Get Adobe Flash player

Drastičan porast u informacijama, bez obzira bile one korisne ili ne, uzrokuje digitalnu demenciju

 
 
U američkoj saveznoj državi Iowa u razdoblju od 20. svibnja do 26. svibnja 2019. održan je 'summit' / konferencija o digitalnoj demenciji. Domaćin održavanja konferencije bio je „The Healing Arts Center“ i dr. Krista Burns koja već pet godina educira liječnike o digitalnoj demenciji i opasnostima ovog poremećaja. Konferencija se zbog goleme važnosti i interesa javnosti mogla slobodno pratiti i putem interneta. Naime, digitalna demencija nije pitanje budućnosti niti se radi o sporadičnoj pojavi ovog zdravstvenog fenomena – ona je i te kako stvarna pojava i predstavlja sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u razvijenim državama jer s brzim razvojem digitalne tehnologije dolazi do pogoršanja u držanju ljudskog tijela, osobito vratnog dijela kralježnice, a držanje tijela signifikantno je povezano sa zdravljem aktivnog mozga.
https://www.droemer-knaur.de/fm/48/978-3-426-41706-5_Druck.jpg
O ovoj tamnoj strani digitalne tehnologije prvi je progovorio prof. dr. Manfred Spitzer, vodeći njemački neuroznanstvenik koji je ujedno i 'autor' naziva novog zdravstvenog fenomena a to je – digitalna demencija. Stopa kojom koristimo podatke ima duboko negativan učinak na način na koji mislimo, radimo, učimo i živimo. U razdoblju od 1980-ih i 2000-ih količina dostupnih informacija koje koristimo značajno je porasla i nastavlja i dalje rasti. U usporedbi s 15. stoljećem, mi danas raspolažemo i koristimo u jednom jedinom danu toliko podataka koliko ih je u 15. stoljeću koristio prosječan čovjek tijekom svojeg života. Ovaj drastičan porast u informacijama, bez obzira bile one korisne ili ne, uzrokuje digitalnu demenciju jer se naš mozak preopterećuje zbog 365 dana povezanosti s internetom. Sve ove digitalne informacije koje dolaze s naših kompjutora i laptopa, pametnih telefona, tableta itd. uzrokuju ozbiljan prekid kognitivnih sposobnosti – što se inače sve do nedavno povezivalo s osobama koje su doživjele ozljedu glave ili neku psihijatrijsku bolest.
 
Digitalna tehnologija svakodnevno nas 'zatrpava' sa stotinama poruka e-pošte, tisućama poruka putem SMS-a, objavama na društvenim mrežama itd. – a sve to zajedno doprinosi pojavi zdravstvenog fenomena digitalne demencije. Digitalno preopterećenje ima drastičan negativni učinak na našu sposobnost obavljanja kreativnih zadataka što ukljućuje sve – od pisanja osobnih e-poruka i izvješća do izrade poslovnih prezentacija.
Prof. dr. Manfred Spitzer ugledni je svjetski i vodeći njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik. Direktor je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost, također u Ulmu. Prof. dr. Manfred Spitzer predavao je na nekim od najvećih svjetskih sveučilišta, npr. u Heidelbergu, Harvadu, Oregonu i dr. Objavio je veliki broj znanstvenih radova iz područja neuroznanosti, psihologije i psihijatrije, uključujući i područje učenja. Dobitnik je brojnih prestižnih znanstvenih nagrada i priznanja (npr. Duphar Research Award, zatim nagrada Fondacije Cogito, znanstvena nagrada Fondacije Margrit Egner itd.) Prof. dr. Spitzer autor je nekoliko knjiga s područja psihopatologije, dječjeg razvoja i učenja.
 
Godine 2012. objavio je knjigu pod naslovom: „Digitalna demencija – Kako mi i naša djeca silazimo s uma.“ Knjiga je izazvala golemu pozornost struke i javnosti i brzo je postala 'bestseller' njemačkog tjednika „Spiegel“ („Digitale Demenz“). Prof.dr. Spitzer objavio je 2015. novu knjigu pod naslovom: „Cyberkrank! – Wie das digitalisierte Leben unsere Gesundheit ruiniert“ („Kibernetički bolestan! – Kako digitalizirani život uništava naše zdravlje“) koja se nadopunjuje na knjigu „Digitalna demencija.“ U novoj knjizi „Cyberkrank!“ dr. Spitzer opisuje pojavu nove, suvremene „civilizacijske bolesti“ i njezinih različitih aspekata (igrice, ovisnost o igricama i internetu, izolacija od stvarnog života i dr.) te pokazuje kako se ljudi i društvo mijenjaju posljednjih godina pod utjecajem digitalne tehnologije - digitalnih medija i interneta.
 
U knjizi „Digitalna demencija“ prof. dr. Spitzer upozorava roditelje da djeci ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija jer mozak djece je još u razvoju. Nadalje, dr. Spitzer upozorava kako nas elektronički mediji – pametni telefoni, tzv. digitalni asistenti, računala, tableti, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom „oslobađaju“ uobičajenih mentalnih napora te postajemo stoga sve ovisniji o tehnologiji dok naše psihičke / kognitivne sposobnosti slabe.
 
Dr. Spitzer javno progovara i upozorava o problemima povezanim s pojavom i korištenjem novih digitalnih tehnologija. Mnoga djeca više nemaju potrebu pamtiti informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu „uguglati,“ kaže dr. Spitzer. Stoga prof. dr. Spitzer javno kritizira inicijative politike i industrije za digitalizaciju škola: „ove inicijative svjedoče o pukom neznanju ili beskrupuloznim komercijalnim interesima,“ upozorava prof.dr. Spitzer te dodaje: „Brojne znanstvene studije ne smatraju digitalne medije kao alat za učenje. Nadalje, ne postoje neovisne znanstvene studije koje dokazuju da korištenje kompjutora i ekrana u učionicama daje bolje rezultate u učenju. ... Primjena digitalne tehnologije u vrtićima i osnovnim školama zapravo je put k ovisnosti djece o tehnologiji, a 'multitasking' / višezadaćnost s pametnih telefona, tableta i kompjutora inhibira koncentraciju i negativno utječe na razvoj desne polovice mozga.“
 
„Multitasking“ ili rad na više stvari istovremeno (tzv. višezadaćnost), sumanuto klikanje od stranice do stranice i dr. – sve to djeci odvlači pozornost / pažnju, rasipa energiju i remeti fokusiranje na ono što je važno. Što više vremena provode 'surfajući' i igrajući razne igrice, djeca će imati više problema s pažnjom i koncentracijom. Osim toga, igrice mogu izazvati ovisnost. Nadalje, što više vremena djeca provedu pred ekranima elektroničkih medija to će imati lošije društvene vještine, biti će nesocijalizirana i frustrirana. Svakako moram podsjetiti da je knjiga prof. dr. Spitzera „Digitalna demencija“ prevedena na hrvatski jezik i 3. prosinca 2018. bila je predstavljena u Zagrebu (hotel Dubrovnik). 
 
Povodom hrvatskog izdanja knjige prof.dr. Manfreda Spitzera u Zagrebu je također održan i stručni skup „Dijete i digitalno doba“ koji je organizirala Naklada „Ljevak,“ a gost skupa bio je dakako prof. dr. Spitzer koji je održao zanimljivo predavanje o navedenoj temi i sve ozbiljnijem zdravstvenom problemu digitalne demencije. Prof.dr. Spitzer je tada poručio hrvatskoj Vladi: „Ne idite nekritički u digitalizaciju obrazovanja.“ Na temelju brojnih istraživanja prof. dr. Spitzer tvrdi: „Intenzivno korištenje IT tehnologije u djetinjstvu i mladosti dovodi do ranijeg nastupa demencije u starosti. Korištenje 'gadgeta' u velikoj mjeri ubrzava mentalno propadanje i značajno utječe na akademski uspjeh mladih.“ Naime, informacije pročitane na ekranu brže zaboravljamo: učeći putem ekrana rijetko kad „duboko“ čitamo te se zaista usredotočujemo na tekst.
 
Drugi stručnjaci upozoravaju da je digitalna demencija danas moderna zdravstvena epidemija. Adolescenti s digitalnom demencijom pokazuju pad kognitivnih sposobnosti i kratkoročan gubitak pamćenja – simptomi koji su povezani s demencijom. Djeca su izložena riziku digitalne demencije ako dnevno provode sate ispred tehnoloških uređaja što je popraćeno lošim držanjem, sjedenjem i bitno ograničenim kretanjem. Znakovi digitalne demencije uključuju pogrbljeni položaj, zaostajanje u razvoju, gubitak kratkoročnog pamćenja, društvenu izolaciju, nedostatak kretanja, tjeskobu, depresiju, ljutnju, poremećaje ravnoteže i neusklađenost pokreta, poremećaje u učenju, poremećaj spavanja, spektar autističnih poremećaja itd. Oni koji mnogo vremena provode igrajući video igrice ovisnici su o tehnologiji, a istraživanje je otkrilo da ovisnost o video igricama uzrokuje smanjenje sive mase u hipokampusu – područje mozga odgovorno za  tzv. prostornu spoznaju. A jedno drugo istraživanje povezuje smanjenje sive mase hipokampusa s povećanim rizikom za razvoj šizofrenije, post-traumatskog stresa, depresije, demencije itd.
 
Dr. Kimberly Young O'Mara, Ph.D. (preminula 28.02.2019. u dobi od 53 godine) objašnjava razlog: „Ove negativne promjene povezane su s prekomjernom stimulacijom dopamina koji ima ulogu neurotransmitera – šalje signale neurona drugim nervnim stanicama. Prekomjerno korištenje suvremene digitalne tehnologije djeluje na mozak na isti način kao kokain, opijati i metamfetamini. Dr. Young O'Mara (St. Bonaventure University) bila je poznata i ugledna psihologinja i stručnjakinja za poremećaj ovisnosti o internetu, a 1995. osnovala je i Centar za ovisnost o internetu.
 
Gostujući u Hrvatskoj povodom predstavljanja knjige „Digitalna demencija,“ autor prof. dr. Manfred Spitzer u razgovoru s novinarkom Ivanom Dragičević (N1 TV) izjavio je između ostalog slijedeće (hr.n1info.com/Video/Info/): „Desetogodišnjim prikupljanjem podataka PISA-e iz 50 zemalja svijeta zaključilo se da učenici postižu slabije rezultate što država više ulaže u modernizaciju nastave. Evaluacija podataka PISA-e: deset godina analize njihovih rezultata u više od 50 zemalja svijeta pokazalo da što je zemlja više investirala u digitalizaciju škola, djeca su imala lošije PISA rezultate. (To je pokazalo i istraživanje provedeno u SAD-u na West Pointu). I to su podatci iz 50 zemalja: milijuni školske djece i milijarde investiranog novca. Na primjer: Australija je uložila u digitalizaciju škola/obrazovanja 2008. godine 2,4 milijarde australskih dolara a 2016. (!) svega su se riješili zbog vrlo loših rezultata u PISA-inim ispitivanjima – a to se dogodilo i u nekim drugim zemljama.“ PISA je kratica za „Programme for International Student Assessment“ – međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina 15-togodišnjih učenika provodi se svake treće godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu.   Na kraju želim podsjetiti čitatelje na razgovor našeg uglednog neuroznanstvenika prof. dr. sc. Gorana Šimića s novinarom Tomislavom Šovagovićem u Glasu Koncila (30. 11. 2017.), a tekst pod naslovom „Digitalna demencija i utjecaj tehnologija“ preuzeo je i objavio Hrvatski fokus 8.12.2017. Prof.dr.sc.Goran Šimić tada je izjavio: „Digitalne tehnologije mogu od djece stvoriti duhovne i fizičke invalide.“  
   
Nažalost, hrvatska Vlada nije poslušala upozorenja prof. dr. Manfreda Spitzera niti uglednih hrvatskih stručnjaka prof. dr. sc. Gorana Šimića i doc.dr.sc. Gorana Sedmaka koji su napisali i recenzije za knjigu „Digitalna demencija.“ Hoće li stoga itko odgovarati za još lošije PISA-ine rezultate kao i za zdravstvene posljedice djece i mladih? Najvjerojatnije ne će jer nema odgovornosti a kamoli kazne – stoga bi upravo roditelji ali i društvo u cjelini trebali preuzeti odgovornost za budućnost svoje djece i generacija koje dolaze.
 
„Smatram da postoji izniman društveni interes za objavom ovog djela. U svjetlu trenutačnih promjena nastavnih kurikula i uvođenja novih tehnologija u škole, iznimno je važno stručno analizirati i argumentirano raspravljati o prednostima i nedostacima ovih tehnologija. Ovo je djelo jedno od rijetkih koje pokušava na temelju znanstvenih činjenica istaknuti negativne utjecaje digitalnih medija i informatičkih tehnologija na školski uspjeh djece, razvoj njihova mozga te općenito na kognitivne procese kod čovjeka. Stoga smatram da će objavljivanje jednoga ovakvog djela, u stručnoj i općoj populaciji, omogućiti bolje shvaćanje (pozitivnih i negativnih) učinaka tih tehnologija na razvoj mozga i kognitivne procese i omogućiti kvalitetniju raspravu o uvođenju novih tehnologija.“
(Iz recenzije doc. dr. sc. Gorana Sedmaka u knjizi „Digitalna demencija“)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Ponedjeljak, 17/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1264 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević