količine vode tokom cijele godine zamijenjene su poljoprivrednom kulturom – sojom koja ima kratko korijenje, a sama biljka kao poljoprivredna kultura raste samo par mjeseci u godini. To je uzrokovalo porast akvifera tj. vodonosnog sloja u porječju Morro te ubrzanje njegovog podzemnog toka što je prouzročilo kolaps propusnog sloja tla.
 
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mali poljoprivredni proizvođači gotovo su nestali iz ruralnih argentinskih područja, poznati 'gauchosi' (argentinski „kauboji“) koji su gonili velika stada goveda sada su već stvar prošlosti – ostalo je možda još nekoliko hrabrih 'gauchosa' koji ne žele napustiti svoje domove a zemlju prepustiti golemim agro-konglomeratima, prvenstveno onima koji se isključivo bave uzgojem genetski modificirane soje. Farmeri koji su ostali u svojim kućama i na svojoj zemlji sada su suočeni s problemima koje uzrokuju pojave novih snažnih riječnih bujica koje nose goleme količine sedimenta; ove nove bujice nitko ne može kontrolirati jer to nije moguće – neka polja nestanu preko noći, a neka budu podijeljena zbog pojave novog vodotoka. Isto tako, nova riječna bujica može preko noći uništiti polje ili polja nizvodno, jer iza sebe ostavlja goleme naslage sedimenta – debljine i do jednog metra.
Međutim, vlada nije reagirala sve do trenutka kada su nove snažne riječne bujice zaprijetile gradu Villa Mercedes i ozbiljno ugrozile promet na dvije glavne ceste koje su značajne za međunarodni promet između Argentine i susjednog Brazila.
 
Trojica znanstvenika Nacionalnog instituta za poljoprivrednu tehnologiju (Instituto Nacional de Technologia Agropecuaria, INTA): Claudio Sáenz, Juan Cruz Colazo i Mario Galván proučavaju porječje Morro već deset godina u uredu u San Luisu. Provincija je zahvaljujući jednim dijelom i njihovom radu, usvojila zakon po hitnom postupku 2016. kojim su svi vlasnici poljoprivrednog zemljišta obvezni sačuvati 5% prirodne šume ili travnjaka na svojim farmama, a u zimskom razdoblju moraju uzgajati 'zimske' kulture kada nema uzgoja soje. „Većina poljoprivrednika (60%) u porječju Morro pridržava se ove obveze, no to nije dovoljno, to je kao zrno pijeska u pustinji,“ upozorava Sáenz.
 
Nestanak lokalnih farmera, tj. malih poljoprivrednih proizvođača koji imaju znanja i iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji ovog područja glavni je uzrok nastalih problema jer golemi agro-konglomerati uzgajaju pretežito monokulture na golemim površinama i nemaju interes niti potiču rotaciju usjeva kao ni odgovorno i održivo upravljanje obradivim površinama odnosno tlom. A kada određena obradiva površina postane neupotrebljiva, tada se konglomerat „seli“ u drugo područje ostavljajući nastali problem (ili probleme) vlasniku zemlje. Ovaj sustav nije dobar jer on uzrokuje eroziju tla, a jednako tako uzrokuje gubitak višestoljetnog znanja, vještina, iskustva, tradicije i dr. u poljoprivrednoj proizvodnji koja je specifična za svako određeno ruralno područje. Jobbágy na kraju izjavljuje: „Mnogi zemljoposjednici sada nemaju čvrstu vezu sa svojom zemljom. S rušenjem toliko kuća, duša zemlje je izgubljena. Sve dok sustav funkcionira, sve je u redu. Ali kada priroda kaže „DOSTA!,“ tada situacija postaje vrlo teška jer to se ne može preokrenuti.“  
Izvor: „The Guardian,“ autor: Uki Goñi: „When nature says: 'Enough!': The river that appeared overnight in Argentina“ 1. 4. 2018.
DRP News Bulletin, 2. 4. 2018.: „How new rivers are born in Argentina“ (DRP: Dams, rivers and people)
 

Rodjena Marija Kuhar

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Srijeda, 15/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1319 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević