Get Adobe Flash player

Sve svjetske mitologije imaju zajednički korijen

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 23. svibnja povjesničar umjetnosti, pisac i novinar i sveučilišni profesor u mirovini Vladimir Peter Goss održao je predavanje na temu Izvori svjetskih mitologija i počeci hrvatske umjetnosti. Autor knjige Izvori svjetskih mitologija (The Origins od the World's Mythologies) iz 2012., harvardski antropolog Michael Witzel, ustvrdio je da sve svjetske mitologije imaju zajednički korijen, koji se danas može iščitati u dvije inačice, Laurazijskoj (95 %) i Gondwanskoj (5 %). Moguće je da su obje nastale iz jednog temeljnog korpusa – Pangeanske mitologije, a zaključci o tome formuliraju se na temelju rekonstrukcija iz kasnijih tekstova.
U svom je predavanju Goss pojasnio da na hrvatskom prostoru specifični slijed njegovih stanovnika stvara specifični umjetnički izraz, koji se zasniva i na predkršćanskoj izvanurbanoj zakarpatskoj tradiciji, ali i na integraciji u urbani i izvanurbani svijet Mediterana, pri čemu dolazi do širokog prožimanja. Goss je među ostalim iznio niz primjera toponima u Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama nastalih prema vrhovnim slavenskim božanstvima, Perunu, Velesu i Mokoš. „Oni su glavni junaci praslavenskih mitova o tome kako je stvoren i uređen svijet. Mjesta u kojima se mogu vidjeti točke posvećene tima trima božanstvima nerijetko pojavljuju zajedno, i to u karakterističnom suodnosu, u obliku trokuta“, kazao je Goss. Prema Gossovom mišljenju, tragovi nekadašnjeg svetišta božice Mokoš mogli bi se nalaziti i pored zagrebačke katedrale gdje je postojao humak Gamula, čije ime je nastalo od slavenskog naziva gomila.
 
O Vladimiru Peteru Gossu govorio je tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a akademik Mladen Obad Šćitaroci koji je istaknuo da je doktorirao 1972. na Cornell University s tezom o predromaničkom i ranoromaničkom graditeljstvu u Hrvatskoj. Autor je ili suautor 14 knjiga ili znanstvenih kataloga i 86 studija s naglaskom na razdoblja predromanike i romanike na Mediteranu i Jugoistočnoj Europi. Danas je professor emeritus Sveučilišta u Rijeci.
 

Marijan Lipovac

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 27/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1117 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević