Get Adobe Flash player

Catherine Bertrini: Hrana je moć! Mi je koristimo u svrhu promjene ponašanja

 
 
Bill Gates u svjetskoj javnosti poznat je kao osnivač „Microsofta“, no vodeći „mainstream“ mediji posljednjih godina često u javnosti ističu njegova dobročinstva koja ostvaruje putem osnovane zaklade čiji točan naziv je „Bill and Melinda Gates Foundation“ (dalje u tekstu: Zaklada Gates). Jedan od najvećih planova Billa Gatesa je iskorijeniti glad u svijetu i to uzgojem genetski modificiranih organizama, GMO-a. Stoga nije bilo neobično kada je Gates u razgovoru za američki 'ABC News' („Nightline“, siječanj 2012.) izjavio kako je već investirao 27 milijuna US dolara u američku kompaniju „Monsanto.“ No, ovo saznanje prouzrokovalo je odbijanje humanitarne pomoći nekih država koje su se jasno protivile genetski modificiranim organizmima i genetski modificiranoj hrani zbog visokih rizika: novih bolesti i njihovih vektora; mutacije kukaca zbog otpornosti na insekticide; pojave tzv. superkorova zbog otpornosti na herbicide te nepovratne kontaminacije genetski ne-modificiranih kultura s genetski modificiranim organizmima. Štoviše, časopis „Seattle Times“, dobitnik devet Pulitzerovih nagrada, objavio je 27. 2. 2012. tekst na temelju kojeg su mnogi zaključili kako je Gatesova 'podrška' genetski modificiranim usjevima kao jedinom mogućem izboru za iskorjenjivanje gladi u svijetu utemeljena na lažnoj znanosti.
Image result for Bill Gates, GMO
Bill Gates
 
Grupa od 400 znanstvenika financiranih od Svjetske banke i Ujedinjenih naroda, provela je trogodišnje istraživanje na temelju kojeg je zaključeno da genetski modificirani organizmi nisu nikakav izbor za iskorjenjivanje gladi u svijetu. Znanstvenici su zaključili i preporučili primjenu agro-ekoloških metoda koje će osigurati globalnu prehrambenu sigurnost, a uključeno je i tradicionalno korištenje sjemenskog materijala uz primjenu lokalnih poljoprivrednih praksi i znanja koja su već tradicionalno prilagođena lokalnoj ekologiji (Globalno izvješće: „Poljoprivreda na rakrižju,“ IAASTD, 2009.). U siječnju 2012. održan je Svjetski gospodarski forum, a Robert Newman tada je u svojem tekstu „Filantropija je neprijatelj pravde“ („Philanthropy is the Enemy of Justice“) kritizirao izbor/imenovanje Gatesa kao predanog 'glasa' za svjetsku sirotinju. Newman je tada napisao:    
 
„Govorim li da filantropija, tj. čovjekoljublje nikada nije učinila dobro? Ne, ona je postigla mnoge zadivljujuće stvari... Ali budite svjesni katastrofe koju može prouzročiti moć bez nadzora i demokratske kontrole.“ Newman dalje objašnjava: „Lord Sainsbury nije mogao demokratskim putem 'nametnuti' biotehnološku poljoprivredu globalnom jugu, ali to mu je omogućeno nakon osnivanja Zaklade Gatsby (Gatsby Foundation)...“ Cilj biotehnološkog projekta Zaklade Gatsby je osigurati prehrambenu sigurnost globalnom jugu, a taj cilj ima i Zaklada Gates, osobito za Afriku. No, jesu li oni zaista dobročinitelji ili su jedni od najdestruktivnijih dobročinitelja?
 
Donacija patentiranog sjemena (genetski modificiranih usjeva) nije nikako dobra za prehrambenu sigurnost i neovisnost poljoprivrednika. Uzgoj GMO-a znači uzgoj monokultura na velikim površinama, a ovi biotehnološki usjevi vrlo su osjetljivi na različite bolesti pa stoga zahtijevaju primjenu vrlo skupih herbicida, insekticida i fungicida – čija cijena raste s porastom cijene nafte na tržištu, a to u prvom redu uzrokuje propast (čitaj: bankrot) malih poljoprivrednih proizvođača. Štetnici na usjevima mutiraju i postaju otporni na agrokemijska sredstva – i koliko god ulagali u primjenu zaštitnih sredstava to nije dovoljno za zaštitu poljoprivrednih kultura pa cijele žetve propadaju. A patentirano sjeme genetski modificiranih usjeva ne može se (ili točnije: ne smije se) koristiti za slijedeću sjetvu – poljoprivrednici moraju svake godine kupiti novo sjeme za sjetvu, pojašnjava Newman.
 
Ovakva politika ne doprinosi prehrambenoj suverenosti niti iskorjenjivanju gladi. Nije nikakva tajna da su Monsanto i druge biotehnološke kompanije povezane sa Zakladom Gates i to preko Saveza za zelenu revoluciju u Africi („Alliance for Green Revolution in Africa, AGRA“) sa ciljem promoviranja uzgoja GMO-a u Africi. Zaklada Gates donirala je stotine milijuna US dolara upravo AGRA-i, a 2006. Robert Horsch je angažiran za provedbu tzv. AGRA-projekta. Horsch je 25 godina bio visoko pozicioniran izvršni djelatnik u Monsantu. Kao što to u pravilu bude, ovaj projekt „prodaje se“ pod zastavom altruizma i održivosti, iako u stvarnosti on nema apsolutno ništa s time. To je samo projekt vrijedan nekoliko milijardi US dolara s ciljem transformacije, odn. preobrazbe Afrike u kontinent za uzgoj GMO-a. Stoga je ugledni dr. Philip L. Bereano, profesor emeritus Sveučilišta Washington i stručnjak za genetski inženjering jasno upozorio da je Zaklada Gates u golemom sukobu interesa zbog povezanosti s biotehnološkom kompanijom Monsanto koju financijski vrlo izdašno podupire. Dr. Bereano ističe: „Vrlo je naivno uopće misliti kako suradnja Zaklade Gates i Monsanta ima išta s filantropijom i kako će ona pomoći u rješavanju problema siromaštva i gladi jer ova je suradnja osmišljena kao pomoć Monsantu u monopolizaciji svjetskog prehrambenog lanca s izrazito skupim patentiranim genetski modificiranim sjemenom i herbicidima, insekticidima i dr. koji obavezno idu uz genetski modificirane kulture.“
 
U naprijed spomenutom razgovoru za ABC News, Bill Gates je rekao da će sjeme biti donirano siromašnim područjima. Međutim, patentirano genetski modificirano sjeme vrlo je skupo pa ostaje pitanje kako dugo će ono biti besplatno za siromašne poljoprivrednike u Africi, Aziji i drugdje? Ne može se očekivati da će Zaklada Gates i kompanija Monsanto prehranjivati gladnu Afriku. A kada jednom započne uzgoj genetski modificiranih poljoprivrednih kultura tada patentirano sjeme morate kupovati za svaku sjetvu, a ako ne, tada možete biti optuženi za krađu, tj. nezakonitu uporabu patentiranog sjemena, pri čemu se ne smije zaboraviti da se pelud GMO-a vrlo lako i daleko prenosi zrakom, vjetrom, kukcima i dr. te tako uzrokuje onečišćenje genetski ne-modificiranih kultura s onim genetski modificiranim. Kada jednom na globalnoj razini ostvarite potpuni nadzor nad cjelokupnom poljoprivrednom proizvodnjom vi tada upravljate svijetom. Očito se polako ali sigurno ostvaruje izjava: „Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš zemlju. Kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude“ (Henry Kissinger 1970-ih). Nadalje, Zaklada Gates također je donirala 20 milijuna US dolara za razvoj tzv. „zlatne riže“ – genetski modificirane riže koja proizvodi beta-karoten neophodan za sintezu vitamina A od čijeg nedostatka pate milijuni siromašnih ljudi, odrasli i djeca, i to zbog toga što im svježe povrće i voće kao i namirnice animalnog/životinjskog podrijetla nisu dostupne.
 
Dr. Vandana Shiva i drugi stručnjaci već su od samog početka upozoravali da „zlatna riža“ ne će doprinijeti poboljšanju zdravlja, jer organizam može pretvoriti beta-karoten u vitamin A samo pod određenim uvjetima. Naime, beta-karoten je topiv u mastima jednako kao i vitamin A što znači da prehrana mora sadržavati i namirnice životinjskog podrijetla i unos masti u organizam. Siromašni, pothranjeni ljudi zbog toga ne bi mogli beta-karoten iz „zlatne riže“ pretvoriti u vitamin A. No, cijela ideja o „zlatnoj riži“ dovedena je u pitanje kada su stručnjaci Iowa State University (Državno Sveučilište Iowa) proveli istraživanje koje je pokazalo da bi odrasla žena morala svakodnevno pojesti 7,26 kg (16 lb) „zlatne riže“ a dijete 5,44 kg (12 lb) kako bi opskrbili organizam dostatnom količinom vitamina A.
 
U Cancunu, Meksiko, od 2. do 17. prosinca 2016. održan je sastanak stranaka UN-ove Konferencije o biološkoj raznolikosti na kojem je međunarodna zajednica donijela odluku o uspostavi tzv. „Online Forum on Synthetic Biology“ („Online forum o sintetskoj, tj. umjetnoj biologiji“) kao reakciju na poziv država tzv. globalnog juga i 170 organizacija civilnog društva. Naime, sintetska ili umjetna biologija mogla bi biti bogat izvor značajnog razvoja ili bi mogla biti Pandorina kutija s brojnim neugodnim iznenađenjima. Nove genetske tehnike omogućuju bezbroj mogućnosti za promjenu gena te mogu čak doprinijeti pojavi novih oblika života ali isto tako mogu uzrokovati i nestanak postojećih oblika života. Forum će stoga biti mjesto gdje će stručnjaci raspravljati o ovoj ozbiljnoj temi i problemima vezanim uz nju.
 
Od posebnog je zanimanja fenomen poznat kao „gene drives“ i „genome editing“ odn. ciljano modificiranje ili zamjena gena, jednog ili više njih, gdje se prednost daje promjeni u nasljeđivanju određenih gena. „SinBio“ (tj. umjetna biologija) znači manipuliranje genima radi čega se potpuno mijenja karakter vrste u cjelosti, čak i s mogućnošću eliminacije onog štetnog ili nezdravog. Tko može, ili točnije, tko smije odlučivati o tako važnim pitanjima? Mrežna stranica Zaklade Gates otkriva da je 2017. Zaklada donirala 1,6 milijuna US dolara za sjeme u svrhu „podizanja svijesti, razumijevanja i prihvaćanja nove genetske tehnologije za opće javno dobro.“ Donaciju je primila „Emerging AG Inc.“ – PR tvrka za agrobiznis i biotehnološke kompanije koja tako nastoji utjecati na Forum kao i na „pogled“ što je dobro za opće javno dobro, te nastoje onemogućiti privremeni moratorij na nove genetske tehnologije dok one ne budu pomno istražene. Zaklada Gates ima golem interes u nastojanju zaustavljanja  rada navedenog međunarodnog Foruma budući snažno promovira i bogato financijski podupire genetski inženjering tvrdeći da će nove genetske tehnike i manipulacije genima prehraniti svijet što je daleko od istine prema svim sadašnjim poznatim rezultatima i posljedicama genetskog inženjeringa i komercijalnog uzgoja genetski modificiranih organizama. Ugledni stručnjak za medicinu, dr. Richard Horton, urednik britanskog medicinskog časopisa „The Lancet“ je izjavio: „Nastojanje da se tehnološkom hranom riješi glad u svijetu može biti... potjera za komercijalno najzlonamjernijom guskom u novome stoljeću“ (William Engdahl: „Sjeme uništenja“).
 
„Aktivnosti Zaklade Gates glavni su primjer onoga što se naziva 'filantrokapitalizam'. Ovaj pojam sažima nastojanje filantropije da koristi tržišne procese u svrhu dobrog, iako je ova strategija zapravo problematična, jer tržišta nisu prikladna za stvaranje društveno konstruktivnih ciljeva. Zagovornici filantrokapitalizma često očekuju dugoročno financijsko vraćanje ili sekundarne koristi od ulaganja u društvene programe. Filantropija postaje još jedan dio za pokretanje ostvarenja dobiti i korporativne kontrole. Strategija "razvoja" Zaklade Gates zapravo promiče neoliberalne ekonomske politike i korporativnu globalizaciju:"To je... vjerojatno da će Bill Gates, koji ima redoviti pristup svjetskim čelnicima i zapravo osobno financira stotine sveučilišta, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i medija, postati najutjecajniji glas za međunarodni razvoj...“A Catherine Bertrini, izvršna direktorica Programa svjetske hrane pri UN-u i bivša pomoćnica američkog ministra poljoprivrede sada već davne 1996. godine u govoru na Svjetskom sastanku na vrhu o hrani (World Food Summit) izjavila je slijedeće:„Hrana je moć! Mi je koristimo u svrhu promjene ponašanja. Neki će to, možda, nazvati mitom. Nemamo se namjere ispričavati.“
 
Izvor: Third World Resurgence, No. 328, prosinac 2017.: „Philanthrocapitalism: The Gates Foundation's African programmes are not charity“ autor: dr. Philip L. Bereano:
The Guardian, 27. 1. 2012.: „Philanthropy is the Enemy of Justice“ autor: Robert Newman
 

Rodjena Marija Kuhar

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 22/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1105 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević